ZAŠTITA I OSLONAC KADA JE NAJTEŽE: Ova molitva je izvor snage u vreme bolesti
Iskrena duhovna povezanost sa Bogom i svetima može doneti utehu i isceljenje u trenucima fizičkih i duhovnih izazova.
Praksa koju je Sveti Sava usadio u srpski dom predstavlja svojevrstan nastavak liturgije, neraskidivu vezu između generacija, vere i Hristovog prisustva u svakom domu.
Srpski narod vekovima neguje duboko ukorenjenu tradiciju proslavljanja krsne slave, običaja koji je postao simbol vernosti i duhovnosti, a istovremeno svetionik hrišćanske porodične svetkovine. U svetu gde se mnoge kulture i religije menjaju i prilagođavaju vremenu, Srbi ostaju jedinstveni po ovom običaju koji je neraskidivo vezan za identitet i postojanje svakog doma.
Krsna slava nije samo porodična svetkovina, već i molitveni čin u kojem se prepoznaje veza između generacija, kao i neraskidiva nit između ovozemaljske i nebeske trpeze. Ovaj jedinstveni obred osvetljava put ka razumevanju ne samo prošlosti, već i sadašnjosti, jer u njemu Srbi čuvaju svoju veru i identitet.
Otac Aleksandar Jovanović, osvrćući se na značaj krsne slave, ističe ključnu ulogu Svetog Save u njenom oblikovanju:
- Sveti Sava je svest o svetogorskoj trpezi doneo u srpski dom. Lomljenjem slavskog kolača, obred koji sad imamo potiče iz 19. veka, ali svakako se hleb lomio i prolivao vinom i u vreme Svetog Save. To je najstariji apostolski običaj koji je očuvan na svetogorskoj trpezi i koji predstavlja nastavak liturgije kroz trpezu. Sveti Sava je to doneo u srpski dom sa vrlo izričitom i jasnom suštinskom porukom. Zašto je to uradio? Zbog toga da bi liturgizovao domaćinstva i srpski dom - rekao je otac Aleksandar za "YouTube" kanal “Žive reči”.
Kroz ovaj apostolski običaj, slava nije samo porodično okupljanje, već produžetak svetinje, deo liturgijskog čina koji se prenosi sa oca na sina, iz generacije u generaciju. Sveti Sava je time usadio u srpski narod duboku veru i spoznaju da je porodica, kroz obeležavanje krsne slave, uvek okupljena oko Hristovog prisustva. Lomljenje slavskog kolača, koji neki neosnovano doživljavaju kao paganski običaj, zapravo je hrišćanski čin iz najstarijih apostolskih vremena, kroz koji porodica deli blagodati i ljubav Hristovu.
- Prema slavskom kolaču neki imaju averziju jer ga smatraju paganskim običajem. Međutim, ne znaju da je to najstariji hrišćanski običaj apostola, pre nastanka same liturgije, kroz koji se pokazuje svešteno prisustvo Hristovo na trpezi, gde Gospod obeduje sa nama našu hranu ovoga sveta, onako kako ćemo mi obedovati hranu ljubavi, hraneći se sa Njim na trpezi Svete Trojice u blagodati liturgijsko - ističe otac Aleksandar, dodajući da ovaj običaj nije samo svetkovina, već čin koji domaćinstvo povezuje sa nebeskom trpezom, gde se duhovna hrana ljubavi prima u zajednici sa Gospodom.
Slava je postala više od tradicije. Ona je, kako kaže otac Aleksandar, „predivno tkanje“ koje je Sveti Sava utemeljio i koje je „otkupilo srpsku dušu od svih mogućih propasti.“ Tokom burnih istorijskih događaja, mnogi Srbi su se, uprkos progonima i opasnostima, odricali mnogo čega, ali su uvek, makar i u tajnosti, slavili svog svetitelja, poštujući slavu zbog ljubavi prema svojim precima. Slava je postala temelj porodične i duhovne povezanosti, čuvajući srpski narod od zaborava, kao nit koja ne prestaje da spaja generacije.
- Mnogo je Srba koji će, u svim okolnostima, ako treba i u tajnosti, poštovati svog svetitelja, ako ništa drugo, zbog ljubavi prema svom dedi, prema svom ocu. A Sveti Sava je naš prvi deda. Prvi poglavar naše Crkve. Mi sveštenici tako od milošte zovemo naše duhovne vođe – deda. Dakle, naš prvi deda ili protodeda jeste Sveti Sava, koji je usadio u naš narod nešto apostolsko, ranohrišćansko, što je srpski dom učinilo najbližim oltaru na dan slave - kaže sveštenik Aleksandar Jovanović.
U suštini, krsna slava je srce srpskog doma – svetkovina vere, ljubavi i zajedništva koja nadilazi vreme i istorijske izazove. Ona nas uči da, i kada se sve menja, ostajemo verni onome što nas čini onim što jesmo – Hristu, veri, porodici i precima. To je ona nevidljiva nit koja spaja srpski narod, čineći ga posebnim u pravoslavnom svetu, gde slava postaje više od običaja – ona postaje život.
