Na steni u sokobanjskom izletištu Lepterija se nalazi mesto, za koje lokalno stanovništvo tvrdi da je sveto i koje je nazvano Bogorodica u steni.
"Sokobanja, Sokograd, dođeš star, odeš mlad", je deviza kojom lekovita banja, nadomak Aleksinca, privlači brojne turiste širom, ali i izvan Srbije.
Stanovnici banje su ponosni na činjenicu da je upravo ovde redovno viđen bio i Ivo Andrić, naš nobelovac. Njemu u čast hotelska soba u kojoj je boravio je pretvorena u svojevrsni muzej.
Mondadori Portfolio / ddp USA / Profimedia
Ivo Andrić
Baš u Sokobanji, u jednoj svesci koja se danas čuva u Muzeju Ive Andrića, pisac je započeo rad na romanu "Na Drini ćuprija". Njegov boravak ovde je doveo mnoge znamenite ličnosti iz sveta diplomatije i književnosti, a često je dolazio i Meša Selimović sa suprugom.
"Sokobanja sa Ozrenom bila je i ostala za mene predeo u koji sam često dolazio i nalazio mira i osveženja, nailazio na dobar prijem kod ljudi različitih zvanja i zanimanja. Dani provedeni u ovim krajevima spadaju u lepša i bolja sećanja mog života", napisao je jednom Ivo Andrić o jednoj od najposećenijih banja u Srbiji.
Međutim, lekovitost banje nije jedini razlog zbog kog ovde hrle nebrojani posetioci.
Mnogi su u ovo mesto došli upravo sa namerom da posete lokalnu svetinju, među stanovništvom poznatu kao Bogorodica u steni.
Uzvišena u Lepteriji
youtube/printscreen/SOKOpres
Pogled na usek izdaleka
Na desnoj obali reke Moravice, 40 metara visoko na steni, na izletištu Lepterija u Sokobanji nalazi se prirodni "oslikani" lik Bogorodice sa Isusom u naručju, za kojeg se veruje da poseduju isceliteljske moći. Na prvi pogled, ovo mesto podseća na ulaz u pećinu, ali zapravo je reč o useku u steni.
Prikazi Majke Božje i Isusa, koje je priroda stvorila na ovom mestu, najbolje su vidljivi izdaleka, naročito sa suprotne obale do koje se dolazi drvenim mostićem.
Običaj da se vernici ovde poklone Bogorodici, zapale sveće i ostavljaju ikonice, krstiće i brojanice, prisutan je od davnina.
Dve legende o fenomenu
Kako za portal religija.rs kažu iz TO Sokobanja - Bogorodicu u steni je poštovana svetinja, koju redovno posećuju iz svih krajeva sveta.
- Prikaz Presvete Bogoridice je na nepristupačnom terenu i potrebno je upornosti da se do nje stigne, međutim spremni na podvig to uspevaju. Jedno od predanja kaže da se na svodu pojavljuje voda koja curi i da je dobra za zdravlje. O nastanku mesta postoji dve legende. Jedna pripoveda o tome da je Bogorodica na ovom mestu našla privremeno sklonište, dok se prema drugoj verziji ovo desilo pred dolazak turskih osvajača. Ljudi se penju po steni i tu pale sveće, ostavljaju razne predmete i mole se - objašnjavaju iz turističke organizacije.
Mnoge posetioce ovo mesto privlači i više puta godišnje, jer su se, kako kažu, uverili u njegovu isceliteljsku moć.
Veruje se da je Bogorodica pomogla brojnim nerotkinjama, ljudima sa problemima vida, nepokretnima, pa čak i onima sa duševnim oboljenjima.
youtube/printscreen/SOKOpres
Vernici na putu ka svetinji
Nekoliko stotina metara od stene stajala je stara hrišćanska crkva, koju su porušili Turci. Pre više od deset godina, na tom mestu je otkopana ruina, a postavljen je kamen temeljac za izgradnju nove crkve, koja će biti posvećena Rođenju Presvete Bogorodice.
Kako, za kraj, navode iz Turističke organizacije Sokobanja za portal religija.rs, ovo mesto je posećeno tokom svih godišnjih doba, s obzirom na to da se nalazi samo kilometar od centra. Zanimanje posetilaca za ovaj fenomen potvrđuje i podatak da su tokom praznika u znak sećanja na Primirje u Prvom svetskom ratu, brojni turisti iskoristili slobodne dane kako bi došli i pomolili se Bogorodici u steni, iako je bilo hladno.
Iguman Manastira Svete Trojice u Ozerkovićima ovu ulogu upoređuje sa paljenjem malog plamena u srcu vernika, koji se postepeno razvija kroz molitvu i vodi ka duhovnom napretku.
Monahinja Efimija otkrila je detalje i o svom ocu Vladanu, partizanu i bivšem logorašu, koji je preživeo strahovitu avanturu bežanja iz logora, uključujući i neverovatnu priču o tome kako je spasio jednog Jevrejina i postao pilot u NOB-u, što joj je delovalo kao fantastična priča dok nije pronašla dokaze.
Svakodnevne situacije u toku dana nas mogu navesti na "gunđanje" međutim, kada prođe izvesni period shvatamo da smo u pojedinim trenucima ipak moli da odreagujemo drugačije.
Iako su zajedno slavili jubilej Nikejskog sabora i istakli jedinstvo, odsustvo drugih pravoslavnih poglavara i izbor liturgijskog jezika izazvali su debatu u crkvenim krugovima.
Zašto je Božićni post mnogo više od uzdržanja od hrane, kako nas uči sporosti, milosrđu i tihom iščekivanju, i zbog čega Badnji dan predstavlja vrhunac puta ka Rođenju Gospoda Isusa Hrista.
Svečanom akademijom u Domu kulture, uz besede mitropolita Atanasija i umetnički program, u Prijepolju je obeleženo 850 godina od rođenja prvog srpskog arhiepiskopa.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Iako su zajedno slavili jubilej Nikejskog sabora i istakli jedinstvo, odsustvo drugih pravoslavnih poglavara i izbor liturgijskog jezika izazvali su debatu u crkvenim krugovima.
Zašto je Božićni post mnogo više od uzdržanja od hrane, kako nas uči sporosti, milosrđu i tihom iščekivanju, i zbog čega Badnji dan predstavlja vrhunac puta ka Rođenju Gospoda Isusa Hrista.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Rođen kao Johen Bunge, odrastao bez žive vere, danas živi povučeno u italijanskom delu Švajcarske, noseći u sebi put koji je započeo među ratnim zgarištima i rimskim katakombama.