Povodom najradosnijeg praznika Božića sveštenik Marko Jeftić je za čitaoce portala religija.rs odgovorio je na najčešća pitanja sa kojima se susreći vernici.
Božić je danas osvanuo za sve vernike koji ga dočekuju po julijanskom kalendaru. Najradosniji dan rođenja Isusa Hrista se pozdravlja rečima "Hristos se rodi", a otpozdravlja "Vaistinu se rodi".
Sveštenik Marko Jeftić je čitaocima portala religija.rs čestitao veliki praznik, a potom naveo da današnji dan simbolizuje nadu. Takođe je istakao i način na koji je trebalo pristupiti postu uoči ovog velikog dana.
- Božić je dan od kog sve počinje. Veličina Božića se ogleda u činjenici da je Bog radi nas postao čovek - započinje i dodaje da nas hrišćanstvo poziva na pronalaženje mere i u vezi sa božićnim postom, koji je prethodio ovom danu.
- Kao što istu dozu leka ne propisujemo pacijentu, tako se i način posta prilagođava. Znamo da većina naših vernika uglavnom, iz nekih praktičnih, običajnih ili drugih razloga, poste samo, prvu i poslednju nedelju božićnog posta. Međutim to bi vam bilo kao kada biste most gradili tako što biste izgradili dva metra mosta sa jedne obale i dva metra mosta sa druge obale, a ono u sredini ne bi bilo izgrađeno - pojašnjava otac Marko.
Republika
Otac Marko, sagovornik portala religija.rs.
Sveštenik naglašava da post nije samo odricanje od hrane životinjskog porekla već i duhovno pročišćenje i period kada svoje slabosti vidimo jasno ispred nas, te ih kao takve možemo preobratiti u vrline ili iskoreniti.
Objašnjava da priprema za ovaj dan treba da pročisti naše misli, kako bismo jasnije videli u čemu preterujemo, a preterivati se može u mnogo čemu - pa tako i u upotrebi tehnologije.
- Zloupotreba tehnologija, zloupotreba mobilnih telefona, društvenih mreža, medija, svake vrste, jeste nešto što može čoveka odvesti od fokusa, a fokus jeste život u Hristu. Sa druge strane, tehnologija može biti i praktična stvar. Neko tu može pročitati molitvu, pogledati nešto što mu je dušekorisno, pročitati neki odlomak iz Svetog pisma ili bilo šta drugo. Dakle, upotreba i zloupotreba je na Bogom datoj slobodi.
- Mi smo se tokom tih 40 dana, pred Božić kretali sa onom trojicom mudraca, ka Vitlajemu i pripremali za rođenje Hristovo.
Simboli Božića i običaji
Shutterstock
Božićna trpeza
Položajnik prvi gost
Položajnik je prvi posetilac koji dolazi u kuću na Božićno jutro i veruje se da donosi domaćinstvu sreću i bogatstvo.
Obično je to malo dete ili tinejdžer, a nedoumicu mnogih vernika - da li položajnik može biti devojčica, rešio je otac Marko.
- Devojčica apsoulutno može biti položajnik bez ikakvih daljnih pitanja.
Govoreći o prepoznatljivim ukrasima za Božić sveštenik otkriva značenje simbola na Božićnoj trpezi. Ona je mrsna, a na njoj se nalazi izniklo žito, božićna česnica i badnjak.
Božićna česnica se služi za Badnje veče ili Božić, a da li je treba služiti prvog ili drugog dana otkriva sagovornik portala religija.rs.
- U našem narodu postoje različiti običaji, a nijedan nije pogrešan - božićna česnica se razlikuje samo po tome da li je mrsna ili ne i u skladu sa tim sprema i služi. Ako se jede uoči Božića je posna, a za Božić mrsna.
Kao proleće u januaru, u posudi na stolu, izniklo žito simbolizuje novi život, donoseći zelenilo i lepotu u sive zimske dane.
- Žito, inače, u pravoslavnoj crkvi nosi sa sobom simbol vaskrsenja. A tako izniklo tokom Božića predstavlja rađanje novog života. Zelenilo iznikle trave u sivilu i u tami decembarskih i januarskih dana svedoči nama o tome da je Hristos došao upravo zbog toga da bi porazio poslednjeg neprijatelja, odnosno, smrt. Zato se žito priprema i kada su parastosi, opela i kada su naše slave. Žito simboliše i vaskrsenje - navodi sveštenik Marko Jeftić.
Krsna slava, kako niški sveštenik objašnjava, trebalo bi da bude skromna i povezana sa hrišćanskim običajima - uz slavski kolač, sveću, pšenicu i vino, koji simbolizuju veru i zajedništvo.
Manastir Svetog Stefana u Slancima već 12. godinu zaredom organizuje akciju deljenja osveštanih badnjaka, uz prikupljanje dobrovoljnih priloga za porodice u nevolji, od 4. do 6. januara, na brojnim lokacijama u Beogradu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Tominu nedelju po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Lava IX, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U jednoj kratkoj pouci otkriva se duhovni zakon po kojem se čovek ne oslobađa života, već unutrašnjeg nemira, i u kome se radost i iskušenje drugačije „ponašaju“ pred zahvalnim srcem.
Sumnje apostola Tome je uklonio sam Gospod, ušavši kroz zatvorena vrata u prostoriju u kojoj su se nalazili apostoli okupljeni na molitvu, rekavši Tomi da opipa njegove rane.
Od detinjstva u siromaštvu do monaškog podviga na Atosu i povratka u rodno selo, gde je decenijama bio oslonac ljudima u nevolji - život starca Akakija obeležili su molitva, skromnost i susreti sa znamenitim duhovnicima.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U selu Mešinci kod Čačka Slobodan i Slađana s troje dece obeležili su krsnu slavu uz osvećenje slavskog kolača u domu, pokazujući kako pravoslavlje i običaji ostaju stubovi porodičnog života.
U jednoj kratkoj pouci otkriva se duhovni zakon po kojem se čovek ne oslobađa života, već unutrašnjeg nemira, i u kome se radost i iskušenje drugačije „ponašaju“ pred zahvalnim srcem.
Od detinjstva u siromaštvu do monaškog podviga na Atosu i povratka u rodno selo, gde je decenijama bio oslonac ljudima u nevolji - život starca Akakija obeležili su molitva, skromnost i susreti sa znamenitim duhovnicima.
Rukovodilac radionice za ikonopisanje "Palek" Anatolij Vležko ističe da lik sveca na ikoni nije portret, a sama ikona nije najverodostojnija fiksacija fizičke stvarnosti.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Hram ispunjen do poslednjeg mesta, deca u prvom planu, osveštana jaja kao dar radosti i liturgija koju je služio protojerej Dejan Vojisavljević učinili su da praznični dan preraste u snažno iskustvo zajedništva i vere.
Plato zavetnog hrama na Vračaru ispunjen svećama i tišinom očekivanja – Blagodatni oganj stigao iz Svete zemlje, a ponoćnu liturgiju služi vladika toplički Petar
Protojerej-stavrofor Dušan Erdelj objašnjava smisao dana posle Svetle sedmice i poziva vernike u dijaspori da u crkvu ponesu imena bližnjih i darove za pomen.
U prisustvu vernika, monaštva i ruskog ambasadora, mitropolit crnogorsko-primorski govorio o Živonosnom Istočniku i zašto se čuda događaju mimo ljudske volje.