Nijedna kniga u istoriji srpskog naroda nije doživela takav put i takvu sudbinu kao Miroslavljevo Jevanđelje.
Miroslavljevog Jevanđelja, koje je za devet vekova prešlo put od 15.000 kilometara, želeli su da se dokopaju mnogi narodi, počev od Bugara, preko Rusa do Nemaca...
Ta kniga je bila u posedu sve tri srpske dinastije. Nad Miroslavljevim Jevanđeljem neki srpski vladari su se zaklinjali, a nakon toga su stavljali svoje lične interese iznad interesa države, crkve i naroda.
Veljko Topalović, priređivač i izdavač fototipskog izdanja Miroslavljevog Jevanđelja kaže sledeće:
- Prema proceni biblioteke srpske patrijaršije, Srbi su u toku srednjeg veka, u doba vladavine Nemanjića, ispisali 20.000 rukopisa. Nisu svi bili ovako raskošno ukrašeni, ali možemo da kažemo da su Nemanjići u finansijskom smislu uložili vrednost izgradnje 20.000 gradova, u ono što su smatrali da su temelji države koju oni stvaraju, tj. širenje srpske pravoslavne vere, zakonodavstva, pismenosti i kulture uopšte. To je potpuno suprotna situacija od ove koje imamo danas - rekao je Veljko Topalović.
Nemanja Pančić
Miroslavljevo Jevanđelje
Kroz svoju istoriju dugu devet vekova Mirosavljevo Jevanđelje je prešlo put od 15.000 kilometara, od Bjelog Polja do Hilandara, odakle je posle sedam vekova otišlo za Beograd.
Nakon izbijanja Prvog svetskog rata, ono preko Albanije putuje na Krf, odakle odlazi za Francusku. Posle Velikog rata ponovo se vraća u Beograd, a pred početak Drugog svetskog rata putuje za Užice, a odatle u manastir Raču kod Bajene Bašte, da bi se od 1943. godine skrasilo u Beogradu.
Nijedna kniga u istoriji srpskog naroda nije doživela takav put i takvu sudbinu kao Miroslavljevo Jevanđelje.
Protojerej Georgije je istakao da, na osnovu njegove pastirske prakse, uticaju magije i, uopšteno, đavoimanosti, može biti podvrgnut svaki čovek, a u posebnim slučajevima čak i svešteno lice, ukoliko to Gospod dopusti…
Veliki duhovnik 20. veka govorio je o iskušenjima koja prete Crkvi i vernicima, upozoravajući da se put vere može sačuvati jedino duhovnom budnošću, molitvom i istrajnošću, uprkos pritiscima savremenog društva.
Počinilac je neprimetno odneo srebrnu figuru iz Sen Žermen de Prea, jednog od najvažnijih simbola francuske istorije, dok vlasti upozoravaju da su crkve širom zemlje sve češće meta organizovanih krađa.
Zaupokojenom liturgijom i opelom u manastiru u Gornjem Dragljevcu ispraćen protojerej Bogdan Stjepanović; beseda jeromonaha Nikolaja obeležila oproštajnu službu.
Mitropolit australijsko-novozelandski upozorava da se borba za ljudsko srce vodi svakodnevno, između pada i obnove, a Crkvu vidi kao mesto duhovne odluke i preobražaja života.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Veliki duhovnik 20. veka govorio je o iskušenjima koja prete Crkvi i vernicima, upozoravajući da se put vere može sačuvati jedino duhovnom budnošću, molitvom i istrajnošću, uprkos pritiscima savremenog društva.
Portal Religija.rs objavljuje faksimil odluke kojom je Hrvatska zaštitila "slavu", "krsnicu" i "krsno ime", uz običaje i simbole vekovima vezane za srpsku pravoslavnu tradiciju.
U besedi za 5. sedmicu po Vaskrsu Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako se čovek od Boga ne odvaja naglo, već postepeno, kroz neprimetne zamene koje slabe unutrašnju vernost i vode u duhovnu prevaru.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
U pravoslavnoj tradiciji hleb je svetinja koja se poštuje kao plod rada i blagoslova. Iz tog odnosa nastali su starinski recepti poput uštipaka od bajatog hleba koji vraćaju miris doma i podsećaju na vreme bez bacanja hrane.