Na steni u sokobanjskom izletištu Lepterija se nalazi mesto, za koje lokalno stanovništvo tvrdi da je sveto i koje je nazvano Bogorodica u steni.
"Sokobanja, Sokograd, dođeš star, odeš mlad", je deviza kojom lekovita banja, nadomak Aleksinca, privlači brojne turiste širom, ali i izvan Srbije.
Stanovnici banje su ponosni na činjenicu da je upravo ovde redovno viđen bio i Ivo Andrić, naš nobelovac. Njemu u čast hotelska soba u kojoj je boravio je pretvorena u svojevrsni muzej.
Mondadori Portfolio / ddp USA / Profimedia
Ivo Andrić
Baš u Sokobanji, u jednoj svesci koja se danas čuva u Muzeju Ive Andrića, pisac je započeo rad na romanu "Na Drini ćuprija". Njegov boravak ovde je doveo mnoge znamenite ličnosti iz sveta diplomatije i književnosti, a često je dolazio i Meša Selimović sa suprugom.
"Sokobanja sa Ozrenom bila je i ostala za mene predeo u koji sam često dolazio i nalazio mira i osveženja, nailazio na dobar prijem kod ljudi različitih zvanja i zanimanja. Dani provedeni u ovim krajevima spadaju u lepša i bolja sećanja mog života", napisao je jednom Ivo Andrić o jednoj od najposećenijih banja u Srbiji.
Međutim, lekovitost banje nije jedini razlog zbog kog ovde hrle nebrojani posetioci.
Mnogi su u ovo mesto došli upravo sa namerom da posete lokalnu svetinju, među stanovništvom poznatu kao Bogorodica u steni.
Uzvišena u Lepteriji
youtube/printscreen/SOKOpres
Pogled na usek izdaleka
Na desnoj obali reke Moravice, 40 metara visoko na steni, na izletištu Lepterija u Sokobanji nalazi se prirodni "oslikani" lik Bogorodice sa Isusom u naručju, za kojeg se veruje da poseduju isceliteljske moći. Na prvi pogled, ovo mesto podseća na ulaz u pećinu, ali zapravo je reč o useku u steni.
Prikazi Majke Božje i Isusa, koje je priroda stvorila na ovom mestu, najbolje su vidljivi izdaleka, naročito sa suprotne obale do koje se dolazi drvenim mostićem.
Običaj da se vernici ovde poklone Bogorodici, zapale sveće i ostavljaju ikonice, krstiće i brojanice, prisutan je od davnina.
Dve legende o fenomenu
Kako za portal religija.rs kažu iz TO Sokobanja - Bogorodicu u steni je poštovana svetinja, koju redovno posećuju iz svih krajeva sveta.
- Prikaz Presvete Bogoridice je na nepristupačnom terenu i potrebno je upornosti da se do nje stigne, međutim spremni na podvig to uspevaju. Jedno od predanja kaže da se na svodu pojavljuje voda koja curi i da je dobra za zdravlje. O nastanku mesta postoji dve legende. Jedna pripoveda o tome da je Bogorodica na ovom mestu našla privremeno sklonište, dok se prema drugoj verziji ovo desilo pred dolazak turskih osvajača. Ljudi se penju po steni i tu pale sveće, ostavljaju razne predmete i mole se - objašnjavaju iz turističke organizacije.
Mnoge posetioce ovo mesto privlači i više puta godišnje, jer su se, kako kažu, uverili u njegovu isceliteljsku moć.
Veruje se da je Bogorodica pomogla brojnim nerotkinjama, ljudima sa problemima vida, nepokretnima, pa čak i onima sa duševnim oboljenjima.
youtube/printscreen/SOKOpres
Vernici na putu ka svetinji
Nekoliko stotina metara od stene stajala je stara hrišćanska crkva, koju su porušili Turci. Pre više od deset godina, na tom mestu je otkopana ruina, a postavljen je kamen temeljac za izgradnju nove crkve, koja će biti posvećena Rođenju Presvete Bogorodice.
Kako, za kraj, navode iz Turističke organizacije Sokobanja za portal religija.rs, ovo mesto je posećeno tokom svih godišnjih doba, s obzirom na to da se nalazi samo kilometar od centra. Zanimanje posetilaca za ovaj fenomen potvrđuje i podatak da su tokom praznika u znak sećanja na Primirje u Prvom svetskom ratu, brojni turisti iskoristili slobodne dane kako bi došli i pomolili se Bogorodici u steni, iako je bilo hladno.
Iguman Manastira Svete Trojice u Ozerkovićima ovu ulogu upoređuje sa paljenjem malog plamena u srcu vernika, koji se postepeno razvija kroz molitvu i vodi ka duhovnom napretku.
Monahinja Efimija otkrila je detalje i o svom ocu Vladanu, partizanu i bivšem logorašu, koji je preživeo strahovitu avanturu bežanja iz logora, uključujući i neverovatnu priču o tome kako je spasio jednog Jevrejina i postao pilot u NOB-u, što joj je delovalo kao fantastična priča dok nije pronašla dokaze.
Svakodnevne situacije u toku dana nas mogu navesti na "gunđanje" međutim, kada prođe izvesni period shvatamo da smo u pojedinim trenucima ipak moli da odreagujemo drugačije.
U temišvarskoj Sabornoj crkvi, uz molitve hiljada vernika i prisustvo arhijereja iz Srbije i Rumunije, svečano je proslavljen novi svetitelj čiji je kult godinama živeo u narodu — a sada je zauzeo mesto među svetima Crkve.
Na današnji dan, 911. godine, za vreme cara Lava Mudrog, Bogorodica se tokom službe javila okupljenom narodu na molitvi u Bogorodičinoj crkvi u Carigradu.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
U vremenima tuge, klevete i unutrašnjih borbi, ne traži snagu u sebi, već u Gospodu. Jer kako reče otac Mihailo – „trpi i istrpi, ali najviše se čuvaj očajanja.“
Nedavni primer iz Amerike pokreće pitanje koje mnogi vernici smatraju nemogućim: kako ostati veran Hristovom učenju i Svetim kanonima u vremenu duhovne dekadencije i relativizacije vere?
Dokumentarac otkriva neprolazni kosovski zavet, borbu naroda i svetinja, i višegodišnji rad humanitarne organizacije "Svi za Kosmet", koja menja živote ljudi i čuva srpsku duhovnost.
Ova tradicionalna pita sa mesom i sušenom ovčetinom krasila je nedeljne trpeze u planinskim domaćinstvima, šireći miris koji budi uspomene i donosi osećaj zajedništva.
Ovaj pojam označava naizmenično pevanje koje možda ne prepoznajete, a nosi duboku teološku poruku i stvara jedinstven liturgijski dijalog između hora, anđela i vernika.