JEVANĐELJE ZA NEDELJU, 27. OKTOBAR: Čitanje iz Svetog pisma za 18. nedelju po Pedesetnici
Današnja jevanđelja po Luki, začalo 33 (7,36-50), i po Mateju začalo 104 (25,1-13) pripovedaju o opraštanju grehova i mudrosti.
Današnje Jevanđelje po Luki , začalo 23. (6,12-19) pripoveda o čudima Isusa Hrista i želji naroda da bude u blizini Njegovoj.
Jevanđelje Luka, začalo 23. (6,12-19)
12. A dogodi se u dane one da izađe na goru da se moli; i provede svu noć u molitvi Bogu. 13. I kad bi dan, dozva učenike svoje, i izabra od njih Dvanaestoricu, koje i apostolima nazva: 14. Simona, koga prozva Petrom, i Andreja brata njegova, Jakova i Jovana, Filipa i Vartolomeja, 15. Mateja i Tomu, Jakova Alfejeva i Simona zvanoga Zilot, 16. Judu Jakovljeva, i Judu Iskariotskoga, koji i postade izdajnik. 17. I sišavši s njima, stade na mestu ravnom i mnogo učenika njegovih; i mnoštvo naroda iz sve Judeje i Jerusalima, i iz primorja tirskog i sidonskog, 18. koji dođoše da ga slušaju i da se isceljuju od svojih bolesti, i koje su mučili duhovi nečisti; i isceljivahu se. 19. I sav narod tražaše da ga se dotakne; jer iz njega izlažaše sila i isceljivaše ih sve.
Današnja jevanđelja po Luki, začalo 33 (7,36-50), i po Mateju začalo 104 (25,1-13) pripovedaju o opraštanju grehova i mudrosti.
Današnja jevanđelja po Luki, začalo 16. (4,38-44), pripoveda o potrebi ljudi za Isusom Hristom.
Današnje Jevanđelje po Luki, začalo 18. (5,12-16) pripoveda o čudesnom isceljenju bolesnog čoveka, nakon što je imao susret sa Isusom Hristom.
O važnosti bolosluženja i odlasku u hram, pričao je i ranije patrijarh Porfirije navodeći da jedinstvo sa Bogom predstavlja smisao života svakog pojedinca.
U hramu Svetih apostola Petra i Pavla, poglavar SPC je, govoreći o isceljenju krvotočive žene i Jairovoj kćerki, poručio da se put slobode otvara onima koji se, poput njih, predaju Bogu bez straha.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Crkva je odlučila da instalira avatar sa veštačkom inteligencijom, pri čemu je nakon diskusije izabrana figura Isusa kao najbolje rešenje.
Sveštenik koji služi i pod Ostrogom poručuje da se mir i blagoslov ne traže u onome što nedostaje, već u zahvalnosti za ono što već postoji.
Pravoslavna vera uči da nijedno stradanje nije bez smisla i da se i kroz bolest čovek može približiti Gospodu.
U besedi za Nedelju četvrtu po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o tome kako vera čoveka ne odvaja od iskušenja, već ga kroz njih vodi ka duhovnoj pobedi.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Simeona po starom i Svetog apostola Simona Zilota po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Gospu Trsatsku, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Maramice ostaju na ovom mestu sedam dana, a zatim se zakopavaju i muka večno ostaje u zemlji.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U besedi za Nedelju četvrtu po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o tome kako vera čoveka ne odvaja od iskušenja, već ga kroz njih vodi ka duhovnoj pobedi.
Iza spoljašnje urednosti krije se gubitak radosti, koji prema svetogorskom starcu otkriva dublju duhovnu krizu savremenog čoveka.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Simeona po starom i Svetog apostola Simona Zilota po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Gospu Trsatsku, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.