Poruke koje šaljemo mogu izlečiti srce bližnjeg, dok oštre reči poput mača ranjavaju i onoga ko ih izgovori. Veliki duhovni autoriteti pravoslavlja nas uče kako da promišljeno biramo reči i sačuvamo čistotu srca.
Topla, mudra reč može biti lek za dušu, dok oštra reč može raniti i onoga kome je upućena, ali i onoga ko je izgovori. Reči su poput mača – ako ih koristimo nepromišljeno, seku i nanose rane koje teško zaceljuju. "Sveto pismo" nas uči da reč izvire iz obilja srca, a Sveti Vasilije Veliki podseća: "Srce je kao izvor, a reč kao potok koji teče iz tog izvora." Ako je srce ispunjeno ljubavlju, reči će donositi mir, ali ako u njemu prebiva gnev, one će nositi otrov.
Wikipedia
Sveti Vasilije Veliki
Često nismo ni svesni koliku snagu imaju naše reči. Sveti Vasilije Veliki opominje: "Jezik je mnoge odveo u propast." Uistinu, ono što izgovaramo može oblikovati naše postupke, jer kako kaže isti svetitelj: "Ako se navikneš da govoriš nešto, brzo ćeš i postupati po tome što govoriš." Stoga, nije slučajno što nam Sveti Nektarije Eginski savetuje da za reči svoje postavimo meru i tegove, a za usta svoja vrata koja će ih čuvati zatvorena.
Praznoslovlje i grube reči ne samo da kvare duh, već mogu odvesti i na put greha. Sveti Vasilije Veliki upozorava: "Navika na ružne reči vodi i ka činjenju ružnih dela." Upravo zato treba da budemo nepristupačni za prazne i štetne reči, a da budemo mudri i razumni kada slušamo spasonosne pouke. "Slušanje svetovnih beseda neka nam bude kao gorak ukus, a priče o svetim muževima kao medena saća," podučava nas isti svetitelj.
Printscreen
Sveti Nektarije Eginski
Sveti Nektarije Eginski nas podseća na suštinu hrišćanskog vladanja rečima: "Ko je uzdržan u rečima, uzdržan je i u delima. Ko promišlja reči koje će izgovoriti, promišlja i dela koja će učiniti i nikada neće preći granice lepog i vrlinskog ponašanja." U tom duhu, neka sa naših usana nikada ne izađe rđava reč, ona koja nije posoljena blagodaću Božijom, već neka uvek budu izgovorene reči pune blagodati, reči dobre, reči koje svedoče hrišćansku plemenitost i duhovnu uzvišenost.
Printscreen/SPC/Wikipedia
Sveti Atanasije Veliki
Reči ne pogađaju samo druge, već oblikuju i nas same. Sveti Atanasije Veliki ističe: "Kao što oštar nož lako ubija, tako i jezik, kada je pokvaren, ranjava ljude osudama i klevetama." Ogovaranje, klevetanje i bespotrebno mnoštvo reči mogu učiniti više štete nego što smo spremni da priznamo. Jer, kako kaže Sveti Nektarije Eginski: "Onaj ko je mnogoslovljiv istovremeno je i drzak i plašljiv. Jednim ustima preti, a u srcu drhti od straha i nemira."
U svetlosti ovih mudrih reči svetih otaca, potrebno je da se podsetimo koliko je važno da svojim govorom donosimo mir, a ne razdor; utehu, a ne nemir; ljubav, a ne osudu. Reči koje izgovaramo deo su naše duhovne odgovornosti pred Bogom i bližnjima. Zato neka usta naša postanu, kako reče Prepodobna Sofija Klisurska, „kao bosiljak i ruža“, donoseći miris blagodati, a ne gorčinu i bol. Jer samo reči prožete ljubavlju i mudrošću mogu doneti istinsku promenu - i u nama i u svetu oko nas.
Sveti Jovan Zlatoust, Sveti Vasilije Veliki i drugi duhovni učitelji otkrivaju zašto je kleveta bolna, ali i kako strpljivo podnošenje nepravde donosi duhovnu snagu i veliku nagradu.
Rad u žurbi i nervozi ostavlja trag na duši, a zanemarivanje nedeljnog odmora i molitve može doneti nesreću. Sveti Pajsije je u svom učenju ostavio pouke – kako pronaći mir i blagodat u svakodnevnom životu.
U besedi za utorak 11. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o vremenu koje je čoveku još ostavljeno za pokajanje, upozoravajući da će nastupiti dan koji neće biti prilika za promenu, već za konačni sud.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Kalinika po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik i arhiđakon Evplo. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Klare Asiške, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Veliki duhovnik našeg vremena upozoravao je da problem ne mora biti u bahatosti i otvorenoj oholosti, već u uverenju da smo dovoljno dobri, zbog čega prestajemo da preispitujemo sopstvene postupke i slabosti.
Snažno podrhtavanje tla magnitude 7,4 pogodilo je zapad Kolumbije. U mnogim gradovima oštećene su zgrade i istorijski objekti, dok su stanovnici u strahu bežali na ulice, a spasilačke ekipe krenule u potragu za mogućim preživelima.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Prema učenjima svetih otaca, patnja može postati sredstvo za duhovno pročišćenje i rast. Kroz primere svetaca, poput Svetog Nektarija i Svetog Avgustina, otkrivamo da nevolja nije samo teret, već i poziv na ljubav i zajedništvo s Bogom.
Veliki grčki svetitelj objašnjava da nevolje nisu samo teret koji čovek nosi, već trenutci u kojima se otkrivaju skrivene slabosti, jača vera i pronalazi dublji smisao stradanja.
Veliki svetitelj našeg vremena objasnio je kako čovek može da sačuva čistotu duše i onda kada se susretne sa tuđom zavišću, nepravdom i lošim postupcima.
U besedi za utorak 11. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o vremenu koje je čoveku još ostavljeno za pokajanje, upozoravajući da će nastupiti dan koji neće biti prilika za promenu, već za konačni sud.
Veliki duhovnik našeg vremena upozoravao je da problem ne mora biti u bahatosti i otvorenoj oholosti, već u uverenju da smo dovoljno dobri, zbog čega prestajemo da preispitujemo sopstvene postupke i slabosti.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Manastir obeležava 540 godina od osnivanja, 270 godina od osvećenja hrama i dve decenije od obnove monaškog života, uz podsećanje na njegovu veliku duhovnu i kulturnu ulogu kroz istoriju.
Protojerej Mihail Bregvadze tvrdi da je odluka povezana sa okolnostima smrti, dok majka pokojnice odbacuje njegove navode i traži da se ne iznose nepotvrđene tvrdnje o ovoj porodičnoj tragediji.