Thomas Lohnes/imago stock&people/Profimedia, COSTAS BALTAS/AFP/Profimedia
Razgovor između poglavara Carigradske i Antiohijske patrijaršije otkriva brigu i uznemirenost zbog teške situacije u Libanu i potrebu za neprekidnim molitvama i duhovnom podrškom.
Telefonski razgovor između carigradskog patrijarha Vartolomeja i patrijarha Antiohije Jovana, oslikava duboku zabrinutost pravoslavne Crkve za šire područje Srednjeg Istoka. Sadržaj ovog razgovora ističe brigu pravoslavnih duhovnih vođa za dešavanja u Libanu i potrebu za stalnom podrškom i molitvom u području koje se suočava s mnogim izazovima. Inicijativa carigradskog patrijarha da stupi u kontakt sa patrijarhom Antiohije ističe osećaj odgovornosti i solidarnosti koju Carigradska patrijaršija ima prema svojoj pravoslavnoj braći na Istoku.
Patrijarh Vartolomej je izrazio svoju zabrinutost zbog situacije u Libanu, zemlji koja je u stalnim političkim, ekonomskim i socijalnim previranjima. Ova nestabilnost imala je ozbiljne posledice po stanovništvo, uključujući i hrišćansku zajednicu koja čini značajan deo libanskog društva.
U svom razgovoru, patrijarh Vartolomej je uverio patrijarha Jovana u neprekidne molitve kako svoje, tako i svih članova Carigradske patrijaršije. Ove molitve imaju za cilj prevazilaženje opasnosti koje prete ovom nestabilnom području i obezbeđivanje mira i sigurnosti, kako bi patrijarh Jovan mogao da nastavi neometano svoje pastirske dužnosti prema svojim vernicima.
S druge strane, patrijarh Antiohije Jovan je izrazio zahvalnost za podršku i molitve patrijarha Vartolomeja i članova Carigradske patrijaršije. Iako situacija u Libanu i dalje ostaje kritična, patrijarh Jovan je istakao da i on i njegovi vernici nisu u neposrednoj opasnosti, ali da je nastavak molitve neophodan za mir i zaštitu. Njegova molba za neprekidne molitve ističe veru u važnost duhovnog jedinstva i solidarnosti među pravoslavnim Crkvama u periodima krize.
JANEK SKARZYNSKI/AFP/Profimedia
Antiohijski patrijarh Jovan
Ova komunikacija dolazi u vreme kada hrišćanske zajednice na Srednjem Istoku suočavaju se sa ozbiljnim izazovima. Sukobi, ekonomska kriza i politička nestabilnost stvorili su klimu nesigurnosti i straha. U ovom kontekstu, podrška i molitva pravoslavne crkve su neophodne za jačanje vere i nade hrišćana koji žive u ovim teškim uslovima.
Razbojnik sa krsta i Hristov apostol našli su se na potpuno različitim stranama večnosti, a mitropolit objašnjava šta njihov primer govori o pokajanju, očajanju i našoj sklonosti da drugome prerano presudimo.
U vreme cara Prova Trofim i Savatije odbili su da učestvuju u obredu posvećenom Apolonu, dok je senator Dorimedont zbog svoje vere podelio njihovo stradanje.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Nekada se kuvao bez mnogo komplikovanja, od namirnica koje su bile pri ruci, a upravo spoj povrća, začina i kremastog završetka daje mu poseban karakter.
Pravoslavna duhovnost nas uči da je bližnji u nevolji zapravo živa ikona Božija - on je ispit naše vere koji se pojavljuje onda kada ga najmanje očekujemo.
Razbojnik sa krsta i Hristov apostol našli su se na potpuno različitim stranama večnosti, a mitropolit objašnjava šta njihov primer govori o pokajanju, očajanju i našoj sklonosti da drugome prerano presudimo.
U besedi za 18. sedmicu po Duhovima, svetitelj podseća na Hristove reči „Ja sam vaskrsenje i život“ i govori o razlici između nade u buduće vaskrsenje tela i potrebe da se unutrašnji život probudi još ovde, dok za to imamo vremena.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.