Poruke koje šaljemo mogu izlečiti srce bližnjeg, dok oštre reči poput mača ranjavaju i onoga ko ih izgovori. Veliki duhovni autoriteti pravoslavlja nas uče kako da promišljeno biramo reči i sačuvamo čistotu srca.
Topla, mudra reč može biti lek za dušu, dok oštra reč može raniti i onoga kome je upućena, ali i onoga ko je izgovori. Reči su poput mača – ako ih koristimo nepromišljeno, seku i nanose rane koje teško zaceljuju. "Sveto pismo" nas uči da reč izvire iz obilja srca, a Sveti Vasilije Veliki podseća: "Srce je kao izvor, a reč kao potok koji teče iz tog izvora." Ako je srce ispunjeno ljubavlju, reči će donositi mir, ali ako u njemu prebiva gnev, one će nositi otrov.
Wikipedia
Sveti Vasilije Veliki
Često nismo ni svesni koliku snagu imaju naše reči. Sveti Vasilije Veliki opominje: "Jezik je mnoge odveo u propast." Uistinu, ono što izgovaramo može oblikovati naše postupke, jer kako kaže isti svetitelj: "Ako se navikneš da govoriš nešto, brzo ćeš i postupati po tome što govoriš." Stoga, nije slučajno što nam Sveti Nektarije Eginski savetuje da za reči svoje postavimo meru i tegove, a za usta svoja vrata koja će ih čuvati zatvorena.
Praznoslovlje i grube reči ne samo da kvare duh, već mogu odvesti i na put greha. Sveti Vasilije Veliki upozorava: "Navika na ružne reči vodi i ka činjenju ružnih dela." Upravo zato treba da budemo nepristupačni za prazne i štetne reči, a da budemo mudri i razumni kada slušamo spasonosne pouke. "Slušanje svetovnih beseda neka nam bude kao gorak ukus, a priče o svetim muževima kao medena saća," podučava nas isti svetitelj.
Printscreen
Sveti Nektarije Eginski
Sveti Nektarije Eginski nas podseća na suštinu hrišćanskog vladanja rečima: "Ko je uzdržan u rečima, uzdržan je i u delima. Ko promišlja reči koje će izgovoriti, promišlja i dela koja će učiniti i nikada neće preći granice lepog i vrlinskog ponašanja." U tom duhu, neka sa naših usana nikada ne izađe rđava reč, ona koja nije posoljena blagodaću Božijom, već neka uvek budu izgovorene reči pune blagodati, reči dobre, reči koje svedoče hrišćansku plemenitost i duhovnu uzvišenost.
Printscreen/SPC/Wikipedia
Sveti Atanasije Veliki
Reči ne pogađaju samo druge, već oblikuju i nas same. Sveti Atanasije Veliki ističe: "Kao što oštar nož lako ubija, tako i jezik, kada je pokvaren, ranjava ljude osudama i klevetama." Ogovaranje, klevetanje i bespotrebno mnoštvo reči mogu učiniti više štete nego što smo spremni da priznamo. Jer, kako kaže Sveti Nektarije Eginski: "Onaj ko je mnogoslovljiv istovremeno je i drzak i plašljiv. Jednim ustima preti, a u srcu drhti od straha i nemira."
U svetlosti ovih mudrih reči svetih otaca, potrebno je da se podsetimo koliko je važno da svojim govorom donosimo mir, a ne razdor; utehu, a ne nemir; ljubav, a ne osudu. Reči koje izgovaramo deo su naše duhovne odgovornosti pred Bogom i bližnjima. Zato neka usta naša postanu, kako reče Prepodobna Sofija Klisurska, „kao bosiljak i ruža“, donoseći miris blagodati, a ne gorčinu i bol. Jer samo reči prožete ljubavlju i mudrošću mogu doneti istinsku promenu - i u nama i u svetu oko nas.
Sveti Jovan Zlatoust, Sveti Vasilije Veliki i drugi duhovni učitelji otkrivaju zašto je kleveta bolna, ali i kako strpljivo podnošenje nepravde donosi duhovnu snagu i veliku nagradu.
Rad u žurbi i nervozi ostavlja trag na duši, a zanemarivanje nedeljnog odmora i molitve može doneti nesreću. Sveti Pajsije je u svom učenju ostavio pouke – kako pronaći mir i blagodat u svakodnevnom životu.
Kako su se na grobu apostola počela da dešavaju mnogobrojna čudesa, naročito isceljenja bolesnih, počeo je da se uvećava i broj hrišćana, a to je naljutilo neznabošce.
Sveti oci otkrivaju zašto je svako koketiranje sa okultnim savez sa zlom – iza astrologije, numerologije i „pozitivne energije“ krije se ista sila koja vodi u duhovnu tamu. Postoji samo jedan izlaz, i on ne dolazi od čoveka.
Pravoslavna duhovnost, kroz vekove, upozorava da um – ako nije obuzdan molitvom i trezvenošću – može postati bojno polje na kojem se vodi najteža bitka.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Prema učenjima svetih otaca, patnja može postati sredstvo za duhovno pročišćenje i rast. Kroz primere svetaca, poput Svetog Nektarija i Svetog Avgustina, otkrivamo da nevolja nije samo teret, već i poziv na ljubav i zajedništvo s Bogom.
Život Svetog Nektarija Eginskog bio je ispunjen lažima i progonima, ali je ostao smiren i radostan – danas njegove pouke pomažu svima koji se bore s padovima i očajanjem.
Tradicija pravoslavne crkve pridaje poseban značaj duhovnoj dimenziji početka nove godine, a kroz reči svetitelja, i drevnih i savremenih, možemo crpeti dragocene pouke.
U trenucima kada nas reči povrede, učenja svetih otaca pružaju utehu i savete o tome kako zadržati duhovni mir. Otkrijte zašto uvrede, poput eha u pustinji, uvek pronalaze put nazad do onih koji ih izgovore.
Sveti oci otkrivaju zašto je svako koketiranje sa okultnim savez sa zlom – iza astrologije, numerologije i „pozitivne energije“ krije se ista sila koja vodi u duhovnu tamu. Postoji samo jedan izlaz, i on ne dolazi od čoveka.
Pravoslavna duhovnost, kroz vekove, upozorava da um – ako nije obuzdan molitvom i trezvenošću – može postati bojno polje na kojem se vodi najteža bitka.
Ova posebna varijanta omiljenog jela Balkana spaja kukuruzno brašno, jaja, mleko, mast i kajmak u bogat i sočan obrok, koji budi uspomene na detinjstvo i miris toplog doma.
U besedi za 13. subotu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje se da prava moć ne leži u gromovima i kaznama, već u tihu ljubav koja ispravlja stučene trske, budi ono neugaslo u srcima ljudi i menja svet oko nas.