Poglavar Grčke pravoslavne crkve uputio je snažan apel za solidarnost, podršku i hitnu akciju kako bi se zaustavio egzodus hrišćanskih zajednica s prostora Bliskog istoka.
Dok sukobi u Siriji i dalje traju, humanitarna kriza sve ozbiljnije ugrožava opstanak pravoslavnih hrišćana i drugih verskih zajednica. Ovim povodom, poglavar Grčke pravoslavne crkve oglasio se saopštenjem u kojem izražava duboku zabrinutost zbog izuzetno nestabilne situacije u Siriji.
Arhiepiskop Jeronim posebno ukazuje na tragične posledice koje rat ima za civilno stanovništvo, a naročito za pravoslavne hrišćane i druge hrišćanske zajednice u tom regionu. Nestanak pravoslavlja i hrišćanstva s ovih prostora bio bi ne samo gubitak za Siriju, već i za čitav Bliski istok i svet.
Naglašavajući ozbiljnost trenutne situacije, arhiepiskop podseća da je dugogodišnji sukob ostavio duboke rane na društvenom tkivu Sirije, dok je opstanku pravoslavnih i drugih hrišćanskih zajednica naneta neizmerna šteta. Okupacija Alepa od strane ekstremističkih elemenata donosi nove izazove, ugrožavajući same temelje hrišćanskog prisustva na ovom području, koje traje vekovima.
Stavros IOANNIDES / AFP / Profimedia
Arhiepiskop atinski i cele Grčke Jeronim
U svojoj poruci, arhiepiskop Jeronim izražava solidarnost Grčke pravoslavne crkve s patrijarhom Antiohije Jovanom X, mitropolitom Alepa Efremom i drugim verskim liderima Sirije. Oni neumorno rade na očuvanju miroljubive koegzistencije i multikulturalnog karaktera regiona, uprkos teškim okolnostima.
Poglavar Grčke pravoslavne crkve apeluje na međunarodnu zajednicu i sve relevantne organizacije da doprinesu mirnom rešavanju sukoba i obnovi zemlje. Ističe da je očuvanje međureligijske koegzistencije, uz međusobno poštovanje i saradnju, ključ za stabilnost i mir.
Poruka arhiepiskopa Jeronima je nedvosmislena: Grčka pravoslavna crkva ostaje posvećena pružanju pomoći pravoslavnim vernicima u Siriji, kao i jačanju mira i stabilnosti u regionu. Solidarnost i međunarodna saradnja ključni su preduslovi za očuvanje kulturnog i verskog nasleđa Sirije i za obnovu mira u ovoj izmučenoj zemlji.
Libanski narod se suočava sa neprestanim bombardovanjem i gubitkom sigurnosti, dok otac Justin iz Crkve Svetog Đorđa u prestonici Libana, opisuje bezizlaznost situacije i apeluje na molitvu za mir.
Lekarski tim predvođen profesorom Stefanom Margaritorom obavio je dvočasovni zahvat, a prema prvim procenama, poglavar Rimokatoličke crkve mogao bi već sutra da ustane iz bolničkog kreveta.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Patrijarh aleksandrijski pozvao je poglavare Jerusalimske i Antiohijske patrijaršije, šaljući snažnu poruku jedinstva i molitve dok rat, humanitarna katastrofa i političke tenzije ugrožavaju hrišćanske zajednice u regionu.
Otac Grigorije svedoči o brutalnom ubistvu svog oca, pljačkama i uništavanju imovine, dok mnogi pokušavaju da pobegnu iz zemlje koja za njih više nije sigurna.
Dok džihadisti nemilosrdno uništavaju crkve i ubijaju čitave porodice, međunarodna zajednica okreće glavu. Pravoslavni patrijarsi Sirije dižu glas protiv tragedije koja preti da izbriše vekovno prisustvo hrišćana na Bliskom istoku, ali da li iko sluša?
U Sabornoj crkvi Uspenja Presvete Bogorodice, simbolu vere i nade, patrijarh Jovan služio je svetu liturgiju, šaljući moćnu poruku duhovnog povratka i postojanosti hrišćanstva u Siriji.
Sveta uprava zahteva da grčki nedeljnik demantuje sporne navode i objavi njen odgovor u celosti, na istom mestu gde je objavljen tekst o Manastiru Svete Katarine na Sinaju.
U besedi za utorak 20. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj podseća da ljudska moć ima granice, dok se Božja vlast prostire i nad ovim svetom i nad večnošću.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Zapis iz „Srbskog kuvara“, koji je jeromonah Jerotej Draganović iz manastira Krušedola objavio još u 19. veku, otkriva kako su se od jednostavnih namirnica pripremala zasitna jela za dane kada crkveni tipik ne propisuje post.
Sveta uprava zahteva da grčki nedeljnik demantuje sporne navode i objavi njen odgovor u celosti, na istom mestu gde je objavljen tekst o Manastiru Svete Katarine na Sinaju.