Protojerej, prof. dr Ljubivoje Stojanović ističe da su ove tragedije velike, ali postoje stvari koje se ne rešavaju novim sukobima jer bi to bilo umnoženje nesreće.
Nakon tragedija u Cetinju i Arilju, a u kojima su živote izgubila i deca, oglasio se patrijarh Porfirije, izrazivši zabrinutost, a sad je otac Ljuba izneo niz upozorenja, ali i načina kako da se suprotstavimo zlu.
- Došao je đavo po svoje, a ovi događaji nam nedvosmisleno to potvrđuju... potrebno je promisliti o svemu: "Kakav sam ja čovek, da li sam brzoplet, lakoveran?". Jer ideolog zla je tihi šaptač, Satana, i on podstiče na isto - objašnjava otac Ljuba.
Čovek podstaknut kroz različite načine postaje nemoćan i sa oružjem u džepu misli da je siguran, a zapravo je nesiguran čim čini takva nedela.
- Šta može biti jače od čoveka, da sluša nagovor na zlo? Svi mi imamo u sebi tu crtu nepoverenja - kad neko priča o nečemu dobro mi kao da to ne želimo da slušamo, kad jedne druge pitamo šta ima novo očekujemo loše, a ne dobre vesti... Kad čujemo dobre novosti u nama se budi zavist, pogrešno se borimo sa sobom i podležemo toj ideji da smo uskraćeni, zatvaramo se, postajemo nesigurni i onda sine ideja, pogrešna samouverenost i samovolja ubijaju u nama sigurnost. Kada je čovek siguran, a ne lažno samouveren, on će prihvatati uspehe i padove, ali za to je potrebno biti čovek, a ne lakoveran - navodi otac Ljuba i napominje da nedostataku samokontrole loše doprinosi dodatak alkohola.
You tube Printscreen
Otac Ljuba.
Kaže da su Arilje i Cetinje velika opomena da ne budemo brzopleti u zlu. Da prestanemo da ugrožavamo druge misleći da ćemo biti srećniji ako nekog unesrećimo, kao i da nikom neće biti bolje ako nekom oduzme život.
- U Bibliji je brat ubio brata, jer je zavideo njegovom uspehu. Umesto da traži pomoć od njega on ga je eliminisao. Kain je završio na kraju kao besputnik i u našoj prirodi postoji taj Kaionov komplek kojim se ne bavimo. Imamo osećaj nesigurnosti. Te rane u životu postoju naše mane.
Kaže da čovečanstvo ide ka samouništenju i obične ratove izazivaju ljudi koji sede u udobnim foteljama, a iste završavaju iz fotelje dok za njih ginu nevini ljudi.
- Moramo da se naučimo da praštamo, da se ne ponašamo gordo i osiono, misleći da ćemo da donesemo blagostanje našom zamišljenom pravdom u kojoj nema suda za nas, jer se smatramo bezgrešnima. Apostol Pavle kaže da ne dajemo mesta đavolu jer nisu njegove namere nepoznate. Gnevite se, a ne grešite, sunce da ne zađe u gnevu vašem.
Schutterstock
"Moramo da se naučimo da praštamo, da se ne ponašamo gordo i osiono, misleći da ćemo da donesemo blagostanje našom zamišljenom pravdom".
Pominjući zločince smatra da se njima ne treba previše baviti, već se sada okrenuti molitvi kao duhovnom izdizanjuiznad tragičnog događaja.
- Ne bih predložio da se iko bavi njima, osim nadležnih instittucija, već da se pomolimo za pokoj duše i za ozdravljenje povređenih. Pod utiskom tog događaja ne treba da optužujemo jedni druge, već da preispitamo svoju zlovolju. Da li smo kod nekih drugih izazvali zlovolju i možemo li je promeniti kod nas samih. Kad naše razgovore pretvorimo u radost susreta i prevaziđemo potrebu za sukobom, bez obzira da li se u tom susretu misaono mimoilazimo, biže nam dobro.
You tube Printscreen
Otac Ljuba.
Kaže da su ove tragedije velike, ali postoje stvari koje se ne rešavaju novim sukobima jer bi to bilo umnoženje nesreće.
- Ide Božić, treba naučiti da razlikujemo radost života od veselja. Radost kao dobra nada i veselja su različiti, jer veselja mogu biti suvišna ako su neumesna. Ne kradimo jedni drugima radost života.
Ističe da treba da sačuvamo optimizam i ozbiljnost, našu slobodu od greha a ne slobodu za greh, kako bi svako zlo pobedili čineći dobro. Jer ako bismo ušli u zlo boreći se na isti način ulazimo u vrzino kolo .
- Kada čovek zlo pobeđuje dobrotom radi ispravnu stvar. Kad nam crne misli dođu na um, prevazilazimo ih tako što ćemo na račun neistomišljenika izgovoriti molitvu "Bože pomozi svima pa i meni", a ne uvredu. Tada ćemo biti i Božiji i svoji i đavo neće imati šta da traži u nama i među nama - zaključuje otac Ljuba.
