Glinena tabla otkrivena je na Bliskom istoku pre nego što je 1882. godine prebačena u Britanski muzej. Od trenutka kada je pronađena, stručnjaci su pokušavali da dešifruju značenje simbola u obliku mape urezanih u artefakt.
Naučnici su dešifrovali najstariju mapu na svetu i veruju da bi ona mogla da ih odvede do lokacije Nojeve barke.Vavilonski artefakt star 3.000 godina zbunjuje arheologe već vekovima, ali su stručnjaci u poslednjih nekoliko nedelja uspeli da otkriju njegovo značenje.
Glinena tabla otkrivena je na Bliskom istoku pre nego što je 1882. godine prebačena u Britanski muzej. Od trenutka kada je pronađena, stručnjaci su pokušavali da dešifruju značenje simbola u obliku mape urezanih u artefakt. Tabla sadrži nekoliko paragrafa u klinastom pismu na svojoj zadnjoj strani i iznad dijagrama mape koji opisuje stvaranje Zemlje i ono što postoji izvan nje.
Urezci su od strane naučnika nazvani Imago Mundi, a smatra se da prikazuju staru Mesopotamiju, današnji Irak, okruženu "Bitter River" (Gorkom rekom), dvostrukim prstenom koji označava granice poznatog sveta Vavilonaca.
Ali nakon više od mesec dana analiziranja simbola na tabli, istraživači veruju da su oni jasne reference na biblijske priče. Tvrde da zadnja strana artefakta deluje kao tajni ključ koji putnicima pokazuje put koji treba da pređu i šta treba da traže na tom putu. Jedan od odlomaka navodno kaže da oni koji kreću na put moraju da prođu "sedam liga da vide nešto što je gusto kao parsiktu-brod".
Reč "parsiktu" treba da objasni veličinu broda potrebnog da preživi Veliki potop, prema drugim starim vavilonskim spisima.
youtube/The British Museum
Dr Irving Finkel
Drugi odlomak se veruje da pokazuje put i uputstva kako da se dođe do "Urartua", mesta koje se smatra da je bilo odredište gde je čovek sa svojom porodicom usidrio veliku barku.
- Jer to je opis Barke koju je, teorijski, napravio vavilonski Noa - rekao je stručnjak za klinasto pismo iz Britanskog muzeja, dr Irving Finkel.
Urartu, poznat i kao Ararat, je planina u Turskoj, a istraživači tvrde da se veruje da je to mesto gde je arka bila smeštena nakon potopa koji je trajao 150 dana.
- To pokazuje da je priča bila ista, i naravno da je jedna vodila do druge, ali takođe, sa vavilonskog stanovišta, ovo je bilo pitanje činjenice. Ako biste krenuli na ovaj put, videli biste ostatke ovog istorijskog broda - objasnio je Finkel.
Biblijska priča o Nojevoj barki blisko prati vavilonsku verziju. U vavilonskoj verziji, bog Ea je poslao potop na Zemlju da uništi čovečanstvo, osim jedne porodice. Utnapištim je izgradio ogromnu arku nakon što je dobio naređenje, i napunio je životinjama.
Šest meseci koji su usledili bili su ispunjeni strašnim poplavama koje su preživeli samo Utnapištim, njegova porodica i sve životinje na arci. Kako je poplava završena, oni su bili sigurno smešteni na jednom od vrhova Urartua.
- U ovom izveštaju, detalji su dati i Bog kaže "Morate da uradite ovo, ovo i ovo", a zatim vavilonski Noa kaže "Uradiću ovo, ovo i ovo. Uradio sam to!'" objasnio je Finkel. "I napravio sam ove strukture kao debeli parsiktu brod."
Iako je priča o poplavi iz Epike o Gilgamešu ispričana na nekoliko glinenih tabli koje datiraju pre više od 3.000 godina, Biblijski potop se smatra da je bio pre oko 5.000 godina.
Iako su apostoli godinama hodali uz Hrista, čak su i oni pogrešno razumeli Njegove reči dok ih nije ispravio. Jerej Georgij Maksimov govori o opasnosti neukog tumačenja Reči Božje i ističe da je neophodno slediti objašnjenja Svetih Otaca – danas dostupna svakome uz pomoć moderne tehnologije.
Tradicionalna slika porodice, u kojoj je muškarac bio primarni zaštitnik i hranitelj, dok je žena bila čuvar doma, danas ustupa mesto novim obrascima funkcionisanja.
Kroz biblijske priče o Marti i Mariji otkrijte kako Hronos i Kairos oblikuju naš život, zašto stalno jurimo i propuštamo ono što nosi smisao, i kako svaka sekunda može postati dodir večnosti.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Jedna izgovorena reč može delovati zastrašujuće, ali Crkva nas uči da samo greh ima stvarnu moć – pokajanje, Ispovest i život u Tajnama čine svaku dušu nepobedivom pod Božijom zaštitom.
Tradicionalna slika porodice, u kojoj je muškarac bio primarni zaštitnik i hranitelj, dok je žena bila čuvar doma, danas ustupa mesto novim obrascima funkcionisanja.
Kroz biblijske priče o Marti i Mariji otkrijte kako Hronos i Kairos oblikuju naš život, zašto stalno jurimo i propuštamo ono što nosi smisao, i kako svaka sekunda može postati dodir večnosti.
U besedi za 24. četvrtak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o tome kako su ljudi pre Isusovog dolaska živeli u mreži iskušenja i sablazni.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Njegove reči probijaju svakodnevnu hladnoću: oproštaj, sažaljenje i ljubav prema bližnjima nisu samo vrlina – to je put ka istinskoj veri i unutrašnjem miru, koji menja srce i svet oko nas.
Stihovi sure Ar-Rahman 55:1–13 povezuju Božiju blizinu, ljudsko poreklo i kosmički poredak, podsećajući da najvažnije često primetimo tek kada se um utiša.
Dok su svetinje padale i ljudi bežali sa Kosmeta, mati Fevronija je ostala, spašavala izbeglice, molila se neprestano i postala simbol vere, snage i majčinske ljubavi.