ShutterstockFinske škole suočene su sa pitanjem slobode religije u obrazovnim institucijama.
Nakon protesta protiv izvođenja pesama o Hristu, finske škole suočene sa pitanjem slobode religije u obrazovnim institucijama. Da li su umetnost i vera postali nespojivi?
Protest protiv hrišćanske muzike u jednoj školi u Finskoj doveo je do otkazivanja izvođenja oratorijuma „Mesija” Georga Fridriha Hendla u drugoj školi. Sve je počelo kada se učenik osnovne škole u Hamenlini požalio na izvođenje pesama o životu Hrista, što je dovelo do odluke Nacionalnog tribunala za pitanja diskriminacije da su „deca koja nisu hrišćani bila diskriminisana zbog svojih verskih uverenja”. Tribunal je naložio školi da isplati 1500 evra odštete učenicima koji nisu hrišćani.
Međutim, 19. novembra 2024. godine, Gradski odbor za obrazovanje i socijalnu zaštitu Hameenlina odlučio je (6 glasova za, 5 protiv) da učenici nemaju pravo na odštetu. Kako je izjavio Anti Karima, zadužen za obrazovanje u Hameenlini, koncert je dotakao „izuzetno osetljiva pitanja”. On je dodao:
- Slični problemi povezani sa školskim obrazovanjem i religijom javljaju se redovno. Potrebno je da razumemo koji je ispravan i razuman način postupanja - prenosi pravoslavie.ru.
Pasi Honkanen, član Gradskog odbora, izjavio je za portal Suomen Uutiset da je zadovoljan ishodom glasanja.
Shutterstock
Finske škole suočene su sa pitanjem slobode religije u obrazovnim institucijama.
Ovo glasanje je stvorilo presedan, što znači da odluke Nacionalnog tribunala za pitanja diskriminacije i jednakosti nisu obavezujuće, već predstavljaju samo preporuke - rekao je Honkanen.
On je istakao da bi praksa isplate ovakvih odšteta stvorila velike probleme za nastavnike i škole, dodajući:
- Društvo bi trebalo ozbiljnije da pristupa fundamentalnim stvarima od pitanja da li slušanje muzike, koju neko smatra ‘neprikladnom’, može nekoga da povredi.
Zbog ovog skandala, škola u oblasti Usima je otkazala izvođenje oratorijuma „Mesija” dva dana pre zakazanog koncerta, zbog zabrinutosti oko pominjanja hrišćanstva u muzici. Laura Kajander, izvršna direktorka Baroknog orkestra, bila je šokirana odlukom, naglasivši da je ovo prvi put da se otkazuje ovakav događaj.
Wikimedia/Unknown source/public domain
Autor "spornog" muzičkog dela "Mesija" je slavni kompozitor Georg Fridrih Hendl
- Kada se otkazuju koncerti, deca trpe - rekla je Kajander.
Paja Rasanen, poslanica finskog parlamenta, kritikovala je zahtev za odštetom i otkazivanje koncerta, smatrajući ih protivnima zdravom razumu. Na društvenim mrežama je napisala: „Isplata odštete od 1500 evra za ‘diskriminaciju’ zbog toga što je dete ateista slučajno čulo pesmu o Isusu?! Zar je zdrav razum već nestao? U isto vreme, u školama se slave Noć veštica sa vešticama i zombi likovima... Kako pesma o Hristu može biti smatrana toliko opasnom?”
Prema zvaničnim podacima, 80 odsto stanovnika Finske smatra se hrišćanima, 17,1 odsto su ateisti, a 1,9 odsto su muslimani. Finska političarka Rasanen se takođe suočava sa trećim suđenjem zbog svojih stavova o braku, nakon što je ranije bila oslobođena optužbi za „podsticanje mržnje”.
Iako mnogi ljudi čin celivanja ruke svešteniku doživljavaju samo kao delo ljubaznosti i izražavanje svoje vere u Isusa Hrista, ovaj gest ima mnogo dublje značenje i simboliku.
Iguman manastira Ribnica kaže da je neprimereno živeti u hotelskom apartmanu koji ima šest kupatila i čiji mesečni najam je 35.000 evra, slikati se i javno eksponirati, dok narod koji strada i pati.
Dok svet često nagrađuje nepravdu, podviznik iz Odese iz 20. veka pokazuje kako čuvanje savesti i hodanje “uskim putem” postaje jedini pravi odgovor na okrutnost života.
Ne da se nije uplašio kada je ušao u "klinč" sa carem i patrijarhom, nego je istrajao do kraja u dokazivanju da su u Gospodu bile dve volje kao i dve prirode.
Nekadašnji basista benda Danzig Džoš Lejzi govori o ličnom slomu, godinama borbe sa zavisnošću i susretu s verom, koji ga je doveo do odluke da primi svetu tajnu krštenja u Pravoslavnoj crkvi.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Jerej Lev Liperovski u svojoj knjizi „Čuda i parabole Hristove“ objašnjava kako Jevanđelisti svedoče o bolesti duha, koju može izlečiti jedino vera, molitva i post.
Devica Marija zauzima posebno mesto u hrišćanstvu jer je rodila Bogočoveka i postala najuzvišenija među svim svetiteljima, a jedan od najistaknutijih teologa i svetaca 19. veka otkriva zašto je vera u Nju ključna za spasenje.
Dok svet često nagrađuje nepravdu, podviznik iz Odese iz 20. veka pokazuje kako čuvanje savesti i hodanje “uskim putem” postaje jedini pravi odgovor na okrutnost života.
Nekadašnji basista benda Danzig Džoš Lejzi govori o ličnom slomu, godinama borbe sa zavisnošću i susretu s verom, koji ga je doveo do odluke da primi svetu tajnu krštenja u Pravoslavnoj crkvi.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.