Put kroz zapadnu Srbiju vodi vernike trasom zdravlja i isceljenja kojom je nekada pešačio blaženopočivši patrijarh, koji je ostavio neizbrisiv trag u duhovnosti i srcima srpskog naroda.
Na današnji dan, 11. septembra 1914. godine, rodio se jedan od najvoljenijih srpskih patrijarha, Pavle, čija dela i reči i danas žive u srcima vernika. Smatran svetim još za života, ovaj skromni pastir naroda bio je poznat po svojoj jednostavnosti, mudrosti i velikoj ljubavi prema Bogu i ljudima. Jedno od mesta gde je proveo deo svog monaškog života, a koje danas sve više postaje centar hodočašća, jeste šumoviti šumski puteljak, koji nosi njegovo ime – Staza patrijarha Pavla.
Staza, koja se prostire na gotovo 7 kilometara između Manastira Vujan i Atomske banje Gornja Trepča, postala je mesto tihe molitve i duhovnog pročišćenja za mnoge vernike. Nekada jednostavan put kojim su meštani dolazili do manastira, danas je obeležen kao put koji prati korake jednog od najvoljenijih srpskih duhovnika. Mnogima je upravo na tom putu patrijarh Pavle postao uzor u veri, pokajanju i smirenosti.
Svedočenja meštana o njegovim tihim koracima dok je pešačio ovim putem do lekara u banji, prenose se s kolena na koleno. Meštanin Gornje Trepče prisetio se priča iz detinjstva:
- Pričali su mi da je tim putem išao peške od manastira do lekara u banju Gornju Trepču. Mi smo kao deca ovuda prolazili i nadali se da ćemo ga možda sresti.
Za vreme svog boravka u Manastiru Vujan, iskušenik Gojko Stojčević, koji će kasnije postati patrijarh Pavle, izborio se s bolešću koja mu je pretila životu. Upravo na ovoj stazi, gde je tražio i nalazio utehu u molitvi i prirodi, doživeo je isceljenje. U znak zahvalnosti, izrezbario je mali drveni krst, koji se i danas čuva u manastiru kao svetinja. To mesto sada, osim prirodne lepote, nosi duboku duhovnu i istorijsku simboliku.
Staza patrijarha Pavla obeležena je zahvaljujući trudu mladog Čačanina Stefana Lukića, koji je postavio oznake na 30 lokacija, olakšavajući putovanje svima koji žele da prate stope blaženopočivšeg patrijarha.
- Obeleženo je 30 lokacija duž staze duge gotovo 7 km, za čiji prelazak je potrebno oko dva sata - kaže Stefan Lukić, prenosi Rina.
RINA
Staza patrijarha Pavla
Direktor Turističke organizacije Čačak, Vojin Jakovljević, naglasio je da staza ima veliki potencijal i za verski turizam ovoga kraja:
- Ovaj kraj ima veliki turistički potencijal, jer se pored Atomske banje nalaze i izuzetni kulturno-istorijski spomenici, prelepa priroda. Očekujemo da će uz Ovčarsko-kablarsku klisuru biti nosilac naše turističke ponude.
RINA
Manastir Vujan
No, za vernike, ova staza nije samo put kroz prirodu. Ona je postala simbol duhovnog puta koji je patrijarh Pavle prošao – put mira, vere i isceljenja. Kako kaže meštanin Milinko Gojković:
- To je staza zdravlja i isceljenja. Siguran sam da za Srbe ima simboličku vrednost. Treba da pratimo stazu patrijarha Pavla i kao pojedinci i kao narod.
U srcima vernika i posetilaca, Staza patrijarha Pavla nije samo fizički put, već duhovni poziv da sledimo njegov primer – skromnost, mudrost i neizmernu veru koja isceljuje dušu i telo.
Od Nemanjića i Svetog Save do legendi o skrivenom blagu i izvoru za koji se veruje da ima posebnu snagu, svetinja u dolini reke Studenice i dalje spaja proverenu istoriju i predanja koja ne prestaju da žive.
U besedi za petak 2. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto za služenje Crkvi nisu dovoljni ni znanje ni ljudsko priznanje, već blagodat koja se prenosi od apostolskih vremena.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju praznik Prepodobnog Isakija Ispovednika po starom kalendaru, a Prepodobnog Onufrija Velikog i Svetog Petra Atoskog po novom kalendaru. Katolička crkva slavi blagdan Presvetog Srca Isusovog, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedna kratka pouka gruzijskog svetitelja objašnjava zašto se molitva često pretvara u naviku bez unutrašnjeg reda i kako se, kroz jednostavan duhovni poredak, vraća svojoj punoj snazi i smislu.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Za Kanađanina čačanskih korena i njegovu izabranicu iz Azije, odluka da izgovore „da“ upravo u Srbiji predstavlja simbol ljubavi koja prevazilazi granice, čuva tradiciju i spaja porodice kroz veru i zajedništvo.
U besedi za petak 2. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto za služenje Crkvi nisu dovoljni ni znanje ni ljudsko priznanje, već blagodat koja se prenosi od apostolskih vremena.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju praznik Prepodobnog Isakija Ispovednika po starom kalendaru, a Prepodobnog Onufrija Velikog i Svetog Petra Atoskog po novom kalendaru. Katolička crkva slavi blagdan Presvetog Srca Isusovog, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedna kratka pouka gruzijskog svetitelja objašnjava zašto se molitva često pretvara u naviku bez unutrašnjeg reda i kako se, kroz jednostavan duhovni poredak, vraća svojoj punoj snazi i smislu.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Od 2020. godine sa lica Bogorodice "Utešiteljke" u Grčkoj neprestano teku suze, a pred ikonom svakodnevno dolaze ljudi koji traže utehu, nadu i odgovore.