Nijedna kniga u istoriji srpskog naroda nije doživela takav put i takvu sudbinu kao Miroslavljevo Jevanđelje.
Miroslavljevog Jevanđelja, koje je za devet vekova prešlo put od 15.000 kilometara, želeli su da se dokopaju mnogi narodi, počev od Bugara, preko Rusa do Nemaca...
Ta kniga je bila u posedu sve tri srpske dinastije. Nad Miroslavljevim Jevanđeljem neki srpski vladari su se zaklinjali, a nakon toga su stavljali svoje lične interese iznad interesa države, crkve i naroda.
Veljko Topalović, priređivač i izdavač fototipskog izdanja Miroslavljevog Jevanđelja kaže sledeće:
- Prema proceni biblioteke srpske patrijaršije, Srbi su u toku srednjeg veka, u doba vladavine Nemanjića, ispisali 20.000 rukopisa. Nisu svi bili ovako raskošno ukrašeni, ali možemo da kažemo da su Nemanjići u finansijskom smislu uložili vrednost izgradnje 20.000 gradova, u ono što su smatrali da su temelji države koju oni stvaraju, tj. širenje srpske pravoslavne vere, zakonodavstva, pismenosti i kulture uopšte. To je potpuno suprotna situacija od ove koje imamo danas - rekao je Veljko Topalović.
Nemanja Pančić
Miroslavljevo Jevanđelje
Kroz svoju istoriju dugu devet vekova Mirosavljevo Jevanđelje je prešlo put od 15.000 kilometara, od Bjelog Polja do Hilandara, odakle je posle sedam vekova otišlo za Beograd.
Nakon izbijanja Prvog svetskog rata, ono preko Albanije putuje na Krf, odakle odlazi za Francusku. Posle Velikog rata ponovo se vraća u Beograd, a pred početak Drugog svetskog rata putuje za Užice, a odatle u manastir Raču kod Bajene Bašte, da bi se od 1943. godine skrasilo u Beogradu.
Nijedna kniga u istoriji srpskog naroda nije doživela takav put i takvu sudbinu kao Miroslavljevo Jevanđelje.
Protojerej Georgije je istakao da, na osnovu njegove pastirske prakse, uticaju magije i, uopšteno, đavoimanosti, može biti podvrgnut svaki čovek, a u posebnim slučajevima čak i svešteno lice, ukoliko to Gospod dopusti…
Župnik Željko Lovrić i njegovi stihovi "Ispovest sa asfalta" izazvali su snažne reakcije, otvarajući bolno pitanje autentične vere, greha i susreta s Hristom tamo gde se On najmanje očekuje.
Vikarni episkop Stefan služio liturgiju, dok je jerej Miroslav Vasić u besedi podsetio da vera znači prepoznati Hrista u svakom gladnom, bolesnom i usamljenom, i živeti ljubav svakodnevno.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U besedi za Mesopusnu nedelju, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički razotkriva zabludu samoupravljanja i pokazuje zašto život bez oslonca na Duha Svetog neminovno skreće u pogrešnom pravcu.
Sretenje većina prepoznaje po datumu, a retko po njegovoj suštini: susret koji je u tišini jerusalimskog hrama promenio način na koji hrišćanstvo razume Boga, čoveka i spasenje.
U besedi za Mesopusnu nedelju, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički razotkriva zabludu samoupravljanja i pokazuje zašto život bez oslonca na Duha Svetog neminovno skreće u pogrešnom pravcu.