Pod oskudicom materijala i senkom osmanskog jarma, samouki monah Teodosije je improvizovanom tehnikom štampe izrezbario 250 drvenih ploča i načinio prvu štampanu knjigu na ovim prostorima — remek-delo koje danas čuva uspomenu na vekovnu borbu za očuvanje vere i pisane reči.
U tišini manastirskih svodova, u dobu kada je tamna senka osmanskog ropstva prekrivala srpske zemlje, jedan čovek je snivao o svetlosti reči. Samouk, ali vođen Božijom rukom, monah Teodosije započeo je delo koje će se upisati u večnost. Njegovo srce kucalo je u ritmu vere, dok su njegove ruke, oslonjene na skromne alatke i treperavu svetlost voštanice, oživljavale drvene ploče kao nosioce Jevanđelja.
Monah Teodosije je uložio veliku žrtvu i trud da Božije reči postanu dostupne narodu. Njegovo remek-delo, prva štampana knjiga u Srbiji, svedoči ne samo o umetničkoj veštini već i o nepokolebljivoj veri i posvećenosti očuvanju svetinje pred licem istorijskih oluja.
RINA
U manasturu Rujan kod Užica odštampana prva knjiga u Srbiji
U hladu planine Ponikve, u selu Vrutci, kraj crkve Svetog Georgija, monah Teodosije je improvizujući tehniku štampe rezbario slova u drvetu. Njegov "štamparski" podvig zasnivao se na 250 drvenih ploča, koje su urezane s takvom preciznošću i ljubavlju da je delo nazvao „božanskom knjigom“. To je bio čin vere, jer je svaki urez u drvetu bio molitva, svako slovo blagoslov.
- Monah Teodosije je tada improvizovanom tehnikom u duborezu na 250 ploča od drveta, uz pomoć svetlosti voštanice, uspeo da izrezbari slova za Rujansko Četvorojevanđelje, koje je sam u uvodnom delu nazvao 'božanskom knjigom'. Tu se takođe navodi da je ona pisana pod okriljem planine Ponikve, u selu Vrutci i pri hramu posvećenom Svetom Georgiju - navode iz Turističke organizacije regije Zapadne Srbije, prenosi Rina.
RINA
Hlavni manastirski hram
Ipak, neprijatelji svetlosti nisu mirovali. Osmanske vlasti, saznajući za postojanje ove male štamparije, spalile su manastir i uništile njegovu štamparsku opremu. Ali seme posejano u Rujanu nikada nije prestalo da rađa. Monasi su, veruje se, prešli u manastir Raču, gde su nastavili misiju očuvanja reči Božije kroz prepisivačku delatnost.
Sudbina Rujanskog Četvorojevanđelja je poput hodočasnika. Jedini potpuno sačuvan primerak danas se čuva u Nacionalnoj biblioteci u Pragu, kao deo Šafarikove zbirke. Drugi, delimično oštećen, našao je utočište u Ruskoj nacionalnoj biblioteci u Sankt Peterburgu. Srbija, zemlja u kojoj je ovo remek-delo nastalo, ostala je bez svog primerka tokom Drugog svetskog rata, kada je bombardovanjem Beograda uništen poslednji sačuvani primerak. Danas se samo odlomak od 92 lista čuva u muzeju Srpske akademije nauka i umetnosti.
RINA
Spomenik u manastirskoj porti podseća da je ovde nastala prva štampana knjiga u Srbiji
Monah Teodosije nije ostavio samo knjigu; ostavio je poruku. Njegovo delo je poziv svakome od nas da ne zaboravimo korene svoje vere i kulture. Na drvetu, pod svetlom sveće, urezano je nešto mnogo više od slova – urezano je zaveštanje da vera, trud i posvećenost mogu nadmašiti i najmračnije trenutke istorije.
U srcima onih koji pamte, Rujansko Četvorojevanđelje nije samo prva štampana knjiga u Srbiji. Ono je simbol svetlosti koja ne prestaje da sija, ma koliko tama pokušavala da je ugasi.
Svetlost kandila nije samo plamen, već vodič ka duhovnom buđenju i podsećanje na Hristovu prisutnost u nama. Sveti vladika Nikolaj ukratko je objasnio razloge zbog kojih je ova svetlost važna za svaki verujući dom i srce.
Sve više sveštenika koristi internet za širenje vere. Paroh crmnički, sveštenik Slobodan Lukić, daje jasan odgovor koliko propovedi u virtuelnom prostoru mogu zadržati svoju duhovnu autentičnost i svrhu.
Svakodnevne situacije u toku dana nas mogu navesti na "gunđanje" međutim, kada prođe izvesni period shvatamo da smo u pojedinim trenucima ipak moli da odreagujemo drugačije.
Episkop buenosajreski i južno-centralnoamerički Kirilo posetio je Gvatemalu, gde su monasi primili sveštenički čin, a zajednice različitih naroda pronašle duhovno utočište pod okriljem pravoslavne crkve.
Razbijeni spomenici i fotografije pokojnika potresli su nekadašnje stanovnike Vučinića, dok sveštenik Darko Kujundžić upozorava da napadi traju godinama, a Međureligijsko veće BiH traži hitnu istragu.
Nepravda i tuđa zloba mogu da probude bes i želju za osvetom, ali pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako da sačuvamo unutrašnji mir i ne dozvolimo da tuđi postupci upravljaju našim srcem.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Razbijeni spomenici i fotografije pokojnika potresli su nekadašnje stanovnike Vučinića, dok sveštenik Darko Kujundžić upozorava da napadi traju godinama, a Međureligijsko veće BiH traži hitnu istragu.
U besedi za sredu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni oganj, ni grob, ni protok vremena ne mogu osujetiti vaskrsenje, ali i zbog čega dobra dela ostaju trajno svedočanstvo čovekovog života pred Bogom.
Pravoslavnih hrišćana u svetu ima između 200 i 260 miliona, a najviše ih je u zemljama Balkana, Rusiji i Grčkoj, gde vera i tradicija i dalje žive punim plućima.
Tumačeći priču o bludnom sinu, episkop budimljansko-nikšićki govorio je o ljubavi, zajednici i opasnostima trgovačkog odnosa prema Bogu i Crkvi, naglasivši da je jedini pravi put - davanje srca i traženje Carstva nebeskog.
Razbijeni spomenici i fotografije pokojnika potresli su nekadašnje stanovnike Vučinića, dok sveštenik Darko Kujundžić upozorava da napadi traju godinama, a Međureligijsko veće BiH traži hitnu istragu.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Lukijana Antiohijskog po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete mučenike Terencija, Neonilu i njihovu decu. Grčka pravoslavna crkva danas proslavlja i Pokrov Presvete Bogorodice. Katolička crkva slavi Svete apostole Simona i Judu Tadeja, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Nepravda i tuđa zloba mogu da probude bes i želju za osvetom, ali pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako da sačuvamo unutrašnji mir i ne dozvolimo da tuđi postupci upravljaju našim srcem.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.