Ovo odlikovanje dodeljuje se ženama za zasluge u različitim oblastima crkvene, državne i javne službe. Između ostalih za izuzetne aktivnosti i zasluge u nauci i umetnosti i na polju duhovnog prosvećenja, za rad koji doprinosi obrazovanju, kao i verskom i moralnom vaspitanju naroda i za doprinos u očuvanju tradicionalnih vrednosti u društvu.
Na svečanosti u hramu Hrista Spasitelja u Moskvi književnici Ljiljani Habjanović Đurović uručen je Orden Kneginje Olge koji dodeljuje ruski patrijarh Kiril. Ovo visoko priznanje Ruske pravoslavne crkve dodelio joj je vladika Nikolaj, a povodom njenog 70. rođendana.
Orden Svete kneginje Olge dodeljuje se ženama za zasluge u različitim oblastima crkvene, državne i javne službe.
Printscreen / TV Hram
Između ostalih za izuzetne aktivnosti i zasluge u nauci i umetnosti i na polju duhovnog prosvećenja, za rad koji doprinosi obrazovanju, kao i verskom i moralnom vaspitanju naroda i za doprinos u očuvanju tradicionalnih vrednosti u društvu.
- Velika je čast i neizmerna radost dobiti priznanje od ruskog patrijarha i svetog sinoda Ruske pravoslavne crkve. A potpuno je u duhu knjiga koje pišem što to odlikovanje nosi ime kneginje Olge. Kneginja Olga je prva krštena ruska duša. Da bi primila veru, godine 957. putovala je u Konstantinopolj i tamo je krstio patrijarh Polievkt. Po povratku, posvetila se odgajanju svoga unuka Vladimira. Vaspitavala ga je u hrišćanskom duhu i Vladimir je, kada je postao knez, krstio svu rusku zemlju. Nadam se da će mi Bog i Majka Božja dati vremena i snage da svojim delom i služenjem veri i ljudima opravdam sve druge, pa i ovu veliku milost - izjavila je Habljanović Đurović.
Printscreen / TV Hram
U Rusiji je do sada objavljeno devet knjiga Ljiljani Habjanović Đurović, i to osam romana i jedna knjiga za decu, u više izdanja.
U proteklih petnaest godina, koliko su njene knjige dostupne čitaocima u Rusiji, dobila je dve nagrade Izdavačkog centra Ruske pravoslavne crkve, nagradu „Zlatni vitez“ i „Medalju A.S. Puškina“ za životno delo.
Na međunarodnoj konferenciji u Palati Srbija obeležen vek crkve Svete Trojice, čiji temelji leže u veri, ljubavi i podršci srpskog naroda ruskoj braći u teškim vremenima nakon Oktobarske revolucije.
Levon Vartanov je preko noći postao vernik, počeo da se bavi ikonopisom i spasao bližnje verom, a tokom devedesetih godina, dok je prolazio kroz težak period, njegovo umetničko stvaralaštvo postalo je izvor preživljavanja.
Sto godina duhovne veze Srba i Rusa u obeleženo je hramu Svete Trojice na Tašmajdanu velikim sabranjem koje je uz molitvu slavilo veru, ljubav i jedinstva dva bratska naroda.
Pouka svetogorskog podviznika otkriva zašto nije svaki bol štetan i kako razlikovati tugu koja udaljava od Boga od one koja vodi ka pokajanju i duhovnoj obnovi.
Od zaštitnih amajlija za novorođenče do običaja na poslednjem ispraćaju, granica između poštovanja tradicije i udaljavanja od crkvenog učenja često je veoma tanka.
Umesto cveća, porodica je pozvala ljude da darove usmere Koledžu "Sveti Sava" u Sidneju, a odaziv zajednice doneo je 130.000 australijskih dolara za opremanje školskog hrama i memorijalno obeležje u Petrino ime.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Prema navodima iz diplomatskih krugova, Evropska unija ponovo otvara pitanje restriktivnih mera prema patrijarhu Kirilju, što je izazvalo zabrinutost u crkvenim krugovima zbog mogućeg presedana za verske poglavare.
U Kuzbasu je odigran prvi međunarodni turnir pravoslavnih ekipa, gde su penali odlučili pobednika, ali je pravi trijumf bio u zajedništvu, veri i prijateljstvu koje je nadvladalo takmičenje.
Navodi o pronađenim narkoticima, oštre optužbe Moskve i tvrdnje o „organizovanoj provokaciji“ pretvorili su policijsku kontrolu u Karlovim Varima u međunarodni slučaj sa ozbiljnim političkim i crkvenim posledicama.
Pouka svetogorskog podviznika otkriva zašto nije svaki bol štetan i kako razlikovati tugu koja udaljava od Boga od one koja vodi ka pokajanju i duhovnoj obnovi.
Od zaštitnih amajlija za novorođenče do običaja na poslednjem ispraćaju, granica između poštovanja tradicije i udaljavanja od crkvenog učenja često je veoma tanka.
Umesto cveća, porodica je pozvala ljude da darove usmere Koledžu "Sveti Sava" u Sidneju, a odaziv zajednice doneo je 130.000 australijskih dolara za opremanje školskog hrama i memorijalno obeležje u Petrino ime.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Od gematrije i mističnih tumačenja do svetih tekstova i običaja, brojevi u jevrejskoj tradiciji nisu samo oznake količine već nose duboku simboliku koja otkriva pogled judaizma na stvaranje, veru, čoveka i zajednicu.
U besedi za utorak pete sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, vladika Nikolaj, opisuje trenutak kada izgovor prestaje da pripada govorniku i počinje da se vraća kao posledica.