Prema podacima organizacije "Pomoć crkvi u nevolji" 2011. godine, na početku građanskog rata, hrišćani u Siriji su brojali oko 1,5 miliona, a sad ih je manje od 300.000.
Dok hiljade Sirijaca slave pad brutalnog režima predsednika Bašara al-Asada, hrišćanska manjina u zemlji ostaje duboko zabrinuta za svoju budućnost, којa је ugrožena.
Uprkos slavlju u sirijskoj prestonici Damasku, neizvesnost vlada zemljom jer glavna pobunjenička grupa koja stoji iza Asadovog pada, formira privremenu vladu. Povezanost te grupe sa ISIS-om i Al Kaidom brine hrišćane u regionu koji su, kao i druge verske manjine, pretrpeli genocid od strane ISIS-a. Sjedinjene Američke Države su zvanično priznale taj genocid 2016. godine pod predsednikom Barakom Obamom, a 2018. godine predsednik Donald Tramp je potpisao Zakon o pomoći i odgovornosti za genocid u Iraku i Siriji koji obezbeđuje pomoć verskim manjinama, uključujući hrišćane.
Profimedia
Neizvesna sudbina hrišćana u Siriji.
Prema podacima organizacije "Pomoć crkvi u nevolji", međunarodnoj katoličkoj dobrotvornoj organizaciji, 2011. godine, na početku građanskog rata, hrišćani u većinskoj sunitsko-muslimanskoj zemlji brojali su oko 1,5 miliona, što je činilo 10% ukupnog stanovništva. Sada ova organizacija tvrdi da je taj broj opao na manje od 300.000.
Sirija iznedrila nekoliko papa...
Hrišćanske zajednice u Siriji su drevne, a njihov koren seže u 1. vek nove ere.
Prema Bibliji, Sveti Pavle je prešao na hrišćanstvo na putu od Jerusalima do Damaska.
Sirija je ubrzo postala centar ranog hrišćanstva, pa je čak iznedrila nekoliko papa.
Youtube/EWTN
Nina Šea
Nina Šeja, viša saradnica i direktorka Centra za verske slobode na Hudson institutu, o položaju hrišćana u Siriji nema dobra predviđanja.
- Broj svih sirijskih hrišćana je opao za oko 90% od 2010. godine. Tada ih je bilo oko dva miliona, a sada ih je oko 250.000, prema rečima šefa sirijskog manastira Mar Musa. Očekuje se da će taj broj dalje opadati zbog novih alarmantnih dešavanja.
Glavna pobunjenička grupa izjavila je da će hrišćane i druge manjine tretirati pravedno, ali Šeja ne misli da je to istina.
- Novi lider, Abu Muhamed al Golani je iskusan džihadski militant i lider. Nedavno je vladao Idlibom, a 2022. godine, "New York Times" je izvestio da je tamo ostao samo jedan 90-godišnji hrišćanin. Bojim se da će to biti sudbina svih hrišćana u Siriji pod tom vlašću.
Credit: Aref TAMMAWI / AFP / Profimedia
Abu Muhamed al Golani
Njegova obećanja o umerenosti ne vidi kao verodostojna i tvrdi da je podsećaju na obećanja Talibana američkim pregovaračima o poštovanju ženskih prava prilikom povlačenja SAD-a iz Afganistana. Sada je afganistanskim žena zabranjeno gotovo sve, od obrazovanja nakon šestog razreda i uslovljene su da nose burke, uz pretnju. "Obmana je taktika koju Jolani koristi kako bi dobio ublažavanje sankcija od SAD-a i ostatka zapadnog sveta".
Porfirije uputio podršku hrišćanima u Siriji
Foto: SPC
Patrijarh Porfirije
Poglavar Grčke pravoslavne crkve, arhiepiskop Jeronim, poručuje: „Ne smemo dozvoliti nestanak pravoslavlja iz Sirije“, dok je patrijarh srpski Porfirije nedavno istakao:
- Sa velikom zabrinutošću već mesecima pratimo vest o stradanju u Palestini, a sada se ratni požar širi na istok. Apelujemo na sve države i aktere uključene u sukobe da preduzmu sve kako bi se zaustavilo stradanje naroda u Siriji i Palestini, jer su Istok i Zapad povezani sudovi – tuga jednih lako se može preneti i na druge.
