"AKO OVU VEŠTINU SAVLADAŠ ŽIVOT ĆE TI BITI LAKŠI": Mudri citati iz Kurana koji služe kao životne lekcije
Mudrost ove knjige može se primeniti u cilju stvaranja boljeg života, bez obzira na verska uverenja.
Vreme je da se podsetimo mudrih misli najvećeg srpskog svetitelja.
Sveti Sava, prvi srpski arhiepiskop, osnivač srpske srednjovekovne književnosti i zaštitnik prosvetnih ustanova, ostavio je neizbrisiv trag kroz svoja dela. Među najvažnijim su "Žitije Svetog Simeona", "Karejski tipik", "Hilandarski tipik", "Studenički tipik" i "Zakonopravilo". Njegova dela, kao i mnoge mudre misli i saveti, oblikovali su temelje srpske kulture i obrazovanja.
Vreme je da se podsetimo mudrih misli najvećeg srpskog svetitelja.
"Sinovi, ne zaboravljajte mojih zakona, a srce vaše neka čuva reči moje, jer dužina življenja i godine života i sveta dodaće vam se. Milostinje i vera neka vas ne ostavljaju, privežite ih o svoj vrat i napišite na tablici srdaca svojih, i naći ćete blagodat. I pomišljajte dobro pred Bogom i ljudima. Uzdajte se svim srcem u Boga, a svojom premudrošću ne veličajte se. Na svima putevima svojim znajte da pravi budu putevi vaši i noge vaše neće se spoticati"
"Jer put je kratak, braćo moja ljubljena, kojim hodimo. Dim je život naš, para, zemlja i prah; za malo se javlja i brzo nestaje. Mali je trud života našeg, a veliko i beskonačno dobro kao nagrada"
"Budite tvorci reči, a ne samo čitaoci, pomišljajući u sebi, da koji sluša reči i ne čini što je zapoveđeno njima, takav je sličan čoveku koji gleda lice svoje u zrcalu: jer pozna se, i otide, i odmah zaboravi kakav je bio. A koji je proniknuo u savršeni zakon slobode, ostavši u njemu, ovaj neće biti zaboravan slušalac, nego je tvorac dela, blažen je taj"
"Ostanite u podvizima ka dobru. Ni na desno, ni na levo, nego po sili, koliko ko ima snage, carskim putem tecite, setivši se što jeste"
"I ti, oče duhovni ovoga osveštenoga stada i nastavniče, budi smeran bratiji, milostiv, pokazujući im svu očinsku dobru volju. Da, molim te: za sve se brini, sve čuvaj i sve trpi, pomaži, poučavajući, opominjući, učeći i tešeći, bolne isceljujući, nemoćne utvrđujući, malodušne bodreći, one koji greše vraćajući, sedamdeset i sedam puta praštajući po reči Gospodnjoj. Jer podobno je da nam onaj koji se upodobio Gospodu snishodljivo sudi, a ako to zanemaruje ili krajnju isteruje pravdu biće osuđen zbog svoje mržnje, kao nemilostiv"

"Prisilimo, dakle, sebe", kao što je rečeno, „prisilimo, jer u carstvo nebesko prodire se na silu, i oni koji se otimaju o njega uspevaju da ga ugrabe". Jer niko leniv nije nikada postigao pobedu, niti je ko kod spavajući i sanjajući pobedio svoga ratnog neprijatelja; onih su pobedni venci koji dobro trče, koji se trude, koji se bore, koji izdrže trudove od borbi. Kroz mnoge nevolje, kaže Gospod, valja vam ući u carstvo nebesko"
"Mir Božji neka se izlije u srca vaša, i onoga koji vas blagosilja blagosiljam, a one koji vam zlo čine proklinjem, da ne bude na njima milost Božja, ni na domovima njihovim, ni moja molitva, i da poginu kao bezumni Arije! A blagodat Gospoda našega Isusa Hrista i ljubav Boga Oca i zajednica Svetoga Duha neka bude svagda sa svima vama, amin!"
