MESO KAO ISPOD SAČA, A NE TREBA VAM SAČ: Naše bake su imale jednostavan trik sa zemljanom posudom
Svinjska plećka, krompir i povrće satima se krčkaju pod poklopcem, pa iz rerne izlaze mekani, sočni i puni ukusa.
Jevanđelje i sveti oci ukazuju na to da prizori koje imamo u snu mogu nositi duboke duhovne poruke, ali je neophodno da im se pristupi sa oprezom i duhovnim razlučivanjem.
Snovi su od davnina privlačili pažnju ljudi, inspirisali misteriozne priče i duboka duhovna promišljanja. U pravoslavlju, snovi imaju posebno mesto, jer se veruje da mogu nositi božanske poruke i ukazati na stanje naše duše.
Kako su sveti oci tumačili snove i kakav je njihov značaj u pravoslavnoj duhovnosti? Pravoslavna crkva uči da postoje snovi koji dolaze od Boga, snovi koji su plod naše mašte, i snovi koji su iskušenja od zlih duhova. Sveti oci poput svetog Grigorija Dvojeslova i svetog Jovana Zlatoustog ukazuju na potrebu da budemo oprezni i razboriti u odnosu prema svojim snovima, posebno u vezi sa njihovim tumačenjem. Sveti Jovan Zlatousti je naglašavao da se ne treba slepo oslanjati na snove, jer mogu biti varljivi i dovesti nas u zabludu.
Sveto pismo obiluje primerima u kojima Gospod koristi snove da bi otkrio svoju volju. Josif, sin Jakovljev, je kroz snove dobio objave koje su kasnije vodile do njegovog uzdizanja u Egiptu (Postanje 37). Slično tome, sveti Josif, obručnik Presvete Bogorodice, dobio je uputstva od anđela Gospodnjeg u snu da prihvati Mariju i zaštiti mladenca Isusa
„Tek što je on to naumio, kad gle, anđeo Gospodnji ukaza mu se u snu i reče mu: 'Josife, Sine Davidov, ne boj se da uzmeš Mariju za ženu. Dete koje je u njoj začeto, delo je Svetoga Duha. Ona će roditi sina, a ti ćeš mu dati ime Isus, jer će on spasti svoj narod od njihovih greha.'“ (Matej 1:20-21):
Sveti Antonije Veliki je poznat po tome što je imao intenzivne duhovne borbe, uključujući progonstva od demona, koja su se dešavala čak i u njegovim snovima. On je bio prvi monah i osnivač monaškog pokreta u Egiptu, a njegova borba protiv demona i iskušenja bila je centralna tema u njegovom životu i duhovnom iskustvu. Njegovi duhovni napori i iskustva detaljno su opisani u žitiju koje je napisao Sveti Atanazije Aleksandrijski.
Sveti oci naglašavaju važnost duhovnog razlučivanja kada je reč o snovima. Sveti Ignjatije Brjančaninov savetuje da se snovi ne trebaju smatrati apsolutnim merilom istine i da je neophodno moliti se za mudrost i duhovnu čistotu kako bismo mogli prepoznati božanske poruke od običnih maštarija. Prema njegovim rečima, samo snovi koji nas vode ka pokajanju, molitvi i dobrim delima mogu biti smatrani zaista korisnim.
Pravoslavna crkva uči vernike da se ne opterećuju previše snovima i da svoju pažnju usmere na molitvu, liturgijski život i čitanje Svetog pisma. Ako vernik oseti da je određeni san imao duboko duhovno značenje, preporučuje se da se konsultuje sa svojim duhovnikom. Molitva za razlučivanje i savet od iskusnog sveštenika mogu pomoći u razumevanju poruke sna.


Sveti oci nisu slučajno uzdržanje od hrane, kao i od alkohola, smatrali važnim delom duhovne borbe.
Crkva poziva vernike da budu pažljivi u rečima, blagi u sudovima i istrajni u molitvi, jer se samo kroz smirenje i ljubav čuva zajedništvo među ljudima.
U Svetom pismu i učenju Svetih otaca mnogo puta se upozorava na opasnost licemerja, dvoličnosti i laskanja.
Crkva uči da čovekov život i duhovno sazrevanje ne zavise samo od prijateljstva, već se mnogo može naučiti i od neprijatelja.
Pouka ruskog svetitelja podseća na nekoliko važnih koraka u duhovnom životu, od iskrenog pokajanja do molitve.
Crkva ne odbacuje medicinu, ali ističe da lekovi samo umiruju telo, dok se duša leči ispovešću, liturgijom i menjanjem sebe.
Kroz svetu tajnu ispovesti, razgovore, savete o molitvi i postu, duhovnik bi trebalo da pomogne čoveku da prepozna sopstvene slabosti, pobedi greh i napreduje u hrišćanskom životu.
U besedi za nedelju 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava šta apostol Filip nije mogao da vidi i zašto telesne oči nisu dovoljne da čovek prepozna Božije prisustvo.
Crkva ne odbacuje medicinu, ali ističe da lekovi samo umiruju telo, dok se duša leči ispovešću, liturgijom i menjanjem sebe.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Poslednji ispraćaj Maise i Meri Daoud okupio je porodicu, prijatelje i vernike u Hramu Svetog Porfirija u Gazi, dok je Jerusalimska patrijaršija uputila molitvu za pokoj njihovih duša i utehu najbližima.
Jedan od Sedamdesetorice nije pred rimskom vlašću branio samo sebe, već je sastavio odbranu hrišćanske vere i zatražio da se vernici ne gone bez stvarne krivice.
Sveštenik Andrej Tkačov objašnjava kako iskušenja počinju, zašto čovek na putu ka Bogu nailazi na prepreke i na koji način se protiv zla može boriti.