Poruka arhiepiskopa Jeronima je nedvosmislena: Grčka pravoslavna crkva ostaje posvećena pružanju pomoći pravoslavnim vernicima u Siriji, kao i jačanju mira i stabilnosti u regionu. Solidarnost i međunarodna saradnja ključni su preduslovi za očuvanje kulturnog i verskog nasleđa Sirije i za obnovu mira u ovoj izmučenoj zemlji.
Hrišćani u Siriji, jedna od najstarijih verskih zajednica na svetu s istorijom iz apostolskih vremena, na meti su naoružanih fanatika – verski progon preti da zauvek izbriše multikulturni duh ove zemlje, dok međunarodna zajednica nemo posmatra.
Bugarska pravoslavna crkva zatražila je hitnu reakciju međunarodnih organizacija i političkih lidera kako bi se zaštitili životi, prava i vera hrišćanskog naroda na Bliskom istoku, čije je postojanje pod ozbiljnom pretnjom.
Kremast, mirisan i bogat, ovaj namaz od nekoliko dostupnih sastojaka odlično se slaže sa vrućom projom, hlebom, ali i kao dodatak jutarnjem ili glavnom obroku.
Svetinja čiji su temelji osvećeni 2008. godine nalazi se nadomak četiri fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, a u njoj se bogoslužbeni život odvija već više od deset godina.
Od neprestane potrage za sigurnošću i zadovoljstvom do tišine, molitve i prihvatanja sopstvenog Krsta, put izlaska iz unutrašnjeg nemira počinje tamo gde savremeni čovek najmanje očekuje.
Pred novim hramom Sabora Svetog arhangela Gavrila patrijarha srpskog dočekali mitropolit Hrizostom, arhijereji, sveštenstvo, monaštvo i brojni verni narod.
U besedi za subotu 17. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Hristu koji je svojom rečju i životom razotkrivao zlo i upozorava na strah zbog kojeg čovek ćuti pred onim što zna da nije dobro.
Podaci sa popisa iz 2023. pokazuju pad udela islamskog stanovništva ispod polovine, dok crkveni izvori ukazuju na rast broja pravoslavnih vernika i otvaraju pitanja o dubljim promenama u zemlji.
Mađarski premijer ističe da će budućnost dece u Evropi odrediti pitanje koje je staro 1.400 godina i pita zašto evropski narodi dopuštaju masovno doseljavanje iz islamskog sveta dok hrišćani ginu na ratištima Ukrajine.
U razgovoru sa Skotom Hortonom, poznati voditelj izneo je tezu da su Sjedinjene Američke Države, od bombardovanja Nagasakija do sukoba u Siriji i na Balkanu, uvek bile na strani onih koji ubijaju hrišćane, naglašavajući da takvi izbori nisu slučajni, već strateški.
Od neprestane potrage za sigurnošću i zadovoljstvom do tišine, molitve i prihvatanja sopstvenog Krsta, put izlaska iz unutrašnjeg nemira počinje tamo gde savremeni čovek najmanje očekuje.
U besedi za subotu 17. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Hristu koji je svojom rečju i životom razotkrivao zlo i upozorava na strah zbog kojeg čovek ćuti pred onim što zna da nije dobro.
U knjizi "Kod starca Porfirija" Konstantinos Janicijotis beleži susret sa supružnicima kojima je svetitelj ukazao na posledice manjka ljubavi među roditeljima, koje mogu uticati na dete još pre rođenja.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
U knjizi "Kod starca Porfirija" Konstantinos Janicijotis beleži susret sa supružnicima kojima je svetitelj ukazao na posledice manjka ljubavi među roditeljima, koje mogu uticati na dete još pre rođenja.