Iskrena duhovna povezanost sa Bogom i svetima može doneti utehu i isceljenje u trenucima fizičkih i duhovnih izazova. Sa prodorom i prihvataljem hrišćanstva na našim prostorima, Srbi su (jedini) nastavili sa ovom tradicijom, a smtra se da ju Sveti Sava, prvi arhiepiskop Srpske pravoslavne crkve, slavu, kakva se danas slavi, uveo u crkvene okvire. Sveti oci uvek ističu da nas Gospod čuje u svakom trenutku i na svakom mestu, ali molitva u sabranju nosi poseban blagoslov zajedništva. Apostol Pavle kaže: "Molite se neprestano." Nije slučajno to rekao. To znači da čovek ne može bez molitve. Ne zato što je molitva obraćanje Bogu, u kojem mi tražimo da nam ispuni naše želje i da ono što nam je potrebno po našoj proceni, govorio je Patrijarh Porfirije. Budi deo Religija.rs zajednice. Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja. Pojedini među njima postali su episkopi i revnosno brinuli o poverenim hrišćanskim zajednicama, dok su neki za svoju veru podneli mučeničku smrt. Podrška i molitve za njegovo ozdravljenje stigle su i iz Eparhije bačke, u čijim je hramovima sinoć služena posebna molitva. Posebna opasnost leži u tome što čovek često ne primećuje koliko je nekoj strasti dozvolio da ovlada njime. Građani Republike Srbije na Kosovu i Metohiji moraju znati da nisu prepušteni sami sebi, navedeno je u saopštenju Studentske liste. Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu. Bog vidi i ono što mi ne možemo. Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti. Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom. Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima. U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života." Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.


ZAŠTITA I OSLONAC KADA JE NAJTEŽE: Ova molitva je izvor snage u vreme bolesti
KAKO JE SLAVA POSTALA AUTENTIČAN VERSKI OBIČAJ KOD SRBA: Šta je Sveti Sava rekao sveštenicima i kako se obeležavanje sveca zaštitnika ukorenilo u naš narod
MOLITVA KOD KUĆE ILI U CRKVI: Koji je pravi način da se obratimo Bogu?
ZAŠTO BOG NE ISPUNJAVA NAŠE MOLITVE I ŽELJE: Odgovor na pitanje koje nekad i najrevnosnije vernike boli jeste težak, ali je za nas i najbolji
Zašto je Bog stvorio baš petak 13?! Sveštenik Predrag Šćepanović o datumu kojeg se mnogi plaše
Najrevnosniji propovednici Hristove vere: Danas su Sveti apostoli Stahije, Amplije i Urvan i drugi s njima
Mitropolit Irinej u teškom stanju
Ako želite šta da saznate šta vas čeka u večnosti, samo ovo uradite: Ava Dorotej kaže da će vam se za tri dana, sve samo kazati
"Zaštita SPC, naših svetinja i naroda su pitanja od najvišeg značaja": Ovo je plan Srpske liste za Kosovo i Metohiju
Od naredne godine menja se važna crkvena zapovest: Tiče se svetih tajni ispovesti i pričešća - sveštenik sve objasnio
KADA VAS STIGNU NEVOLJE, TUGE I BOLESTI, SAMO OVO URADITE! Savet mati Antonije zlata vredan!
AKO OVO NEMATE U KUĆI, ODMAH GA UNESITE! Mati Antonija kaže da će vas odmah zapljusnuti Božja blagodat i doneti mir celoj porodici!
POŽAR STIGAO DO MANASTIRA SVETOG VASILIJA OSTROŠKOG: Vatrena stihija guta sve ispred sebe, monahinje evakuisane, mole se za spas svetinje (VIDEO)
SEĆATE LI SE TORTE KOJA JE NEKADA BILA PONOS SVAKE SLAVSKE TRPEZE? Originalni recept za “španski vetar”, poslasticu koja se ne zaboravlja
KAD PALITE SVEĆE, JEDNU OBAVEZNO NAMENITE ZA OVE LJUDE: Otac Aleksandar tvrdi da ćete se tako zaštiti od svakog zla
PEČENA RIBA NA MANASTIRSKI NAČIN: Beli luk i tri začina daju joj poseban ukus
Slavski kolač nije obična pogača, naglašava sveštenik.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
Obeležavanje svetitelja zaštitnika porodice kroz vekove je sačuvalo svoje mesto u životu srpskih porodica, ali su se uz molitvu, slavski kolač i sveću razvili i brojni narodni običaji koji nisu deo crkvenog učenja
Portal Religija.rs objavljuje faksimil odluke kojom je Hrvatska zaštitila "slavu", "krsnicu" i "krsno ime", uz običaje i simbole vekovima vezane za srpsku pravoslavnu tradiciju.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Posebna opasnost leži u tome što čovek često ne primećuje koliko je nekoj strasti dozvolio da ovlada njime.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
U pravoslavnom učenju reč ima posebnu težinu, a od čoveka se očekuje da je koristi za dobro, a ne za povređivanje drugih.
Pojedini među njima postali su episkopi i revnosno brinuli o poverenim hrišćanskim zajednicama, dok su neki za svoju veru podneli mučeničku smrt.
Posebna opasnost leži u tome što čovek često ne primećuje koliko je nekoj strasti dozvolio da ovlada njime.
Građani Republike Srbije na Kosovu i Metohiji moraju znati da nisu prepušteni sami sebi, navedeno je u saopštenju Studentske liste.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Sveštenik podseća da Bog nije ograničen stranama sveta i da mu se čovek može moliti bilo gde.