Jedan od omiljenih besednika današnjice govoriće o pevanju kao mostu između života i vere u okviru manifestacije „Horska sretanja pod Kablarom IV“, koja okuplja uvek gladne vrednih duhovnih pouka, kao i ljubitelje horske muzike i pisane reči.
U okviru tradicionalne manifestacije „Horska sretanja pod Kablarom IV“, u petak, 19. jula, u dvorištu čačanske gimnazije sa početkom u 20 časova, Čačani će imati jedinstvenu priliku da prisustvuju predavanju istaknutog protojereja-stavrofora, profesora dr Miloša Vesina, a uz blagoslov mitropolita žičkog Justina.. Tema predavanja, koje nosi naslov „Pevati Bogu = staviti svoj život u stihove“, obećava da će duboko dirnuti srca prisutnih, pružajući im duhovnu hranu i nadahnuće.
Udruženje Irmos
Dečji hor Irmos
Protojerej-stavrofor Miloš Vesin, poznat po svom izuzetnom daru besedništva i teološkoj mudrosti, osvetliće prisutnima značaj pevanja kao molitvenog čina, otkrivajući kako stihovi mogu biti most između svakodnevnog života i božanskog. Ovaj događaj, koji se održava po blagoslovu njegovog preosveštenstva, mitropolita žičkog Justina, predstavlja dragocenu priliku za sve one koji žele produbiti svoje razumevanje vere i crkvene muzike.
Otac Miloš završio je Karlovačku Bogosloviju i Bogoslovski fakultet u Beogradu. Studije psihologije, studije muzike (odsek solo-pevanje i dirigovanje) i postdiplomske studije iz teologije završio je u Lucernu i prvi je dirigent svešteničkog hora Eparhije šumadijske “Sveti Sava”. Usavršavao je muziku i psihologiju u Lozani, Parizu i Kembridžu, a doktorirao je psihologiju u Londonu.
Printscreen / TV Hram
Protojerej-stavrofor Miloš Vesin
Manifestacija „Horska sretanja pod Kablarom IV“ počinje u ponedeljak, 15. jula, predstavljanjem knjige "Ukrštene reči" autora Zorana Kostića Caneta. Promocija knjige, koja će se održati u 20.30 časova, okupiće ljubitelje pisane reči i muzike, a pored autora, učestvovaće Ana Ranđić i Irena Čolović.
Dva dana nakon toga, u sredu, 17. jula, sa početkom u 20 časova, biće održano predavanje na temu "Patrijarh Pavle i crkvena muzika". O značaju patrijarha Pavla i njegovom uticaju na crkvenu muziku govoriće Predrag Đoković i Irena Čolović, pružajući prisutnima uvid u duboku povezanost između duhovnog i muzičkog stvaralaštva.
Irmos
Irena Čolović iz Udruženja Irmos sa ocem Gojkom Perovićem
Zatvaranje manifestacije zakazano je za nedelju, 21. jula, kada će se održati završni koncert „Radost sretanja IV“ sa početkom u 20 časova. Ovaj koncert će okupiti polaznike Horskog sretanja, koji će svojim glasovima i pesmom preneti radost i jedinstvo svih prisutnih.
Nastupom tri hora i pojaca, uz izvođenje dela velikih srpskih kompozitora, 27. juna u 19 časova u kripti Spomen-hrama na Vračaru započeće ciklus "Dani muzike na Vračaru", uz evociranje duha bogate muzičke baštine našeg naroda.
Na nadahnutom predavanju u Čačku, jedan od omiljenih besednika današnjice, protojerej-stavrofor Gojko Perović osvetlio je suštinu Kosovskog zaveta kao duhovnog obećanja čoveka Bogu. Kroz primere iz istorije i svakodnevnog života, podsetio je na značaj vernosti, žrtve i držanja date reči.
Na ovom događaju ispunjenom duhovnošću i zajedništvom, episkop osiječkopoljski i baranjski Heruvim naglasio je značaj Baranje kao mesta gde se susreću različitosti koje se nadopunjuju, istakavši važnost očuvanja kulturnog i duhovnog nasleđa Srba u tom regionu.
Depresija i duševna patnja mogu toliko da opterete čoveka da mu i najobičnije životne stvari postanu teške, a pronalaženje mira čini se gotovo nedostižnim.
Ipak, naglasio je da Crkva preporučuje da se imena deci daju po nekom svetom, da bi mu taj sveti bio pokrovitelj i obrazac u životu ili da roditelji izaberu bar neko drugo tradicionalno srpsko ime.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Depresija i duševna patnja mogu toliko da opterete čoveka da mu i najobičnije životne stvari postanu teške, a pronalaženje mira čini se gotovo nedostižnim.
Njih troje žive u staroj porodičnoj kući u Babinama, gde im je svakodnevica dodatno otežana zbog zdravstvenog stanja braće i udaljenosti od zdravstvenih ustanova.
Ipak, naglasio je da Crkva preporučuje da se imena deci daju po nekom svetom, da bi mu taj sveti bio pokrovitelj i obrazac u životu ili da roditelji izaberu bar neko drugo tradicionalno srpsko ime.
Nakon smrti patrijarha Aleksandra, verni narod je birao njegovog naslednika, a na njegovom mestu želeo je da vidi upravo Pavla, poznatog po vrlinama i pravoslavnom ispovedanju vere.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Jedan od najomiljenijih besednika današnjice, protojerej-stavrofor, profesor dr Miloš Vesin, održao je nadahnuto predavanje na temu „Pevati Bogu = staviti svoj život u stihove“, naglašavajući važnost duhovne poezije i ljubavi u svakodnevnom životu.
Meštani Samaila i gosti iz okolnih gradova ispunili portu crkve Svetog Pantelejmona, uživajući u liturgiji, lomljenju slavskog kolača i programu koji su uveličali najmlađi folkloraši.
Ova lepa slika porodične sloge, gde se tri brata ne samo okupljaju, već i pojedinačno domaćinski dočekuju goste, govori o snazi tradicije i zajedništva.
Depresija i duševna patnja mogu toliko da opterete čoveka da mu i najobičnije životne stvari postanu teške, a pronalaženje mira čini se gotovo nedostižnim.
Ipak, naglasio je da Crkva preporučuje da se imena deci daju po nekom svetom, da bi mu taj sveti bio pokrovitelj i obrazac u životu ili da roditelji izaberu bar neko drugo tradicionalno srpsko ime.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Depresija i duševna patnja mogu toliko da opterete čoveka da mu i najobičnije životne stvari postanu teške, a pronalaženje mira čini se gotovo nedostižnim.
Njih troje žive u staroj porodičnoj kući u Babinama, gde im je svakodnevica dodatno otežana zbog zdravstvenog stanja braće i udaljenosti od zdravstvenih ustanova.
Ipak, naglasio je da Crkva preporučuje da se imena deci daju po nekom svetom, da bi mu taj sveti bio pokrovitelj i obrazac u životu ili da roditelji izaberu bar neko drugo tradicionalno srpsko ime.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.