Credit: Amore al Arte / Alamy / Alamy / Profimedia
Da ne bi verski zastranili, sveti oci su nam ga napisali, kratko ali precizno kako nas uticaji raznih sekti ne bi skrenuli sa puta spasenja.
Postoji mnoštvo raznih sekti i neprijatelja pravoslavlja koji neprestano nasrću na pravoslavne vernike i pokušavaju da na razne lukave načine unesu zabunu i pogrešno učenje.
Danas u svetu postoji toliko sekti da ih za godinu dana ne bi mogli samo nabrojati a kamoli izučiti sva njihova lažna učenja.
Da ne bi verski zastranili, sveti oci su nam ostavili "Simvol vere", kratko ali precizno iskazano pravoslavno ispovedanje vere. Zato je dobro naučiti "Simvol vere" napamet i kada se god molimo Bogu pročitati i "Simvol vere" tj. pravilno iskazati ( ispovediti ) našu veru.
Profimedia
Na Prvom i Drugom vaseljenskom saboru, u Nikeji, 325. godine, i Carigradu, 381.godine, Sveti Oci su boreći se protiv jeresi i lažnih učenja u hrišćanstvu, sastavili sažeto, pravilno, ispovedanje vere, zvano "Simvol vere".
"Verujem u jednoga Boga, oca, svedržitelja, tvorca neba i zemlje i svega vidljivog i nevidljivog.
I u jednoga Gospoda Isusa Hrista, sina Božjeg, jedinorodnog, od oca rođenog pre svih vekova; svetlost od svetlosti, Boga istinitog od Boga istinitog, rođenog, ne stvorenog, jednosuštnog ocu, kroz koga je sve postalo;
Koji je radi nas ljudi i radi našeg spasenja sišao s nebesa, i ovaplotio se od Duha Svetoga i Marije Djeve i postao čovek;
I koji je raspet za nas u vreme Pontija Pilata, i stradao i bio pogreben;
I koji je vaskrsao u treći dan, po Pismu;
I koji se vazneo na nebesa i sedi sa desne strane oca;
I koji će opet doći sa slavom, da sudi živima i mrtvima, njegovom carstvu neće biti kraja.
I u Duha Svetoga, Gospoda, životvornoga, koji od Oca ishodi, koji se sa ocem i sinom zajedno poštuje i zajedno slavi, koji je govorio kroz proroke.
U jednu, svetu, sabornu i apostolsku Crkvu.
Ispovedam jedno krštenje za oproštenje grehova.
Čekam vaskrsenje mrtvih.
I život budućeg veka.
Amin".
Prvi i drugi vaseljenski sabor
wikipedia
Prvi vaseljenski sabor
Prvi vaseljenski sabor je bio održan u Nikeji 25.08. 325. godine u vreme Svetog cara Konstantina Velikog. Ovaj Sabor je bio sazvan zbog učenja Arija, sveštenika iz Aleksandrije.
On je, naime, rasprostirao učenje, kako Hristos nije večni sin Božji, ravan po bitnosti Bogu ocu. Na ovom Saboru učestvovalo je 318 svetih otaca. Sabor je osudio učenje Arijevo i Arija predao anatemi, pošto nije htio da se pokaje. Još je Sabor konačno utvrdio Nikejski "Simvol vere", koji je docnije dopunjen na Drugom vaseljenskom saboru kao Nikejsko-carigradski "Simvol vere".
Drugi sabor
Sabor bi sazvan da još jednom i konačno osudi Arijansku i s njom Duhoboračku jeres, a i jeres Apolinarijevu. Bezbožni Arije pogrešno učaše o sinu Božjem, i zato bi osuđen na Prvom Vaseljenskom Saboru (325. g. u Nikeji), a neke njegove pristalice stadoše pogrešno učiti o Duhu Svetome. Takav je bio Makedonije, episkop Carigradski, i drugi s njim jeretici, zvani Duhoborci ("Pnevmatomahi"). Duhoborci učahu kako je tobož Duh Sveti tvar Božja a ne Ipostas (Lice) Božanska, ravna Ipostasi Oca i Sina i s Ovima jednobitna i jednosuštna. Takvu hulu na Duha Svetog Sveti Sabor sabran u Carigradu jednoglasno osudi i podvrže anatemi Makedonija i njegove pristalice. Sabor takođe osudi i jeres Apolinarijevu, koja je govorila kao da Sin Božji, Gospod naš Isus Hristos, postavši radi nas čovek, nije na sebe uzeo potpunu prirodu čovečju, nego samo telo bez uma i razuma. Sveti Sabor je potvrdio i dopunio sveti Nikejski "Simvol Vere" dodavši tamo opširnije učenje o Duhu Svetom. Sabor je doneo i sedam svetih kanona o uređenju i upravljanju Crkve Hristove. Na Saboru je bilo 150 Svetih Otaca, najviše njih iz Male Azije.
