Povodom najradosnijeg praznika Božića sveštenik Marko Jeftić je za čitaoce portala religija.rs odgovorio je na najčešća pitanja sa kojima se susreći vernici.
Božić je danas osvanuo za sve vernike koji ga dočekuju po julijanskom kalendaru. Najradosniji dan rođenja Isusa Hrista se pozdravlja rečima "Hristos se rodi", a otpozdravlja "Vaistinu se rodi".
Sveštenik Marko Jeftić je čitaocima portala religija.rs čestitao veliki praznik, a potom naveo da današnji dan simbolizuje nadu. Takođe je istakao i način na koji je trebalo pristupiti postu uoči ovog velikog dana.
- Božić je dan od kog sve počinje. Veličina Božića se ogleda u činjenici da je Bog radi nas postao čovek - započinje i dodaje da nas hrišćanstvo poziva na pronalaženje mere i u vezi sa božićnim postom, koji je prethodio ovom danu.
- Kao što istu dozu leka ne propisujemo pacijentu, tako se i način posta prilagođava. Znamo da većina naših vernika uglavnom, iz nekih praktičnih, običajnih ili drugih razloga, poste samo, prvu i poslednju nedelju božićnog posta. Međutim to bi vam bilo kao kada biste most gradili tako što biste izgradili dva metra mosta sa jedne obale i dva metra mosta sa druge obale, a ono u sredini ne bi bilo izgrađeno - pojašnjava otac Marko.
Republika
Otac Marko, sagovornik portala religija.rs.
Sveštenik naglašava da post nije samo odricanje od hrane životinjskog porekla već i duhovno pročišćenje i period kada svoje slabosti vidimo jasno ispred nas, te ih kao takve možemo preobratiti u vrline ili iskoreniti.
Objašnjava da priprema za ovaj dan treba da pročisti naše misli, kako bismo jasnije videli u čemu preterujemo, a preterivati se može u mnogo čemu - pa tako i u upotrebi tehnologije.
- Zloupotreba tehnologija, zloupotreba mobilnih telefona, društvenih mreža, medija, svake vrste, jeste nešto što može čoveka odvesti od fokusa, a fokus jeste život u Hristu. Sa druge strane, tehnologija može biti i praktična stvar. Neko tu može pročitati molitvu, pogledati nešto što mu je dušekorisno, pročitati neki odlomak iz Svetog pisma ili bilo šta drugo. Dakle, upotreba i zloupotreba je na Bogom datoj slobodi.
- Mi smo se tokom tih 40 dana, pred Božić kretali sa onom trojicom mudraca, ka Vitlajemu i pripremali za rođenje Hristovo.
Simboli Božića i običaji
Shutterstock
Božićna trpeza
Položajnik prvi gost
Položajnik je prvi posetilac koji dolazi u kuću na Božićno jutro i veruje se da donosi domaćinstvu sreću i bogatstvo.
Obično je to malo dete ili tinejdžer, a nedoumicu mnogih vernika - da li položajnik može biti devojčica, rešio je otac Marko.
- Devojčica apsoulutno može biti položajnik bez ikakvih daljnih pitanja.
Govoreći o prepoznatljivim ukrasima za Božić sveštenik otkriva značenje simbola na Božićnoj trpezi. Ona je mrsna, a na njoj se nalazi izniklo žito, božićna česnica i badnjak.
Božićna česnica se služi za Badnje veče ili Božić, a da li je treba služiti prvog ili drugog dana otkriva sagovornik portala religija.rs.
- U našem narodu postoje različiti običaji, a nijedan nije pogrešan - božićna česnica se razlikuje samo po tome da li je mrsna ili ne i u skladu sa tim sprema i služi. Ako se jede uoči Božića je posna, a za Božić mrsna.
Kao proleće u januaru, u posudi na stolu, izniklo žito simbolizuje novi život, donoseći zelenilo i lepotu u sive zimske dane.
- Žito, inače, u pravoslavnoj crkvi nosi sa sobom simbol vaskrsenja. A tako izniklo tokom Božića predstavlja rađanje novog života. Zelenilo iznikle trave u sivilu i u tami decembarskih i januarskih dana svedoči nama o tome da je Hristos došao upravo zbog toga da bi porazio poslednjeg neprijatelja, odnosno, smrt. Zato se žito priprema i kada su parastosi, opela i kada su naše slave. Žito simboliše i vaskrsenje - navodi sveštenik Marko Jeftić.
Krsna slava, kako niški sveštenik objašnjava, trebalo bi da bude skromna i povezana sa hrišćanskim običajima - uz slavski kolač, sveću, pšenicu i vino, koji simbolizuju veru i zajedništvo.
Manastir Svetog Stefana u Slancima već 12. godinu zaredom organizuje akciju deljenja osveštanih badnjaka, uz prikupljanje dobrovoljnih priloga za porodice u nevolji, od 4. do 6. januara, na brojnim lokacijama u Beogradu.
U besedi za nedelju 7. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da najveća vrednost čoveka nije u onome što poseduje, već u daru kojim je izbavljen iz ropstva greha, zla i smrti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Sisoja Velikog po starom, dok po novom kalendaru obeležavaju Prepodobnu Makrinu. Katolička crkva obeležava spomendan Blaženog Hermana iz Rajhenaua, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Grčki duhovnik ostavio je snažnu pouku o važnosti tihovanja, molitve i pažljivog izbora društva, upozoravajući da čovek treba da čuva svoju dušu od svega što ga udaljava od Boga i unutrašnjeg mira.
Nastao u manastiru Esfigmenu kao izraz otpora prema crkvenim promenama, ovaj slogan je tokom decenija dobio nova značenja i postao predmet brojnih rasprava.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
U selu Mešinci kod Čačka Slobodan i Slađana s troje dece obeležili su krsnu slavu uz osvećenje slavskog kolača u domu, pokazujući kako pravoslavlje i običaji ostaju stubovi porodičnog života.
U besedi za nedelju 7. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da najveća vrednost čoveka nije u onome što poseduje, već u daru kojim je izbavljen iz ropstva greha, zla i smrti.
Grčki duhovnik ostavio je snažnu pouku o važnosti tihovanja, molitve i pažljivog izbora društva, upozoravajući da čovek treba da čuva svoju dušu od svega što ga udaljava od Boga i unutrašnjeg mira.
Nastao u manastiru Esfigmenu kao izraz otpora prema crkvenim promenama, ovaj slogan je tokom decenija dobio nova značenja i postao predmet brojnih rasprava.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Bio je rok muzičar koji je tragao za smislom kroz različite filozofije i duhovne pravce, a danas je vladika Temistoklis i u Africi pomaže hiljadama ljudi gradeći škole, crkve i mesta nade za one kojima je pomoć najpotrebnija.
U besedi za subotu 7. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava da se duhovna borba najpre vodi u mislima, gde se odlučuje hoće li čovek slediti Boga ili sopstvene strasti.