Na steni u sokobanjskom izletištu Lepterija se nalazi mesto, za koje lokalno stanovništvo tvrdi da je sveto i koje je nazvano Bogorodica u steni.
"Sokobanja, Sokograd, dođeš star, odeš mlad", je deviza kojom lekovita banja, nadomak Aleksinca, privlači brojne turiste širom, ali i izvan Srbije.
Stanovnici banje su ponosni na činjenicu da je upravo ovde redovno viđen bio i Ivo Andrić, naš nobelovac. Njemu u čast hotelska soba u kojoj je boravio je pretvorena u svojevrsni muzej.
Mondadori Portfolio / ddp USA / Profimedia
Ivo Andrić
Baš u Sokobanji, u jednoj svesci koja se danas čuva u Muzeju Ive Andrića, pisac je započeo rad na romanu "Na Drini ćuprija". Njegov boravak ovde je doveo mnoge znamenite ličnosti iz sveta diplomatije i književnosti, a često je dolazio i Meša Selimović sa suprugom.
"Sokobanja sa Ozrenom bila je i ostala za mene predeo u koji sam često dolazio i nalazio mira i osveženja, nailazio na dobar prijem kod ljudi različitih zvanja i zanimanja. Dani provedeni u ovim krajevima spadaju u lepša i bolja sećanja mog života", napisao je jednom Ivo Andrić o jednoj od najposećenijih banja u Srbiji.
Međutim, lekovitost banje nije jedini razlog zbog kog ovde hrle nebrojani posetioci.
Mnogi su u ovo mesto došli upravo sa namerom da posete lokalnu svetinju, među stanovništvom poznatu kao Bogorodica u steni.
Uzvišena u Lepteriji
youtube/printscreen/SOKOpres
Pogled na usek izdaleka
Na desnoj obali reke Moravice, 40 metara visoko na steni, na izletištu Lepterija u Sokobanji nalazi se prirodni "oslikani" lik Bogorodice sa Isusom u naručju, za kojeg se veruje da poseduju isceliteljske moći. Na prvi pogled, ovo mesto podseća na ulaz u pećinu, ali zapravo je reč o useku u steni.
Prikazi Majke Božje i Isusa, koje je priroda stvorila na ovom mestu, najbolje su vidljivi izdaleka, naročito sa suprotne obale do koje se dolazi drvenim mostićem.
Običaj da se vernici ovde poklone Bogorodici, zapale sveće i ostavljaju ikonice, krstiće i brojanice, prisutan je od davnina.
Dve legende o fenomenu
Kako za portal religija.rs kažu iz TO Sokobanja - Bogorodicu u steni je poštovana svetinja, koju redovno posećuju iz svih krajeva sveta.
- Prikaz Presvete Bogoridice je na nepristupačnom terenu i potrebno je upornosti da se do nje stigne, međutim spremni na podvig to uspevaju. Jedno od predanja kaže da se na svodu pojavljuje voda koja curi i da je dobra za zdravlje. O nastanku mesta postoji dve legende. Jedna pripoveda o tome da je Bogorodica na ovom mestu našla privremeno sklonište, dok se prema drugoj verziji ovo desilo pred dolazak turskih osvajača. Ljudi se penju po steni i tu pale sveće, ostavljaju razne predmete i mole se - objašnjavaju iz turističke organizacije.
Mnoge posetioce ovo mesto privlači i više puta godišnje, jer su se, kako kažu, uverili u njegovu isceliteljsku moć.
Veruje se da je Bogorodica pomogla brojnim nerotkinjama, ljudima sa problemima vida, nepokretnima, pa čak i onima sa duševnim oboljenjima.
youtube/printscreen/SOKOpres
Vernici na putu ka svetinji
Nekoliko stotina metara od stene stajala je stara hrišćanska crkva, koju su porušili Turci. Pre više od deset godina, na tom mestu je otkopana ruina, a postavljen je kamen temeljac za izgradnju nove crkve, koja će biti posvećena Rođenju Presvete Bogorodice.
Kako, za kraj, navode iz Turističke organizacije Sokobanja za portal religija.rs, ovo mesto je posećeno tokom svih godišnjih doba, s obzirom na to da se nalazi samo kilometar od centra. Zanimanje posetilaca za ovaj fenomen potvrđuje i podatak da su tokom praznika u znak sećanja na Primirje u Prvom svetskom ratu, brojni turisti iskoristili slobodne dane kako bi došli i pomolili se Bogorodici u steni, iako je bilo hladno.
Iguman Manastira Svete Trojice u Ozerkovićima ovu ulogu upoređuje sa paljenjem malog plamena u srcu vernika, koji se postepeno razvija kroz molitvu i vodi ka duhovnom napretku.
Monahinja Efimija otkrila je detalje i o svom ocu Vladanu, partizanu i bivšem logorašu, koji je preživeo strahovitu avanturu bežanja iz logora, uključujući i neverovatnu priču o tome kako je spasio jednog Jevrejina i postao pilot u NOB-u, što joj je delovalo kao fantastična priča dok nije pronašla dokaze.
Svakodnevne situacije u toku dana nas mogu navesti na "gunđanje" međutim, kada prođe izvesni period shvatamo da smo u pojedinim trenucima ipak moli da odreagujemo drugačije.
Nova pravna odredba, koja uskoro stupa na snagu, izazvala je masovne pobune hrišćanske zajednice u Arunačal Pradešu, dok kritičari upozoravaju na ozbiljne posledice po verska i ljudska prava.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
Pravoslavlje uči da je brak zajednica ljubavi, u kojoj oba partnera, kroz međusobnu podršku i poštovanje, imaju ulogu da rastu i postignu duhovnu zrelost.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.