ShutterstockFinske škole suočene su sa pitanjem slobode religije u obrazovnim institucijama.
Nakon protesta protiv izvođenja pesama o Hristu, finske škole suočene sa pitanjem slobode religije u obrazovnim institucijama. Da li su umetnost i vera postali nespojivi?
Protest protiv hrišćanske muzike u jednoj školi u Finskoj doveo je do otkazivanja izvođenja oratorijuma „Mesija” Georga Fridriha Hendla u drugoj školi. Sve je počelo kada se učenik osnovne škole u Hamenlini požalio na izvođenje pesama o životu Hrista, što je dovelo do odluke Nacionalnog tribunala za pitanja diskriminacije da su „deca koja nisu hrišćani bila diskriminisana zbog svojih verskih uverenja”. Tribunal je naložio školi da isplati 1500 evra odštete učenicima koji nisu hrišćani.
Međutim, 19. novembra 2024. godine, Gradski odbor za obrazovanje i socijalnu zaštitu Hameenlina odlučio je (6 glasova za, 5 protiv) da učenici nemaju pravo na odštetu. Kako je izjavio Anti Karima, zadužen za obrazovanje u Hameenlini, koncert je dotakao „izuzetno osetljiva pitanja”. On je dodao:
- Slični problemi povezani sa školskim obrazovanjem i religijom javljaju se redovno. Potrebno je da razumemo koji je ispravan i razuman način postupanja - prenosi pravoslavie.ru.
Pasi Honkanen, član Gradskog odbora, izjavio je za portal Suomen Uutiset da je zadovoljan ishodom glasanja.
Shutterstock
Finske škole suočene su sa pitanjem slobode religije u obrazovnim institucijama.
Ovo glasanje je stvorilo presedan, što znači da odluke Nacionalnog tribunala za pitanja diskriminacije i jednakosti nisu obavezujuće, već predstavljaju samo preporuke - rekao je Honkanen.
On je istakao da bi praksa isplate ovakvih odšteta stvorila velike probleme za nastavnike i škole, dodajući:
- Društvo bi trebalo ozbiljnije da pristupa fundamentalnim stvarima od pitanja da li slušanje muzike, koju neko smatra ‘neprikladnom’, može nekoga da povredi.
Zbog ovog skandala, škola u oblasti Usima je otkazala izvođenje oratorijuma „Mesija” dva dana pre zakazanog koncerta, zbog zabrinutosti oko pominjanja hrišćanstva u muzici. Laura Kajander, izvršna direktorka Baroknog orkestra, bila je šokirana odlukom, naglasivši da je ovo prvi put da se otkazuje ovakav događaj.
Wikimedia/Unknown source/public domain
Autor "spornog" muzičkog dela "Mesija" je slavni kompozitor Georg Fridrih Hendl
- Kada se otkazuju koncerti, deca trpe - rekla je Kajander.
Paja Rasanen, poslanica finskog parlamenta, kritikovala je zahtev za odštetom i otkazivanje koncerta, smatrajući ih protivnima zdravom razumu. Na društvenim mrežama je napisala: „Isplata odštete od 1500 evra za ‘diskriminaciju’ zbog toga što je dete ateista slučajno čulo pesmu o Isusu?! Zar je zdrav razum već nestao? U isto vreme, u školama se slave Noć veštica sa vešticama i zombi likovima... Kako pesma o Hristu može biti smatrana toliko opasnom?”
Prema zvaničnim podacima, 80 odsto stanovnika Finske smatra se hrišćanima, 17,1 odsto su ateisti, a 1,9 odsto su muslimani. Finska političarka Rasanen se takođe suočava sa trećim suđenjem zbog svojih stavova o braku, nakon što je ranije bila oslobođena optužbi za „podsticanje mržnje”.
Iako mnogi ljudi čin celivanja ruke svešteniku doživljavaju samo kao delo ljubaznosti i izražavanje svoje vere u Isusa Hrista, ovaj gest ima mnogo dublje značenje i simboliku.
Iguman manastira Ribnica kaže da je neprimereno živeti u hotelskom apartmanu koji ima šest kupatila i čiji mesečni najam je 35.000 evra, slikati se i javno eksponirati, dok narod koji strada i pati.
Poglavar Rimokatoličke crkve poziva lidere da se vrate dijalogu, upozorava na stradanje nevinih i najavljuje lično učešće u Krsnom putu na Veliki petak kao simbol solidarnosti sa svima koji pate.
U besedi za sredu 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na čudesno javljanje koje je ujedinilo hrišćane i nevernike pred Julijanom Odstupnikom.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetе mučenike Hrisanta i Dariju po starom i Svetu Mariju Egipćanku po novom kalendaru. Katolici slave Svetog Huga iz Grenobla, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Vest o prodaji proizvoda sa hrišćanskim simbolima izazvala je šok među vernicima, otvarajući pitanje granica poštovanja svetinje i zloupotrebe vere u ime „slobode izražavanja“.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
U besedi za sredu 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na čudesno javljanje koje je ujedinilo hrišćane i nevernike pred Julijanom Odstupnikom.
Višenedeljna neizvesnost okončana je dogovorom Jerusalimskog patrijarhata i izraelske policije - tradicionalne litije nema, a bogosluženja će biti, ali uz izmene.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Iza istog praznika kriju se potpuno različiti običaji - od stroge liturgijske tradicije do živopisnih narodnih rituala koji se vekovima prenose s kolena na koleno.