Molitva je za dušu nasušna potreba, isto kao što je vazduh nasušna potreba za naša pluća. I kao što bez vazduha telo ne može da živi, tako ni duša ne može bez molitve.
U svojoj pouci za 28. petak po Pedesetnici, Sveti Teofan Zatvornik ističe ključne posledice zanemarivanja Božijeg u odnosu na zemaljske vrednosti, ukazujući na opasnost od duhovne erozije i sekularizacije društva.
Ova svetiteljka posvetila je svoj život pomaganju stradalnicima, prkoseći nepravdi, gladi i progonima. Njeno mučeništvo i dela milosrđa ostaju večna inspiracija za sve generacije koje traže snagu u veri i žrtvi.
Biblija opisuje četiri jahača Apokalipse koji donose rat, glad, bolest i smrt, a Sveti Oci nas uče šta njihovo pojavljivanje znači za čovečanstvo i dolazak Hrista.
Na Svetouspenskom groblju u Somboru, u tišini i molitvenom zajedništvu, okupili su se prijatelji, monasi i vernici da isprate majku igumana Haritona, dok je patrijarh podsetio na duboku istinu o životu, smrti i večnoj ljubavi koju donosi vera.
Obraćajući se učesnicima samita AI for Good, poglavar Katoličke crkve upozorio je da, uprkos tehnološkom napretku koji menja sve sfere života, ljudske vrednosti, moralni sud i sposobnost savesti ostaju nezamenjivi.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Pozivajući se na Simvol vere i reči svetih otaca, blaženopočivši episkop Srpske pravoslavne crkve objasnio je zašto je Crkva neodvojivi deo pravoslavne vere.
Ruska novinarka Aleksandra Gripas otkriva kako joj je molitva, iako tada još nije bila krštena, spasla ćerku od sigurne smrti i zauvek promenila njen život i veru.
Skriveni hrišćanin na carskom dvoru odbio je idolsku hranu i priznao Hrista pred Trajanom – predanje otkriva šta se dogodilo u tamnici kad je izdahnuo.
Međutim, do trenutka kada je upisao fakultet, izgubio je veru. Postao je agnostik - odbacivao je crkveno učenje i čak nije bio siguran ni da li Bog postoji.
Biblija opisuje četiri jahača Apokalipse koji donose rat, glad, bolest i smrt, a Sveti Oci nas uče šta njihovo pojavljivanje znači za čovečanstvo i dolazak Hrista.
Da li svojim rečima i postupcima isceljujemo ili ranjavamo druge? Zlatoust poručuje da na Sudu Božjem neće biti važno koliko smo puta izgovorili molitvu, već koliko smo srca iscelili, a koliko povredili.
Miroslav Hadži Vasić, naslednik travarske i kostolomačke tradicije, više od 50 puta boravio je na Hilandaru, pomažući bratiji uz blagoslov patrijarha Pavla.
Miroslav Hadži Vasić, naslednik travarske i kostolomačke tradicije, više od 50 puta boravio je na Hilandaru, pomažući bratiji uz blagoslov patrijarha Pavla.
Miroslav Hadži Vasić, naslednik travarske i kostolomačke tradicije, više od 50 puta boravio je na Hilandaru, pomažući bratiji uz blagoslov patrijarha Pavla.
U besedi za četvrtak šeste sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva zašto vera sama po sebi ništa ne znači ako čovek ne zna njen pravi cilj – spasenje svoje duše i večno življenje u Carstvu Božjem.
Otkrivamo vam tradicionalni način pripreme starog jela iz Šumadije, koje i danas miriše iz manastirskih trpezarija i zbog kojeg će svako tražiti još jedan tanjir.