Povodom najradosnijeg praznika Božića sveštenik Marko Jeftić je za čitaoce portala religija.rs odgovorio je na najčešća pitanja sa kojima se susreći vernici.
Božić je danas osvanuo za sve vernike koji ga dočekuju po julijanskom kalendaru. Najradosniji dan rođenja Isusa Hrista se pozdravlja rečima "Hristos se rodi", a otpozdravlja "Vaistinu se rodi".
Sveštenik Marko Jeftić je čitaocima portala religija.rs čestitao veliki praznik, a potom naveo da današnji dan simbolizuje nadu. Takođe je istakao i način na koji je trebalo pristupiti postu uoči ovog velikog dana.
- Božić je dan od kog sve počinje. Veličina Božića se ogleda u činjenici da je Bog radi nas postao čovek - započinje i dodaje da nas hrišćanstvo poziva na pronalaženje mere i u vezi sa božićnim postom, koji je prethodio ovom danu.
- Kao što istu dozu leka ne propisujemo pacijentu, tako se i način posta prilagođava. Znamo da većina naših vernika uglavnom, iz nekih praktičnih, običajnih ili drugih razloga, poste samo, prvu i poslednju nedelju božićnog posta. Međutim to bi vam bilo kao kada biste most gradili tako što biste izgradili dva metra mosta sa jedne obale i dva metra mosta sa druge obale, a ono u sredini ne bi bilo izgrađeno - pojašnjava otac Marko.
Republika
Otac Marko, sagovornik portala religija.rs.
Sveštenik naglašava da post nije samo odricanje od hrane životinjskog porekla već i duhovno pročišćenje i period kada svoje slabosti vidimo jasno ispred nas, te ih kao takve možemo preobratiti u vrline ili iskoreniti.
Objašnjava da priprema za ovaj dan treba da pročisti naše misli, kako bismo jasnije videli u čemu preterujemo, a preterivati se može u mnogo čemu - pa tako i u upotrebi tehnologije.
- Zloupotreba tehnologija, zloupotreba mobilnih telefona, društvenih mreža, medija, svake vrste, jeste nešto što može čoveka odvesti od fokusa, a fokus jeste život u Hristu. Sa druge strane, tehnologija može biti i praktična stvar. Neko tu može pročitati molitvu, pogledati nešto što mu je dušekorisno, pročitati neki odlomak iz Svetog pisma ili bilo šta drugo. Dakle, upotreba i zloupotreba je na Bogom datoj slobodi.
- Mi smo se tokom tih 40 dana, pred Božić kretali sa onom trojicom mudraca, ka Vitlajemu i pripremali za rođenje Hristovo.
Simboli Božića i običaji
Shutterstock
Božićna trpeza
Položajnik prvi gost
Položajnik je prvi posetilac koji dolazi u kuću na Božićno jutro i veruje se da donosi domaćinstvu sreću i bogatstvo.
Obično je to malo dete ili tinejdžer, a nedoumicu mnogih vernika - da li položajnik može biti devojčica, rešio je otac Marko.
- Devojčica apsoulutno može biti položajnik bez ikakvih daljnih pitanja.
Govoreći o prepoznatljivim ukrasima za Božić sveštenik otkriva značenje simbola na Božićnoj trpezi. Ona je mrsna, a na njoj se nalazi izniklo žito, božićna česnica i badnjak.
Božićna česnica se služi za Badnje veče ili Božić, a da li je treba služiti prvog ili drugog dana otkriva sagovornik portala religija.rs.
- U našem narodu postoje različiti običaji, a nijedan nije pogrešan - božićna česnica se razlikuje samo po tome da li je mrsna ili ne i u skladu sa tim sprema i služi. Ako se jede uoči Božića je posna, a za Božić mrsna.
Kao proleće u januaru, u posudi na stolu, izniklo žito simbolizuje novi život, donoseći zelenilo i lepotu u sive zimske dane.
- Žito, inače, u pravoslavnoj crkvi nosi sa sobom simbol vaskrsenja. A tako izniklo tokom Božića predstavlja rađanje novog života. Zelenilo iznikle trave u sivilu i u tami decembarskih i januarskih dana svedoči nama o tome da je Hristos došao upravo zbog toga da bi porazio poslednjeg neprijatelja, odnosno, smrt. Zato se žito priprema i kada su parastosi, opela i kada su naše slave. Žito simboliše i vaskrsenje - navodi sveštenik Marko Jeftić.
Krsna slava, kako niški sveštenik objašnjava, trebalo bi da bude skromna i povezana sa hrišćanskim običajima - uz slavski kolač, sveću, pšenicu i vino, koji simbolizuju veru i zajedništvo.
Manastir Svetog Stefana u Slancima već 12. godinu zaredom organizuje akciju deljenja osveštanih badnjaka, uz prikupljanje dobrovoljnih priloga za porodice u nevolji, od 4. do 6. januara, na brojnim lokacijama u Beogradu.
Mitropolit raško-prizrenski Teodosije je prelomio slavski kolač domaćina Boška Kućerovića, koji je sa svojom blagočestivom porodicom priredio trpezu ljubavi za goste i verni narod.
Od španijela i papagaja do čak povremenih kamila ili krava - svi pernati, krzneni i ostali stvorovi „ispoštovali su” toga praznik Svetog Franje Asiškog, na koji budu blagosiljani svake godine od kraja 20. veka.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
U selu Mešinci kod Čačka Slobodan i Slađana s troje dece obeležili su krsnu slavu uz osvećenje slavskog kolača u domu, pokazujući kako pravoslavlje i običaji ostaju stubovi porodičnog života.
Od španijela i papagaja do čak povremenih kamila ili krava - svi pernati, krzneni i ostali stvorovi „ispoštovali su” toga praznik Svetog Franje Asiškog, na koji budu blagosiljani svake godine od kraja 20. veka.
Najmlađi episkop Kiparske pravoslavne crkve razrešen je dužnosti jer je, po oceni Sinoda, remetio crkveno jedinstvo svojim beskompromisnim stavovima o Vatikanu.
Od španijela i papagaja do čak povremenih kamila ili krava - svi pernati, krzneni i ostali stvorovi „ispoštovali su” toga praznik Svetog Franje Asiškog, na koji budu blagosiljani svake godine od kraja 20. veka.
Kada se uzmu u obzir prilično oskudni podaci o ovoj srednjevekovnoj građevini, nekako je i očekivano da postoje legende i predanja koja se vezuju za Araču.
Kako jedan jednostavan složenac od nežnih listova i mlevenog mesa čuva porodične tradicije i podseća nas na mirise i toplinu zajedničkih ručkova, donoseći osveženje i radost svakom prolećnom tanjiru.
Mladi sovjetski vojnik koji je tokom rata prešao u islam i osnovao porodicu sa šestoro dece, danas u pravoslavnoj Rusiji pronalazi mir i ponovo grli korene koje rat nije mogao da izbriše