Put kroz zapadnu Srbiju vodi vernike trasom zdravlja i isceljenja kojom je nekada pešačio blaženopočivši patrijarh, koji je ostavio neizbrisiv trag u duhovnosti i srcima srpskog naroda.
Na današnji dan, 11. septembra 1914. godine, rodio se jedan od najvoljenijih srpskih patrijarha, Pavle, čija dela i reči i danas žive u srcima vernika. Smatran svetim još za života, ovaj skromni pastir naroda bio je poznat po svojoj jednostavnosti, mudrosti i velikoj ljubavi prema Bogu i ljudima. Jedno od mesta gde je proveo deo svog monaškog života, a koje danas sve više postaje centar hodočašća, jeste šumoviti šumski puteljak, koji nosi njegovo ime – Staza patrijarha Pavla.
Staza, koja se prostire na gotovo 7 kilometara između Manastira Vujan i Atomske banje Gornja Trepča, postala je mesto tihe molitve i duhovnog pročišćenja za mnoge vernike. Nekada jednostavan put kojim su meštani dolazili do manastira, danas je obeležen kao put koji prati korake jednog od najvoljenijih srpskih duhovnika. Mnogima je upravo na tom putu patrijarh Pavle postao uzor u veri, pokajanju i smirenosti.
Svedočenja meštana o njegovim tihim koracima dok je pešačio ovim putem do lekara u banji, prenose se s kolena na koleno. Meštanin Gornje Trepče prisetio se priča iz detinjstva:
- Pričali su mi da je tim putem išao peške od manastira do lekara u banju Gornju Trepču. Mi smo kao deca ovuda prolazili i nadali se da ćemo ga možda sresti.
Za vreme svog boravka u Manastiru Vujan, iskušenik Gojko Stojčević, koji će kasnije postati patrijarh Pavle, izborio se s bolešću koja mu je pretila životu. Upravo na ovoj stazi, gde je tražio i nalazio utehu u molitvi i prirodi, doživeo je isceljenje. U znak zahvalnosti, izrezbario je mali drveni krst, koji se i danas čuva u manastiru kao svetinja. To mesto sada, osim prirodne lepote, nosi duboku duhovnu i istorijsku simboliku.
Staza patrijarha Pavla obeležena je zahvaljujući trudu mladog Čačanina Stefana Lukića, koji je postavio oznake na 30 lokacija, olakšavajući putovanje svima koji žele da prate stope blaženopočivšeg patrijarha.
- Obeleženo je 30 lokacija duž staze duge gotovo 7 km, za čiji prelazak je potrebno oko dva sata - kaže Stefan Lukić, prenosi Rina.
RINA
Staza patrijarha Pavla
Direktor Turističke organizacije Čačak, Vojin Jakovljević, naglasio je da staza ima veliki potencijal i za verski turizam ovoga kraja:
- Ovaj kraj ima veliki turistički potencijal, jer se pored Atomske banje nalaze i izuzetni kulturno-istorijski spomenici, prelepa priroda. Očekujemo da će uz Ovčarsko-kablarsku klisuru biti nosilac naše turističke ponude.
RINA
Manastir Vujan
No, za vernike, ova staza nije samo put kroz prirodu. Ona je postala simbol duhovnog puta koji je patrijarh Pavle prošao – put mira, vere i isceljenja. Kako kaže meštanin Milinko Gojković:
- To je staza zdravlja i isceljenja. Siguran sam da za Srbe ima simboličku vrednost. Treba da pratimo stazu patrijarha Pavla i kao pojedinci i kao narod.
U srcima vernika i posetilaca, Staza patrijarha Pavla nije samo fizički put, već duhovni poziv da sledimo njegov primer – skromnost, mudrost i neizmernu veru koja isceljuje dušu i telo.
Vitovnički duhovnik objasnio je zašto krštenje i krsna slava nisu dovoljni ako se ne menjamo iznutra i ne trudimo se da živimo u skladu sa hrišćanskim učenjem.
Dok jedni žito pripremaju od mlevene pšenice, drugi ostavljaju cela zrna. Sveštenici objašnjavaju da li Crkva propisuje kako slavsko žito treba da izgleda.
U besedi za ponedeljak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, podsećajući na iskustvo cara Davida, objašnjava kakvo se blaženstvo rađa kada čovek prizna svoje grehe i zadobije Božju milost.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Vitovnički duhovnik objasnio je zašto krštenje i krsna slava nisu dovoljni ako se ne menjamo iznutra i ne trudimo se da živimo u skladu sa hrišćanskim učenjem.
U Crkvi Ružici služeno je praznično bdenje, dok su u Kapeli Svete Petke sveštenici čitali molitve pred moštima svetiteljke i blagosiljali okupljene vernike. Potom je u kapeli služena i sveta tajna jeleosvećenja.
Arhijerejski namesnik novopazarski objašnjava kada se na slavu posti, šta se obavezno priprema, kada se osveštava vodica i podseća na reči patrijarha Pavla o slav¬skoj trpezi.
U besedi za četvrtak 21. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da niko ne zna koliko mu je vremena ostalo za pokajanje i objašnjava zašto je odlaganje pokajanja opasna zabluda.
Reči blaženopočivšeg srpskog patrijarha Pavla otkrivaju zašto sujeta i gordost dovode do nesporazuma i kako da sačuvamo unutrašnji mir čak i kada nas drugi provociraju.
U besedi za ponedeljak 20. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva šta je Isus Hristos doneo ljudima i kako se otkriva neizmerna ljubav Nebeskog Oca
U besedi za četvrtak 19. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristovo svedočanstvo o zajedničkom bogatstvu Oca i Sina i podseća da Božji darovi prevazilaze sve što ljudski um može da zamisli.
Vitovnički duhovnik objasnio je zašto krštenje i krsna slava nisu dovoljni ako se ne menjamo iznutra i ne trudimo se da živimo u skladu sa hrišćanskim učenjem.
Dok jedni žito pripremaju od mlevene pšenice, drugi ostavljaju cela zrna. Sveštenici objašnjavaju da li Crkva propisuje kako slavsko žito treba da izgleda.
U Crkvi Ružici služeno je praznično bdenje, dok su u Kapeli Svete Petke sveštenici čitali molitve pred moštima svetiteljke i blagosiljali okupljene vernike. Potom je u kapeli služena i sveta tajna jeleosvećenja.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Dok jedni žito pripremaju od mlevene pšenice, drugi ostavljaju cela zrna. Sveštenici objašnjavaju da li Crkva propisuje kako slavsko žito treba da izgleda.
Njihova žitija svedoče o stradanju i nepokolebljivoj vernosti Hristu, a Crkva ih molitveno proslavlja kao primer postojanosti u veri čak i pred najtežim mukama.
U besedi za ponedeljak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, podsećajući na iskustvo cara Davida, objašnjava kakvo se blaženstvo rađa kada čovek prizna svoje grehe i zadobije Božju milost.