Prema podacima organizacije "Pomoć crkvi u nevolji" 2011. godine, na početku građanskog rata, hrišćani u Siriji su brojali oko 1,5 miliona, a sad ih je manje od 300.000.
Dok hiljade Sirijaca slave pad brutalnog režima predsednika Bašara al-Asada, hrišćanska manjina u zemlji ostaje duboko zabrinuta za svoju budućnost, којa је ugrožena.
Uprkos slavlju u sirijskoj prestonici Damasku, neizvesnost vlada zemljom jer glavna pobunjenička grupa koja stoji iza Asadovog pada, formira privremenu vladu. Povezanost te grupe sa ISIS-om i Al Kaidom brine hrišćane u regionu koji su, kao i druge verske manjine, pretrpeli genocid od strane ISIS-a. Sjedinjene Američke Države su zvanično priznale taj genocid 2016. godine pod predsednikom Barakom Obamom, a 2018. godine predsednik Donald Tramp je potpisao Zakon o pomoći i odgovornosti za genocid u Iraku i Siriji koji obezbeđuje pomoć verskim manjinama, uključujući hrišćane.
Profimedia
Neizvesna sudbina hrišćana u Siriji.
Prema podacima organizacije "Pomoć crkvi u nevolji", međunarodnoj katoličkoj dobrotvornoj organizaciji, 2011. godine, na početku građanskog rata, hrišćani u većinskoj sunitsko-muslimanskoj zemlji brojali su oko 1,5 miliona, što je činilo 10% ukupnog stanovništva. Sada ova organizacija tvrdi da je taj broj opao na manje od 300.000.
Sirija iznedrila nekoliko papa...
Hrišćanske zajednice u Siriji su drevne, a njihov koren seže u 1. vek nove ere.
Prema Bibliji, Sveti Pavle je prešao na hrišćanstvo na putu od Jerusalima do Damaska.
Sirija je ubrzo postala centar ranog hrišćanstva, pa je čak iznedrila nekoliko papa.
Youtube/EWTN
Nina Šea
Nina Šeja, viša saradnica i direktorka Centra za verske slobode na Hudson institutu, o položaju hrišćana u Siriji nema dobra predviđanja.
- Broj svih sirijskih hrišćana je opao za oko 90% od 2010. godine. Tada ih je bilo oko dva miliona, a sada ih je oko 250.000, prema rečima šefa sirijskog manastira Mar Musa. Očekuje se da će taj broj dalje opadati zbog novih alarmantnih dešavanja.
Glavna pobunjenička grupa izjavila je da će hrišćane i druge manjine tretirati pravedno, ali Šeja ne misli da je to istina.
- Novi lider, Abu Muhamed al Golani je iskusan džihadski militant i lider. Nedavno je vladao Idlibom, a 2022. godine, "New York Times" je izvestio da je tamo ostao samo jedan 90-godišnji hrišćanin. Bojim se da će to biti sudbina svih hrišćana u Siriji pod tom vlašću.
Credit: Aref TAMMAWI / AFP / Profimedia
Abu Muhamed al Golani
Njegova obećanja o umerenosti ne vidi kao verodostojna i tvrdi da je podsećaju na obećanja Talibana američkim pregovaračima o poštovanju ženskih prava prilikom povlačenja SAD-a iz Afganistana. Sada je afganistanskim žena zabranjeno gotovo sve, od obrazovanja nakon šestog razreda i uslovljene su da nose burke, uz pretnju. "Obmana je taktika koju Jolani koristi kako bi dobio ublažavanje sankcija od SAD-a i ostatka zapadnog sveta".
Porfirije uputio podršku hrišćanima u Siriji
Foto: SPC
Patrijarh Porfirije
Poglavar Grčke pravoslavne crkve, arhiepiskop Jeronim, poručuje: „Ne smemo dozvoliti nestanak pravoslavlja iz Sirije“, dok je patrijarh srpski Porfirije nedavno istakao:
- Sa velikom zabrinutošću već mesecima pratimo vest o stradanju u Palestini, a sada se ratni požar širi na istok. Apelujemo na sve države i aktere uključene u sukobe da preduzmu sve kako bi se zaustavilo stradanje naroda u Siriji i Palestini, jer su Istok i Zapad povezani sudovi – tuga jednih lako se može preneti i na druge.
Poruka arhiepiskopa Jeronima je nedvosmislena: Grčka pravoslavna crkva ostaje posvećena pružanju pomoći pravoslavnim vernicima u Siriji, kao i jačanju mira i stabilnosti u regionu. Solidarnost i međunarodna saradnja ključni su preduslovi za očuvanje kulturnog i verskog nasleđa Sirije i za obnovu mira u ovoj izmučenoj zemlji.
Hrišćani u Siriji, jedna od najstarijih verskih zajednica na svetu s istorijom iz apostolskih vremena, na meti su naoružanih fanatika – verski progon preti da zauvek izbriše multikulturni duh ove zemlje, dok međunarodna zajednica nemo posmatra.
Bugarska pravoslavna crkva zatražila je hitnu reakciju međunarodnih organizacija i političkih lidera kako bi se zaštitili životi, prava i vera hrišćanskog naroda na Bliskom istoku, čije je postojanje pod ozbiljnom pretnjom.
Nekada je ovo jelo bilo čest ručak u domovima širom Balkana, a danas ga mnogi ponovo otkrivaju zbog jednostavne pripreme, kremastog ukusa i topline koju donosi na porodičnu trpezu.
Priča o ovom pravilu vodi od starozavetnih korena i antičkih shvatanja ženske uloge, preko reči apostola Pavla u Korintu, do savremenih različitih praksi u pravoslavlju.
Profesor Bogoslovskog fakulteta u Foči otkriva kako tehnologija utiče na veru i ponašanje ljudi, zašto mreže mogu biti i korisne i opasne i gde počinje trenutak kada digitalno potiskuje ono suštinsko u čoveku.
U besedi za četvrtak 4. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na razliku između onoga što prolazi i onoga što ostaje, otvarajući pitanje koje čovek retko postavlja sebi dok ne ostane bez svega.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Vladika Kirilo vernicima poručio da je milosrđe najveća škola srca, dok je palestinski sveštenik Isa Kides svedočio o teškom položaju hrišćana na Bliskom Istoku i uputio apel za molitvu za mir.
Priča o ovom pravilu vodi od starozavetnih korena i antičkih shvatanja ženske uloge, preko reči apostola Pavla u Korintu, do savremenih različitih praksi u pravoslavlju.
Profesor Bogoslovskog fakulteta u Foči otkriva kako tehnologija utiče na veru i ponašanje ljudi, zašto mreže mogu biti i korisne i opasne i gde počinje trenutak kada digitalno potiskuje ono suštinsko u čoveku.
U besedi za četvrtak 4. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na razliku između onoga što prolazi i onoga što ostaje, otvarajući pitanje koje čovek retko postavlja sebi dok ne ostane bez svega.
Jedna duhovna poruka blaženopočivšeg grčkog mitropolita objašnjava kako se unutrašnji mir ne stiče pobedom u sukobu, već promenom pogleda na one koji nas povređuju.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Jedna duhovna poruka blaženopočivšeg grčkog mitropolita objašnjava kako se unutrašnji mir ne stiče pobedom u sukobu, već promenom pogleda na one koji nas povređuju.
Ovaj ugodnik Božji iz prvih vekova hrišćanstva ostavio je snažno svedočanstvo o hrabrosti: pomagao je zatvorenicima, javno ispovedio Hrista i nadživeo teška mučenja.