Krsna slava doma Karađorđevića je Sveti Andrija Prvozvani, a do 1890. godine krsna slava Karađorđevića bila je Sveti Klimentije.
Na desetine građana okupilo se u maloj sali restorana Jezero u Topoli gde su u prisustvu princa Mihaila i upravnika zadužbine obeležili Karađorđevu krsnu slavu Svetog Klimenta.
- Ideja o obeležavanju voždove slave u Topoli je prisutna od devedesetih godina, zahvaljujući profesoru Sveti. Ponosni smo na ovaj amanet koji nam je ostavljen, znači dosta što se sveća ne gasi i što se ta tradicija nastavlja. Devedesetih godina ovde su bili neki drugi ljudi, sada smo tu mi, želimo da se okupljamo i dalje i trudimo se da uključimo više mladih. Sledeće godine, domaćin će biti moj prijatelj iz Bjeljine, koji veoma voli ovaj kraj, često dolazi i presrećan je što mu je pripala ovako velika čast - kazao je Damjan Arsić.
RINA
Proslavljena slava Sveti Klement
Ikonu Svetog Klimenta crkvi je darivao Srđan Srećković, umetnik iz Topole.
- Princ se vratio staroj slavi, drago mi je što je ovde sa nama, ne samo na ovako važan dan, već svakodnevno, što živi sa nama, što delimo život u našoj maloj Topoli. Ja sam izradio tu ikonu po kanonu Vizantijskom i darivao sam je našem hranu Presvete Bogorodice - rekao je Srećković.
Predrag Stevanović takođe je darivao ikonu Svetog Klimenta i ovom prilikom istakao da Topolcima mnogo znači što se na ovaj blagi dan okupljaju.
RINA
Proslavljena slava Sveti Klement
- Mogu slobodno reći da smo mi čuvari ikone Svetog Klimenta, prvi put smo slavili devedesetih godina, i od tada se okupljamo - rekao je Svetomir Jakovljević.
Krsna slava doma Karađorđevića je Sveti Andrija Prvozvani. Do 1890. godine krsna slava Karađorđevića bila je Sveti Klimentije.
Prestolonaslednik Petar je promenio slavu nakon smrti supruge Zorke, jer je verovao da mu donosi nesreću.
Zapitajte se: živite li svoju veru kroz molitvu, pokajanje i Svete tajne, ili ostajete na površini? Hristov poziv na istinsku zajednicu s Njim kroz pričešće otkriva put do spasenja i večnog života.
Pozivajući se na Simvol vere i reči svetih otaca, blaženopočivši episkop Srpske pravoslavne crkve objasnio je zašto je Crkva neodvojivi deo pravoslavne vere.
Celivanje ruke svešteniku simbolizuje zahvalnost za njegovu ulogu posrednika između vernika i Isusa Hrista, dok je i znak poštovanja prema Hristu, jer sveštenik deluje u njegovo ime.
Božićni post podrazumeva odricanje od poroka, stroga pravila o hrani, kao i važnost odlaska na bogosluženja i pričesti, a poglavar Srpske pravoslavne crkve posebno ističe značaj prisustva na liturgiji.
Razgovor u Novom Sadu obuhvatio je i pitanje vrednosti koje mladi usvajaju tokom školovanja, kao i budućnost visokoškolske ustanove koja bi nosila ime prvog srpskog arhiepiskopa.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
U besedi za 18. sedmicu po Duhovima, svetitelj podseća na Hristove reči „Ja sam vaskrsenje i život“ i govori o razlici između nade u buduće vaskrsenje tela i potrebe da se unutrašnji život probudi još ovde, dok za to imamo vremena.
U trenucima najtežih životnih iskušenja i porodičnih tragedija, princeza Ileana od Rumunije pronašla je nadu i utehu među srpskim monasima i sveštenstvom u Americi.
Liturgija, reči patrijarha Porfirija i prisustvo verskih lidera i uglednih gostiju iz zemlje i inostranstva učinili su da se porodični praznik pretvori u događaj sa širim značenjem.
U besedi za 18. sedmicu po Duhovima, svetitelj podseća na Hristove reči „Ja sam vaskrsenje i život“ i govori o razlici između nade u buduće vaskrsenje tela i potrebe da se unutrašnji život probudi još ovde, dok za to imamo vremena.
Da li je dovoljno da čoveku bude žao zbog učinjenog ili se od njega traži mnogo dublja promena? Svetogorski starac ukazuje gde počinje istinsko preobraženje i čemu ono vodi.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Da li je dovoljno da čoveku bude žao zbog učinjenog ili se od njega traži mnogo dublja promena? Svetogorski starac ukazuje gde počinje istinsko preobraženje i čemu ono vodi.