YT/ RTV Podrinje Loznica, shutterstockAleksandar Bojanić
Ilustrujući primer Starog i Novog zaveta Bojanić uzima policu kao model za objašnjenje podele dve knjige, koje čine Bibliju.
Sveto pismo, Biblija i Jevanđelje su osnovni pojmovi hrišćanske literature, a mnogi se zbune kada te nazive čuju, pa nisu sigurni da li svaki predstavlja posebnu knjigu ili je sve sinonim za jedno delo.
Upravo zato je za portal religija.rs nedoumicu mnogih čitaoca rešio Aleksandar Bojanić, teolog. On objašnjava da je "biblija" grčka reč.
- Sama reč "biblija" dolazi iz grčkog jezika i znači knjiga, a Grci je u tom svojstvu i danas koriste. Kada govorimo o Svetom pismu mi govorimo o zbirci više knjiga - počinje sagovornik.
Kako dalje pojašnjava teolog, nisu svi tekstovi nastajali u isto vreme i nadovezuju se jedan na drugi.
- Ta zbirka ima dve osnovne podele, na Stari i na Novi zavet. Knjige nisu nastale u jednom momentu već su pisane postepeno. Imamo Petoknjižje Mojsijevo, sa njim počinjemo Sveto pismo. Iako su nastajale u određenom istorijskom trenutku za određene zajednice njihova pouka i sadržaj su bitni za nas.
Youtube/RTV Podrinje Loznica
Aleksandar Bojanić
Stari zavet govori o periodu pre rođenja Isusa Hrista i završava se pričama proroka.
- Stari zavet govori o postojanju sveta i istoriji izraelskog naroda do rođenja Isusa Hrista. Završava se sa prorocima, nakon čega kreće Novi zavet sa Jevanđeljima, a na njih se naslanjaju dela apostola, Poslanice i na kraju Otkrovenje Jovanovo. Kada je u pitanju Novi zavet imamo četiri Jevanđelja. Ona su deo Novog zaveta, tj. Svetog pisma. Iako postoje mnoga Jevanđelja priznata su četiri. Ona pokazuju identitet crkve - navodi sagovornik portala religija.rs.
Ilustrujući primer Starog i Novog zaveta Bojanić uzima policu kao model za objašnjenje podele dve knjige, koje čine Bibliju.
- Sveto pismo treba zamisliti kao dve police sa knjigama, druga polica počinje sa četiri knjige koje se zovu Jevanđelja - po Mateju, Marku, Luki i Jovanu. To je četiri opisa istog događaja, zato što je svako imao svoje viđanje stvari. Crkva je zadržala sva četiri smatrajući da nama je to jedinstvo u različitosti neophodno. Sama reč "jevanđelje" na grčkom znači blaga vest/dobra vest - zaključuje sagovornik.
Glinena tabla otkrivena je na Bliskom istoku pre nego što je 1882. godine prebačena u Britanski muzej. Od trenutka kada je pronađena, stručnjaci su pokušavali da dešifruju značenje simbola u obliku mape urezanih u artefakt.
Nekadašnji evanđelistički, a danas pravoslavni sveštenik govori o svom duhovnom preobražaju, preispitivanju istine i pitanjima koja razotkrivaju korene hrišćanske vere. Njegov susret sa mladićem na aerodromu naterao je mnoge da se zamisle o istoriji Crkve i Svetog pisma.
O snazi kratke molitve je pričao iguman Rafailo, sa namerom da skrene pažnju na njenu snagu i to koliko je njena primena jednostavna, a učinkovitost efektna.
U svetogorskim manastirima, gde se vekovima neguje umetnost pripreme posnih jela, jednostavni sastojci postaju specijaliteti bogati ukusima i duhovnim značenjem. Otkrijte recept za jelo koje Svetogorci nazivaju „sfungato“ – monaški specijalitet pripreman s pažnjom, uz poseban dodatak koji mu daje osvežavajuću aromu.
Mnogi olako zaboravljaju na pakao i žive prepušteni slučaju, a Sveti Teofan Zatvornik u knjizi „Misli za svaki dan u godini“ jasno upozorava koliko je takav stav poguban za dušu.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Kad umor savlada i snaga oslabi, samo jedan izvor daje novu krepost. Prorok Isaija u svojim nadahnutim rečima otkriva tajnu duhovne snage koja ne jenjava – onaj koji se nada Gospodu, uzdiže se kao orao, trči bez umora i hoda bez posustajanja.
"Jer si bio krepost ubogome, krepost siromahu u nevolji njegovoj, utočište od poplave, zaklon od žege, jer je gnev nasilnički kao poplava koja obaljuje zid".
O snazi kratke molitve je pričao iguman Rafailo, sa namerom da skrene pažnju na njenu snagu i to koliko je njena primena jednostavna, a učinkovitost efektna.
Mnogi olako zaboravljaju na pakao i žive prepušteni slučaju, a Sveti Teofan Zatvornik u knjizi „Misli za svaki dan u godini“ jasno upozorava koliko je takav stav poguban za dušu.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Na mestu gde je, prema predanju, izraslo stablo od kojeg je načinjen Hristov Krst, srpski patrijarh uzneo je molitve za verni narod, podsećajući na neprolaznu snagu vere i blagoslovenu vezu sa svetinjama Jerusalima.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.