Crkve i manastiri 21.02.2025 | 13:51

GLAS NADE U VREMENIMA ISKUŠENJA: Liturgija u najstarijem pravoslavnom hramu Damaska

Izvor: SPC
Autor: Saša Tošić
GLAS NADE U VREMENIMA ISKUŠENJA: Liturgija u najstarijem pravoslavnom hramu Damaska
SPC

U Sabornoj crkvi Uspenja Presvete Bogorodice, simbolu vere i nade, patrijarh Jovan služio je svetu liturgiju, šaljući moćnu poruku duhovnog povratka i postojanosti hrišćanstva u Siriji.

U Nedelju bludnog sina, kada pravoslavna crkva poziva verne na pokajanje i povratak očevom zagrljaju, u Sabornoj crkvi Uspenja Presvete Bogorodice u Damasku, drevnom svetilištu hrišćanskog Istoka, služena je sveta liturgija koju je predvodio Njegovo Blaženstvo, patrijarh antiohijski i sveg Istoka Jovan.

Tokom besede, u ovom najstarijem pravoslavnom hramu Damaska, patrijarh Jovan je, osvetljavajući jevanđeljsko začalo o bludnom sinu, ukazao na duboku tajnu Očeve ljubavi, koja uvek čeka čoveka, ma koliko se on udaljio. Njegovo Blaženstvo je naglasio značaj slobode u donošenju ispravnih odluka, ističući da istinska sloboda nije u besputnom lutanju, već u pokajničkom vraćanju Bogu, koji jedini daje duševni mir i punotu života.

Saborna crkva Uspenja Presvete Bogorodice stoji kao svedok vekova, nalazeći se u srcu hrišćanske četvrti Bab Tuma, u starom delu Damaska. Njeni temelji počivaju na stradalničkoj istoriji hrišćana Sirije, koji su kroz vekove svedočili veru, prolazeći kroz gonjenja, razaranja i ponovna vaskrsenja. Još u drugom veku, na ovim prostorima su podignute dve znamenite svetinje – crkva Svetog Jovana Krstitelja i crkva Svete Deve Marije. Sudbina ih je odvela različitim putevima – na mestu prve u VIII veku podignuta je Velika džamija, dok je druga postala glavni hrišćanski hram Damaska, u kojem se od 1342. godine nalazi sedište patrijarha antiohijskog.

Ova svetinja je preživela mnoga iskušenja – tokom pogroma 1860. godine, kada su stradali sirijski hrišćani, čitav hrišćanski kvart i hram su bili sravnjeni sa zemljom. No, vera je jača od ruševina – tri godine kasnije, trudom patrijarha Jeroteja i uz pomoć pravoslavne Rusije, hram je vaskrsao u svojoj punoti. Ni novija vremena nisu donela mir – od početka građanskog rata u Siriji, ova svetinja je više puta bila meta terorističkih napada, svedočeći kroz stradanje i molitvu živu veru hrišćana Antiohijske crkve.

JANEK SKARZYNSKI/AFP/Profimedia
Patriajrh antiohijski Jovan

Saborna crkva Uspenja Presvete Bogorodice ostaje stub pravoslavlja na Bliskom istoku, mesto u kojem se vekovima razleže himna blagodarenja. U njenim zidovima odjekuju molitve za mir, za opstanak hrišćanske zajednice, za jedinstvo u ljubavi Hristovoj. Otuda je i liturgija koju je služio patrijarh Jovan, baš na Nedelju bludnog sina, bila simbolički glas poziva svima – bez obzira na iskušenja i progonstva, Crkva ostaje utočište, dom u koji se čovek uvek može vratiti, gde ga čeka očinska ljubav Gospoda našeg Isusa Hrista.

Ovaj hram je i mesto bratskog susreta pravoslavnih naroda – tako je 1. juna 2019. godine, delegaciju Srpske pravoslavne crkve, koju je predvodio blažene uspomene patrijarh srpski Irinej, u Sabornoj crkvi svečano dočekao patrijarh Jovan. Ovaj susret svedoči o neraskidivim vezama između srpskog i sirijskog pravoslavlja, zajedničkom krstu stradanja, ali i vaskrsnoj nadi koju pravoslavni narodi nose u srcima.

Sveta liturgija u ovom drevnom hramu, i pored burne istorije, nastavlja da sija kao svetionik vere, pozivajući sve da se vrate svom Ocu Nebeskom, koji milošću svojom prima svakoga ko mu se sa skrušenim srcem obrati. U tajni evharistije, u svetlosti pravoslavnog svedočenja, Saborna crkva Uspenja Presvete Bogorodice u Damasku ostaje živi amanet vere, simbol nade i neprestane molitve za mir u svetu.