Povodom najradosnijeg praznika Božića sveštenik Marko Jeftić je za čitaoce portala religija.rs odgovorio je na najčešća pitanja sa kojima se susreći vernici.
Božić je danas osvanuo za sve vernike koji ga dočekuju po julijanskom kalendaru. Najradosniji dan rođenja Isusa Hrista se pozdravlja rečima "Hristos se rodi", a otpozdravlja "Vaistinu se rodi".
Sveštenik Marko Jeftić je čitaocima portala religija.rs čestitao veliki praznik, a potom naveo da današnji dan simbolizuje nadu. Takođe je istakao i način na koji je trebalo pristupiti postu uoči ovog velikog dana.
- Božić je dan od kog sve počinje. Veličina Božića se ogleda u činjenici da je Bog radi nas postao čovek - započinje i dodaje da nas hrišćanstvo poziva na pronalaženje mere i u vezi sa božićnim postom, koji je prethodio ovom danu.
- Kao što istu dozu leka ne propisujemo pacijentu, tako se i način posta prilagođava. Znamo da većina naših vernika uglavnom, iz nekih praktičnih, običajnih ili drugih razloga, poste samo, prvu i poslednju nedelju božićnog posta. Međutim to bi vam bilo kao kada biste most gradili tako što biste izgradili dva metra mosta sa jedne obale i dva metra mosta sa druge obale, a ono u sredini ne bi bilo izgrađeno - pojašnjava otac Marko.
Republika
Otac Marko, sagovornik portala religija.rs.
Sveštenik naglašava da post nije samo odricanje od hrane životinjskog porekla već i duhovno pročišćenje i period kada svoje slabosti vidimo jasno ispred nas, te ih kao takve možemo preobratiti u vrline ili iskoreniti.
Objašnjava da priprema za ovaj dan treba da pročisti naše misli, kako bismo jasnije videli u čemu preterujemo, a preterivati se može u mnogo čemu - pa tako i u upotrebi tehnologije.
- Zloupotreba tehnologija, zloupotreba mobilnih telefona, društvenih mreža, medija, svake vrste, jeste nešto što može čoveka odvesti od fokusa, a fokus jeste život u Hristu. Sa druge strane, tehnologija može biti i praktična stvar. Neko tu može pročitati molitvu, pogledati nešto što mu je dušekorisno, pročitati neki odlomak iz Svetog pisma ili bilo šta drugo. Dakle, upotreba i zloupotreba je na Bogom datoj slobodi.
- Mi smo se tokom tih 40 dana, pred Božić kretali sa onom trojicom mudraca, ka Vitlajemu i pripremali za rođenje Hristovo.
Simboli Božića i običaji
Shutterstock
Božićna trpeza
Položajnik prvi gost
Položajnik je prvi posetilac koji dolazi u kuću na Božićno jutro i veruje se da donosi domaćinstvu sreću i bogatstvo.
Obično je to malo dete ili tinejdžer, a nedoumicu mnogih vernika - da li položajnik može biti devojčica, rešio je otac Marko.
- Devojčica apsoulutno može biti položajnik bez ikakvih daljnih pitanja.
Govoreći o prepoznatljivim ukrasima za Božić sveštenik otkriva značenje simbola na Božićnoj trpezi. Ona je mrsna, a na njoj se nalazi izniklo žito, božićna česnica i badnjak.
Božićna česnica se služi za Badnje veče ili Božić, a da li je treba služiti prvog ili drugog dana otkriva sagovornik portala religija.rs.
- U našem narodu postoje različiti običaji, a nijedan nije pogrešan - božićna česnica se razlikuje samo po tome da li je mrsna ili ne i u skladu sa tim sprema i služi. Ako se jede uoči Božića je posna, a za Božić mrsna.
Kao proleće u januaru, u posudi na stolu, izniklo žito simbolizuje novi život, donoseći zelenilo i lepotu u sive zimske dane.
- Žito, inače, u pravoslavnoj crkvi nosi sa sobom simbol vaskrsenja. A tako izniklo tokom Božića predstavlja rađanje novog života. Zelenilo iznikle trave u sivilu i u tami decembarskih i januarskih dana svedoči nama o tome da je Hristos došao upravo zbog toga da bi porazio poslednjeg neprijatelja, odnosno, smrt. Zato se žito priprema i kada su parastosi, opela i kada su naše slave. Žito simboliše i vaskrsenje - navodi sveštenik Marko Jeftić.
Krsna slava, kako niški sveštenik objašnjava, trebalo bi da bude skromna i povezana sa hrišćanskim običajima - uz slavski kolač, sveću, pšenicu i vino, koji simbolizuju veru i zajedništvo.
Manastir Svetog Stefana u Slancima već 12. godinu zaredom organizuje akciju deljenja osveštanih badnjaka, uz prikupljanje dobrovoljnih priloga za porodice u nevolji, od 4. do 6. januara, na brojnim lokacijama u Beogradu.
Na praznik Prepodobnog Davida Solunskog, mitropolit šumadijski Jovan služio je Liturgiju i poručio da ljubav prema bližnjima ne postoji bez ljubavi prema Bogu, a tokom bogosluženja uručio je i visoka crkvena odlikovanja.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U selu Mešinci kod Čačka Slobodan i Slađana s troje dece obeležili su krsnu slavu uz osvećenje slavskog kolača u domu, pokazujući kako pravoslavlje i običaji ostaju stubovi porodičnog života.
Jedan od prvih koji su uočili požar bio je Miloš Popović iz povratničkog sela Koš. Sa svojim prijateljem bio je na putu ka Osojanu kada je primetio vatru koja je već gutala kuću Baneta Đurića.
Za razliku od većine fruškogorskih svetinja, koje već vekovima postoje i žive u skladu sa prirodom i u neodvojivom spoju sa njom, manastir Vavedenja Presvete Bogorodice nalazi se u centru grada! Ipak, ova neobična okolnost nikako nije umanjila njegovu vrednost. Naprotiv!
Autentični recept objavljen u kuvaru 1855. godine za drevno jelo koje jača telo i um, a u sebi nosi više od obične hrane – deo neugasivog svetogorskog blagoslova.