U drevnoj svetinji, vernici i gosti uživali su u bogatom kulturno-umetničkom programu i viteškim nadmetanjima, oživljavajući stare običaje srednjovekovne Srbije i slavnu prošlost ovih prostora.
U tihom i blagodatnom okrilju Manastira Svetog Nikole u Pribojskoj banji, gde vekovi šapuću molitve kroz kamene zidove, održano je veličanstveno crkveno-narodno sabranje, u porti ovog drevnog svetilišta. Manastir Banja, koji čuva duh srednjovekovne srpske duhovnosti, bio je središte sabornog okupljanja, gde se vekovima prepliću duhovno i narodno, prošlost i sadašnjost, zemaljsko i nebesko.
Printscreen/YouTube/Opština Priboj
U programu su učestvovali članovi Svibor saveza Srbije
Pod moćnim svodom neba, između hrama posvećenog Svetom Nikoli Mirlikijskom, koji kao tihi stražar stoji na straži vere i tradicije, okupljeni vernici i gosti doživeli su neponovljivo iskustvo. Manifestacija Megdan za Ilindan, prožeta liturgijskom molitvom, bila je nastavak drevnih običaja, oživljenih na ovom svetom tlu. Protojerej-stavrofor Marko Papić, arhijerejski namesnik pribojski, sa toplinom je otvorio sabranje rečima koje su se utkale u srca prisutnih:
Printscreen/YouTube/Opština Priboj
- Saborovanja kod Manastira Svetog Nikole u Pribojskoj Banji stara su koliko i sama ova svetinja. Narodna saborovanja vezana za svetinje uvek su bila u sprezi sa liturgijskim sabranjima, koja su bila produžetak liturgije - rekao je otac Marko, a potom dodao:
- Narod se oduvek okupljao oko svojih svetinja, moleći se Gospodu Bogu, blagodareći mu na svim njegovim dobročinstvima, a posle liturgije bi se u porti održavala druženja i razmenjivala iskustva. Ove godine imamo nešto drugačiji Ilindanski sabor. U porti hrama je bogat kulturno-umetnički program, sa kojeg ćete poneti divne utiske. Ove godine, prvi put na ovim prostorima, imamo i viteški festival.
Printscreen/YouTube/Opština Priboj
Protojerej-stavrofor Marko Papić otvorio je manifestaciju
Prostranstvo porte manastira ispunjeno je pesmom i igrom, dok su srca prisutnih kucala u ritmu starih melodija. Kulturno-umetnički program bio je duhovna gozba za oči i uši, a kruna sabranja bio je viteški festival, prvi takve vrste na ovim prostorima. Učesnici Svibor saveza Srbije, u svojoj viteškoj raskoši, oživeli su duh srednjovekovne Srbije, donoseći pred oči sabranih vernika slike slavnih predaka.
Printscreen/YouTube/Opština Priboj
U programu su učestvovali članovi Svibor saveza Srbije
Četiri šatora, postavljena sa posebnom pažnjom, prikazivala su stare zanate i srednjovekovno oružje, omogućavajući posetiocima da na trenutak zakorače u prošlost. U srcu te scene, vitezovi, u oklopima koji su blistali pod suncem, pokazali su umeće borbe mačevima, kopljima i helebardama, dok je publika s divljenjem pratila viteške dvoboje, turnire, bacanje sekira i strela, obaranje ruku i mnoge druge discipline koje su krasile vreme ratnika i zaštitnika vere.
Printscreen/YouTube/Opština Priboj
U programu su učestvovali članovi Svibor saveza Srbije
Ovaj sabor, ispunjen svetlošću duhovnosti i bogatstvom tradicije, bio je mnogo više od običnog okupljanja – bio je to živi spomen na vekovnu veru, snagu i mudrost predaka. Manastir Svetog Nikole, sa svojim svetim hramom i tihim portama, i dalje ostaje svetionik na mapi srpske duhovnosti, mesto gde se duše okupljaju u molitvi, a srca u zajedništvu.