"Ne mešaj se sa bezumnima. Traži premudrosti, da poživiš. Ispravi svedočanstva u razum. Jer onaj koji kori zle primiće sebi dosadu, a onaj koji obličava nečastivoga, poreći će sebe. Ne obličavaj zle, da te ne omrzne. Obličavaj premudroga, i zavoleće te. Ukaži premudrome na krivicu i biće mudriji, a pravedniku pouku i nastaviće da je prima. Početak premudrosti je bojazan Gospodnja i savet svetih je razum, a razumevati zakon dobra je misao. Jer ovakim dobrim običajem mnogo ćeš poživeti i produžiće ti se godine života"
Mudrost ove knjige može se primeniti u cilju stvaranja boljeg života, bez obzira na verska uverenja.
Otac Tadej duboko je verovao da je smisao svega u pozitivnim mislima, da od njih i vere u Boga sve potiče.
Priča počinje još na prelasku iz 19. u 20. vek. Tada su Srbi u Splitu za svoju crkvu kupili svojim novcem plac od 5.100 kvadratnih metara.
Na ikoni Hrista Pantokratora, Hristos je prikazan u poprsju, frontalno. On levom rukom drži zatvoreni, ukoričen sa biserima i dragim kamenjem jevanđelistar i blagoslovi desnom rukom.
Starci Svete gore, sa iskustvom molitve i asketskog života, nude duhovne savete koji deluju kao lek za savremene psihičke i duhovne teškoće čoveka.
Svojim životom i delom je postao duhovni predvodnik srpskog naroda.
Od Svetog Save i Stefana Nemanje preko Trojeručice i rukopisa do požara koji umalo nije promenio sudbinu - priča o svetom mestu koje više od osam vekova traje između istorije, vere i monaškog života.
Verni narod prisustvovao osvećenju lokacije za budući hram Svetog Save - konaci po uzoru na srpsku carsku lavru stvoriće svetogorsku atmosferu u celom kompleksu.
Za pravoslavnog hrišćanina sloboda ne znači da čovek može da radi sve što želi i da sam sebi određuje šta je dobro, a šta zlo.
Starešina hrama Svetih apostola Vartolomeja i Varnave ističe da krst u automobilu može biti izraz vere, ali ne i amajlija, dok bezbednost vozača uvek mora biti na prvom mestu.
Protojerej Mihail Bregvadze tvrdi da je odluka povezana sa okolnostima smrti, dok majka pokojnice odbacuje njegove navode i traži da se ne iznose nepotvrđene tvrdnje o ovoj porodičnoj tragediji.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za ponedeljak 11. sedmice po Duhovima objašnjava zašto Hristov nedolazak nije dokaz neispunjenog obećanja i zašto čovek ne treba Božju večnost da meri sopstvenim vremenom.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Posebnu umetničku vrednost predstavlja ikonostas od orahovog drveta, izrađen 1833. godine.
Dok se sa roditeljima pripremaju za odlazak kod kumova na slavu, Stefan i Uroš kreću u potragu za tajnom koja vodi do najvećeg blaga.
Mnogi koji prolaze kroz Himaru zastaju da se pomole, zapale sveću i odaju poštovanje svetitelju čiji je život bio posvećen služenju Bogu i narodu.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za ponedeljak 11. sedmice po Duhovima objašnjava zašto Hristov nedolazak nije dokaz neispunjenog obećanja i zašto čovek ne treba Božju večnost da meri sopstvenim vremenom.
Pravoslavci danas obeležavaju Svete apostole Prohora, Nikanora, Timona i Parmena po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik i arhidiakon Lavrentije. Katolička crkva obeležava praznik Svetog Lovrenca, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedna njegova pouka govori o opasnosti koja se ne prepoznaje po krstu, molitvi i izgovorenim rečima, već po onome što čovek čini kada ga niko ne posmatra.