Obraćanje Gospodu se praktikuje kroz četiri stepena, od telesne molitve do molitve bez reči, pri čemu svaki stepen zahteva dublje povezivanje uma i srca s Bogom.
Pozivajući se na Simvol vere i reči svetih otaca, blaženopočivši episkop Srpske pravoslavne crkve objasnio je zašto je Crkva neodvojivi deo pravoslavne vere.
Kako pronaći smisao u patnji i prihvatiti oboljenje kao deo Božijeg plana? Iguman Manastira Podmaine otkriva zašto je važno smiriti srce, osloniti se na veru i kroz iskušenja pronaći put do Hrista.
U svojoj pouci za 28. petak po Pedesetnici, Sveti Teofan Zatvornik ističe ključne posledice zanemarivanja Božijeg u odnosu na zemaljske vrednosti, ukazujući na opasnost od duhovne erozije i sekularizacije društva.
U duhovnom utočištu Srba iz parohije štutgardske, mitropolit Grigorije je u besedi pozivao vernike da postanu „hleb Božiji“ – simbol ljubavi i služenja
Na konferenciji u Beogradu, Diogenis Valavanidis otkrio političke strategije koje prete opstanaku hrišćanskog identiteta, s fokusom na Carigradsku patrijaršiju kao ključnog aktera globalnih sukoba.
U doba kada se ljubav meri interesom, a žrtva smatra slabošću, život Svetog Serafima Viričkog i shimonahinje Hristine osvetljava tihi put dvoje supružnika koji su, nakon smrti deteta, izabrali najuzvišeniji čin predanja — monaštvo. Njihova priča nije bajka, već svedočanstvo o tome kako Hristova ljubav menja oblik, ali nikada ne prestaje.
U Vaznesenjskom hramu nemanjićkog manastira, gde su monahinje i vernici u duhovnoj slozi proslavili praznik Blagovesti, mitropolit Atanasije uputio je snažan poziv svima da se odazovu Božijem glasu i postanu učesnici spasenja.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Smešten u mirnoj klisuri iznad reke Moravice, manastir posvećen Svetim arhangelima Mihailu i Gavrilu prkosi vremenu, čuvajući freske, stare ikone, legende o Svetom Savi i svedočanstva o hrabrim borcima koji su ustali protiv osvajača.
Freska Arhanđela Gavrila u hramu u Arilju svedoči o neprolaznoj lepoti i veri, a vekovima nadahnjuje verne i umetnike. Njegova prisutnost večito ostaje simbol svetosti i Božije milosti, duboko ukorenjene u duhovnom nasleđu srpskog naroda.
Na uzvišenju iznad Velikog Rzava pored Arilja, akademski slikar stvorio je zdanje koje zbunjuje posetioce svojim crkvenim izgledom. Ovaj nesvakidašnji dom sa vizantijskom kupolom odiše romantikom i umetničkom strašću svog vlasnika.
Na konferenciji u Beogradu, Diogenis Valavanidis otkrio političke strategije koje prete opstanaku hrišćanskog identiteta, s fokusom na Carigradsku patrijaršiju kao ključnog aktera globalnih sukoba.
U doba kada se ljubav meri interesom, a žrtva smatra slabošću, život Svetog Serafima Viričkog i shimonahinje Hristine osvetljava tihi put dvoje supružnika koji su, nakon smrti deteta, izabrali najuzvišeniji čin predanja — monaštvo. Njihova priča nije bajka, već svedočanstvo o tome kako Hristova ljubav menja oblik, ali nikada ne prestaje.
Televizijsko lice, influenserka i DJ Marija Antona objavila je fotografije sa stepeništa hrama Blagoveštenja uz pobožne poruke, ali njeno modno izdanje ispred hrama pokrenulo je lavinu osuda i otvorilo pitanje granica poštovanja prema svetom prostoru.
U srcu hrama, dok traje Veliki post, dogodila se krađa koja je potresla vernike – u Minhenu je ukraden novac namenjen za dijalizu Marka Sekulića iz Užica.
Pre 33 godine sa grupom prijatelja osnovala je Hor i studio za duhovnu muziku „Melodi“ s kojim kontinuirano pronosi lepotu, smisao i bogatstvo vizantijske, srpske, ruske, bugarske, beloruske kulturne baštine.
Televizijsko lice, influenserka i DJ Marija Antona objavila je fotografije sa stepeništa hrama Blagoveštenja uz pobožne poruke, ali njeno modno izdanje ispred hrama pokrenulo je lavinu osuda i otvorilo pitanje granica poštovanja prema svetom prostoru.
Pijace su prepune ovog mirisnog zelenila, šume ga daruju u izobilju, a domaćice ga pretvaraju u lekovite obroke. Donosimo vam recept za čorbu sa sremušom koja istovremeno hrani telo, jača imunitet i obnavlja iznutra.