Decenijama, prve nedelje posle Petrovdana, na proplancima planine Suvobor, čiji obronci se spuštaju ka Ljigu, Gornjem Milanovcu i Aranđelovcu, organizuje se ova manifestacija koja spaja prošlost i sadašnjost kroz veštinu i zajedništvo.
Svetu arhijerejsku liturgiju služili su mitropolit Jefrem i episkop Sava, uz prisustvo visokih zvanica i rukopoloženje novog đakona, okupljajući verni narod u molitvi i zahvalnosti pred čudotvornom ikonom koja je najveća svetinja srpskog naroda.
Na Ilindan, mnogobrojni vernici okupili su se u Mirijevu kako bi prisustvovali arhijerejskoj liturgiji koju je služio vladika Nektarije. Svečanost je obogaćena litijskim ophodom i osvećenjem slavskih darova, podsećajući na bogatu istoriju i duhovno nasleđe ove svetinje.
Verni narod iz svih krajeva sabrao se u Ovčarsko-kablarskoj klisuri kako bi uz liturgiju i trpezu ljubavi, koju je pripremilo sestrinstvo Manastira Blagoveštenje, proslavio manastirsku slavu.
U besedi za petak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto čovek ne prepoznaje pogubnost greha i zašto je očišćenje uma prvi korak ka povratku Bogu.
Veliki hrišćanski svetitelj je još početkom 5. veka upozoravao na pogubne posledice lošeg društva i objašnjavao kako tuđe navike mogu promeniti čoveka.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Osam istorijskih Mercedesa, koje su pape koristile od 1930. godine, izloženo je u Vatikanskim muzejima. Postavka otkriva gotovo vek razvoja papamobila, od luksuznih detalja do savremenih bezbednosnih rešenja.
U besedi za petak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto čovek ne prepoznaje pogubnost greha i zašto je očišćenje uma prvi korak ka povratku Bogu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Meštani Samaila i gosti iz okolnih gradova ispunili portu crkve Svetog Pantelejmona, uživajući u liturgiji, lomljenju slavskog kolača i programu koji su uveličali najmlađi folkloraši.
U selu Kamenica kod Pranjana obeležena je stogodišnjica hrama posvećenog Svetom proroku Iliji – svetinje u kojoj se vek unazad čuva vera, prenosi duhovno nasleđe i sabira narod Božiji.
Bogosluženjima u manastiru Svetog Nikolaja u Pribojskoj Banji i manastiru Svetog Ilije na Jabuci kod Prijepolja, praznik je obeležen molitvenim zanosom, pastirskim poukama i porukom nade – Crkva, iako kušana od sveta, ostaje jedinstvena i živa.
Svečana arhijerejska liturgija povodom hramovne slave i jubileja ove svetinje održaće se u 8 časova i 30 minuta, a posle bogosluženja program će obogatiti predstavljanje prigodne monografije koja će osvetliti bogatu istoriju i značaj ovog duhovnog svetilišta.
U besedi za petak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto čovek ne prepoznaje pogubnost greha i zašto je očišćenje uma prvi korak ka povratku Bogu.
Veliki hrišćanski svetitelj je još početkom 5. veka upozoravao na pogubne posledice lošeg društva i objašnjavao kako tuđe navike mogu promeniti čoveka.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog proroka Osiju po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svetog sveštenomučenika Zinovija i njegovu sestru, Svetu mučenicu Zinoviju. Katolička crkva spominje Svetog Alfonsa Rodrigeza, dok se Jevreji pripremaju za Šabat, a muslimani klanjaju džuma-namaz.
Proslavljamo starozavetnog svetitelja koji je ukoravao Izrailj i Judu zbog idolopoklonstva, proricao propast Samarije i dolazak Gospoda, ali i govorio o Božjoj milosti prema onima koji ostanu verni Bogu.