Na steni u sokobanjskom izletištu Lepterija se nalazi mesto, za koje lokalno stanovništvo tvrdi da je sveto i koje je nazvano Bogorodica u steni.
"Sokobanja, Sokograd, dođeš star, odeš mlad", je deviza kojom lekovita banja, nadomak Aleksinca, privlači brojne turiste širom, ali i izvan Srbije.
Stanovnici banje su ponosni na činjenicu da je upravo ovde redovno viđen bio i Ivo Andrić, naš nobelovac. Njemu u čast hotelska soba u kojoj je boravio je pretvorena u svojevrsni muzej.
Mondadori Portfolio / ddp USA / Profimedia
Ivo Andrić
Baš u Sokobanji, u jednoj svesci koja se danas čuva u Muzeju Ive Andrića, pisac je započeo rad na romanu "Na Drini ćuprija". Njegov boravak ovde je doveo mnoge znamenite ličnosti iz sveta diplomatije i književnosti, a često je dolazio i Meša Selimović sa suprugom.
"Sokobanja sa Ozrenom bila je i ostala za mene predeo u koji sam često dolazio i nalazio mira i osveženja, nailazio na dobar prijem kod ljudi različitih zvanja i zanimanja. Dani provedeni u ovim krajevima spadaju u lepša i bolja sećanja mog života", napisao je jednom Ivo Andrić o jednoj od najposećenijih banja u Srbiji.
Međutim, lekovitost banje nije jedini razlog zbog kog ovde hrle nebrojani posetioci.
Mnogi su u ovo mesto došli upravo sa namerom da posete lokalnu svetinju, među stanovništvom poznatu kao Bogorodica u steni.
Uzvišena u Lepteriji
youtube/printscreen/SOKOpres
Pogled na usek izdaleka
Na desnoj obali reke Moravice, 40 metara visoko na steni, na izletištu Lepterija u Sokobanji nalazi se prirodni "oslikani" lik Bogorodice sa Isusom u naručju, za kojeg se veruje da poseduju isceliteljske moći. Na prvi pogled, ovo mesto podseća na ulaz u pećinu, ali zapravo je reč o useku u steni.
Prikazi Majke Božje i Isusa, koje je priroda stvorila na ovom mestu, najbolje su vidljivi izdaleka, naročito sa suprotne obale do koje se dolazi drvenim mostićem.
Običaj da se vernici ovde poklone Bogorodici, zapale sveće i ostavljaju ikonice, krstiće i brojanice, prisutan je od davnina.
Dve legende o fenomenu
Kako za portal religija.rs kažu iz TO Sokobanja - Bogorodicu u steni je poštovana svetinja, koju redovno posećuju iz svih krajeva sveta.
- Prikaz Presvete Bogoridice je na nepristupačnom terenu i potrebno je upornosti da se do nje stigne, međutim spremni na podvig to uspevaju. Jedno od predanja kaže da se na svodu pojavljuje voda koja curi i da je dobra za zdravlje. O nastanku mesta postoji dve legende. Jedna pripoveda o tome da je Bogorodica na ovom mestu našla privremeno sklonište, dok se prema drugoj verziji ovo desilo pred dolazak turskih osvajača. Ljudi se penju po steni i tu pale sveće, ostavljaju razne predmete i mole se - objašnjavaju iz turističke organizacije.
Mnoge posetioce ovo mesto privlači i više puta godišnje, jer su se, kako kažu, uverili u njegovu isceliteljsku moć.
Veruje se da je Bogorodica pomogla brojnim nerotkinjama, ljudima sa problemima vida, nepokretnima, pa čak i onima sa duševnim oboljenjima.
youtube/printscreen/SOKOpres
Vernici na putu ka svetinji
Nekoliko stotina metara od stene stajala je stara hrišćanska crkva, koju su porušili Turci. Pre više od deset godina, na tom mestu je otkopana ruina, a postavljen je kamen temeljac za izgradnju nove crkve, koja će biti posvećena Rođenju Presvete Bogorodice.
Kako, za kraj, navode iz Turističke organizacije Sokobanja za portal religija.rs, ovo mesto je posećeno tokom svih godišnjih doba, s obzirom na to da se nalazi samo kilometar od centra. Zanimanje posetilaca za ovaj fenomen potvrđuje i podatak da su tokom praznika u znak sećanja na Primirje u Prvom svetskom ratu, brojni turisti iskoristili slobodne dane kako bi došli i pomolili se Bogorodici u steni, iako je bilo hladno.
Iguman Manastira Svete Trojice u Ozerkovićima ovu ulogu upoređuje sa paljenjem malog plamena u srcu vernika, koji se postepeno razvija kroz molitvu i vodi ka duhovnom napretku.
Monahinja Efimija otkrila je detalje i o svom ocu Vladanu, partizanu i bivšem logorašu, koji je preživeo strahovitu avanturu bežanja iz logora, uključujući i neverovatnu priču o tome kako je spasio jednog Jevrejina i postao pilot u NOB-u, što joj je delovalo kao fantastična priča dok nije pronašla dokaze.
Svakodnevne situacije u toku dana nas mogu navesti na "gunđanje" međutim, kada prođe izvesni period shvatamo da smo u pojedinim trenucima ipak moli da odreagujemo drugačije.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
Jerej Hrama Svetog Ilije u Mirijevu objašnjava zašto su vera i praštanje važniji od raskošne trpeze i velikih troškova i kako porodično okupljanje može da pomiri i one koji godinama ne razgovaraju.
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za 30. četvrtak po Duhovima donosi priču o odluci koja je iznedrila čoveka bez mrlje pred narodom i pred Bogom, i postavlja pitanje koje i danas tiho uznemirava savest.
Uspešna žena u inostranstvu, unapređenje u karijeri, neplanirana trudnoća – i odluka koja je već bila doneta. Sve do trenutka kada se, doslovno, dogodio Božiji dodir. Dirljiva priča o veri, savesti i čudu koje menja čoveka iz korena.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
Jerej Hrama Svetog Ilije u Mirijevu objašnjava zašto su vera i praštanje važniji od raskošne trpeze i velikih troškova i kako porodično okupljanje može da pomiri i one koji godinama ne razgovaraju.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
U besedi za petak 21. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, kroz muke cara Davida i Hristovo stradanje, govori o borbi sa zlom i otkriva zbog čega ono što izgleda kao poraz može postati put ka pobedi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Evlampija i Evlampiju po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Jakova. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Jovana Kapistrana, dok se Jevreji pripremaju za Šabat, a muslimani idu na džuma-namaza.