Ovo odlikovanje dodeljuje se ženama za zasluge u različitim oblastima crkvene, državne i javne službe. Između ostalih za izuzetne aktivnosti i zasluge u nauci i umetnosti i na polju duhovnog prosvećenja, za rad koji doprinosi obrazovanju, kao i verskom i moralnom vaspitanju naroda i za doprinos u očuvanju tradicionalnih vrednosti u društvu.
Na svečanosti u hramu Hrista Spasitelja u Moskvi književnici Ljiljani Habjanović Đurović uručen je Orden Kneginje Olge koji dodeljuje ruski patrijarh Kiril. Ovo visoko priznanje Ruske pravoslavne crkve dodelio joj je vladika Nikolaj, a povodom njenog 70. rođendana.
Orden Svete kneginje Olge dodeljuje se ženama za zasluge u različitim oblastima crkvene, državne i javne službe.
Printscreen / TV Hram
Između ostalih za izuzetne aktivnosti i zasluge u nauci i umetnosti i na polju duhovnog prosvećenja, za rad koji doprinosi obrazovanju, kao i verskom i moralnom vaspitanju naroda i za doprinos u očuvanju tradicionalnih vrednosti u društvu.
- Velika je čast i neizmerna radost dobiti priznanje od ruskog patrijarha i svetog sinoda Ruske pravoslavne crkve. A potpuno je u duhu knjiga koje pišem što to odlikovanje nosi ime kneginje Olge. Kneginja Olga je prva krštena ruska duša. Da bi primila veru, godine 957. putovala je u Konstantinopolj i tamo je krstio patrijarh Polievkt. Po povratku, posvetila se odgajanju svoga unuka Vladimira. Vaspitavala ga je u hrišćanskom duhu i Vladimir je, kada je postao knez, krstio svu rusku zemlju. Nadam se da će mi Bog i Majka Božja dati vremena i snage da svojim delom i služenjem veri i ljudima opravdam sve druge, pa i ovu veliku milost - izjavila je Habljanović Đurović.
Printscreen / TV Hram
U Rusiji je do sada objavljeno devet knjiga Ljiljani Habjanović Đurović, i to osam romana i jedna knjiga za decu, u više izdanja.
U proteklih petnaest godina, koliko su njene knjige dostupne čitaocima u Rusiji, dobila je dve nagrade Izdavačkog centra Ruske pravoslavne crkve, nagradu „Zlatni vitez“ i „Medalju A.S. Puškina“ za životno delo.
Na međunarodnoj konferenciji u Palati Srbija obeležen vek crkve Svete Trojice, čiji temelji leže u veri, ljubavi i podršci srpskog naroda ruskoj braći u teškim vremenima nakon Oktobarske revolucije.
Levon Vartanov je preko noći postao vernik, počeo da se bavi ikonopisom i spasao bližnje verom, a tokom devedesetih godina, dok je prolazio kroz težak period, njegovo umetničko stvaralaštvo postalo je izvor preživljavanja.
Sto godina duhovne veze Srba i Rusa u obeleženo je hramu Svete Trojice na Tašmajdanu velikim sabranjem koje je uz molitvu slavilo veru, ljubav i jedinstva dva bratska naroda.
U pravoslavlju se bol sagledava kroz perspektivu slobode, ljubavi i posledica naših dela, ali i kao mogućnost preobražaja, put ka očišćenju i povratku istinskom životu.
Crkva naglašava da se vaspitanje ne svodi samo na savete, zabrane i pravila – ono je mnogo više način života koji roditelji svakodnevno pokazuju sopstvenim primerom.
U nekim srpskim domovima se 9. decembra slavi Sveti Alimpije Stolpnik, ali stariji etnografski zapisi i hibridni nazivi poput „Sveti Đorđe Alimpije“ otkrivaju fascinantan spoj istorije, narodnog pamćenja i crkvenih običaja.
U besedi za 27. utorak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva kako različiti darovi i zvanja povezuju vernike u savršenu harmoniju i svetost.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U dokumentu koji su pripremile SAD i Rusija prvi put se na međunarodnom nivou otvara i pitanje statusa kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve u okviru budućeg mirovnog dogovora.
U pravoslavlju se bol sagledava kroz perspektivu slobode, ljubavi i posledica naših dela, ali i kao mogućnost preobražaja, put ka očišćenju i povratku istinskom životu.
Crkva naglašava da se vaspitanje ne svodi samo na savete, zabrane i pravila – ono je mnogo više način života koji roditelji svakodnevno pokazuju sopstvenim primerom.
U besedi za 27. utorak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva kako različiti darovi i zvanja povezuju vernike u savršenu harmoniju i svetost.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Svetejši u Al-Magtasu prima dar koji će zlatnim slovima ostati upisan u istoriji SPC, istovremeno jačajući međureligijski dijalog i očuvanje svetih hrišćanskih tragova.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.