Rad u žurbi i nervozi ostavlja trag na duši, a zanemarivanje nedeljnog odmora i molitve može doneti nesreću. Sveti Pajsije je u svom učenju ostavio pouke – kako pronaći mir i blagodat u svakodnevnom životu.
U zavisnosti od duhovnog stanja u kojem se čovek nalazi dok obavlja neki posao, takav će biti i ishod njegovog truda. Ako je čovek razdražen, gnevan i izgovara ružne reči, ono što radi neće biti blagosloveno. Nasuprot tome, ako u radu izgovara molitvu ili poje duhovne pesme, takav trud će biti osvećen.
- Jedno je demonsko, a drugo je božansko. Zato je važno uključiti molitvu u svoj rad, kako bi se osvetio i čovek i njegov trud - učio nas je starac Pajsije, koji je iza sebe ostavio nepregledno more vrednih duhovnih pouka.
Sveti Pajsije Svetogorac učio je vernike koliko je važno sve što činimo raditi u miru, bez žurbe i nervoze, i kako je od presudne važnosti da nedeljom i praznicima zastanemo, predahnemo i posvetimo se Bogu i molitvi. U svojim poukama naglašavao je da trud blagosloven Bogom mora biti ispunjen spokojem i molitvom.
Facebook/Духовне Поуке Светих Отаца наших
Starac Pajsije Svetogorac
- Ako se posao obavlja na brzinu, čovek postaje nervozan, a takav trud nije osvećen. Cilj nam ne treba biti u tome da proizvedemo što više, već da radimo sa mirom i molitvom", govorio je Sveti Pajsije. Posao koji se obavlja u žurbi i napetosti prenosi istu tu napetost na druge, dok rad ispunjen molitvom donosi blagoslov i onima koji ga koriste. Zato su mnogi vernici kroz vekove uzimali manastirske rukotvorine kao blagoslov – jer su nastale u tišini molitve i smirenju.
Sveti Pajsije podsećao je da je savremeni način života prepun nervoze i bespotrebne trke, zbog čega se ljudi udaljavaju od Boga i svoje duše.
- Ljudi su ukinuli nedeljni odmor i praznike, udaljili su se od Boga i Crkve, i na kraju sve što zarade potroše na lekare i bolnice - govorio je on i upozoravao:
- Ko se ne odmori u danima posvećenim Bogu, taj odmara u bolesti.
- Savetujem vernike da prestanu da rade nedeljom i na praznike, kako ih u životu ne bi zadesile nesreće. Svi mogu da organizuju svoj posao tako da ne rade u danima posvećenim Gospodu. Svi problemi proizilaze iz duhovne neosetljivosti – kada bi ljudi više slušali srce i duhovne zakone, lako bi pronašli rešenja,“ govorio je Sveti Pajsije.
Printscreen/YouTube
Starac Pajsije
Starac Pajsije Svetogorac učio nas je i tome da rad koji se obavlja s ljubavlju i smirenjem ne umara, već uzdiže čoveka:
- Zamor od duhovnog rada ne umara, već okrepljuje, jer uzdiže čoveka i približava ga Ljubećem Ocu, ispunjavajući dušu radošću." Isticao je i da lenjost umrtvljuje duh i telo: "Ako čovek samo jede, pije, spava i ne radi ništa, njegovo telo i nervi se opuštaju do te mere da na kraju više ne može da učini ništa – postaje nesposoban i za najmanji napor. Ali, ako radi i kreće se, jača i telesno i duhovno.
Reči starca Pajsija podsećaju nas da se u svakodnevnom životu ne udaljavamo od mira i molitve, da svaki posao radimo s blagoslovom i da nikada ne zanemarimo praznike i dane Gospodnje. Jer, kako nas uče svetitelji, duša se ne hrani samo hlebom, već i mirom koji dolazi od Boga.
U trenucima kada nas reči povrede, učenja svetih otaca pružaju utehu i savete o tome kako zadržati duhovni mir. Otkrijte zašto uvrede, poput eha u pustinji, uvek pronalaze put nazad do onih koji ih izgovore.
Jedan od najvećih duhovnika 20. veka, Sveti Pajsije je u svom duhovnom nasleđu ostavio brojne pouke, među kojima je i ona kako, uz stalnu budnost, molitvu i strpljenje, svaki hrišćanin može pronaći put do ljubavi i unutrašnjeg mira.
U svojoj knjizi za 33. nedelju po Pedesetnici, Sveti Teofan Zatvornik razmatra duboko značenje smirenja u molitvi, podsećajući nas na važnost prihvatanja vlastite nedostojnosti pred Bogom i upozoravajući na opasnosti farisejskog duha.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za 26. petak po Duhovima objašnjava zbog čega jedinstvo nije stvar dogovora, već posledica vere u jednog Hrista.
Pravoslavci danas molitveno proslavljaju Svete apostole Filimona, Apfiju i Arhipa po starom kalendaru i Svetog Savu Prepodobnog po novom, katolici su u periodu Adventa, muslimani idu na džumu-namaz, a u judaizmu dan je posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim dužnostima.
Ajeti 62:9-10 iz Al Džumu‘e otkrivaju kako trenutak predanosti Bogu i traganje za blagodetima mogu preoblikovati svakodnevni život, donoseći unutrašnji mir i ravnotežu između duhovnog i materijalnog sveta.
Mnogi misle da se Bogu prilazi kroz neprekidni napor i kaznu nad sobom, ali pouka svetogorskog starca otkriva zašto taj smer često vodi u umor, a ne u mir.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Sveti Pajsije Svetogorac objašnjava kako pojanje tropara oslobađa dušu od teskobe, donosi spokoj i pomaže da se prevaziđu iskušenja svakodnevnog života
Jedan od najvoljenijih pravoslavnih svetitelja našeg doba otvoreno je govorio o rimokatolicizmu, panreligiji i zabludama koje prete da zamene veru u Hrista svetovnom vlašću pod maskom jedinstva.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za 26. petak po Duhovima objašnjava zbog čega jedinstvo nije stvar dogovora, već posledica vere u jednog Hrista.
Mnogi misle da se Bogu prilazi kroz neprekidni napor i kaznu nad sobom, ali pouka svetogorskog starca otkriva zašto taj smer često vodi u umor, a ne u mir.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Uz liturgiju u Gornjem Ostrogu i snažne reči o pokajanju, smirenju i istinskoj veri, vernicima je sa hramovne slave upućen poziv na unutrašnju promenu koja, kako je poručeno, počinje u tišini srca, a potvrđuje se delima.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.