Andrej Mihajlović iz Gračanice, talentovani mladi pevač koji peva od pete godine, redovno nastupa na humanitarnim koncertima.
Vredan mladić učestvuje na festivalima poput "Carski glasovi", a pored muzike, bavi se kaligrafijom i literarnim radovima, dok mu je posebna čast pevanje u crkvi, posebno u manastiru Svetog Dimitrija.
- Bilo koju pesmu da pevam tokom nastupa, jedan od najvećih ciljeva mi je da se pokaže emocija. Trud za svaku pesmu je do maksimuma. U sobi, kad sam sam, nema muzike koju ne slušam, ali jako volim izvorne pesme sa Kosova i Metohije, i rodoljubive. Šta god da se desi ovde, nastavljamo sa životom - ovo za Sputnjik kaže Andrej Mihajlović iz Gračanice. Dečak koji ide u osmi razred, a već je zvezda, posebno na Kosovu i Metohiji.
Publika širom Srbije upoznaje ga na humanitarnim koncertima gde peva za svoje sunarodnike iz južne srpske pokrajine:
- Osećam se zadovoljno na sceni. Sama pomisao da mojim pevanjem mogu da doprinesem da neka porodica živi bolje je velika stvar.
Printscreen/Youtube/Телевизија Храм
Andrej Mihajlović
Andrej peva od pete godine. Na jednom slavlju do njega je stigao mikrofon, zapevao je „Pukni zoro“ i tada su roditelji otkrili da ume. Svi prisutni bili su zapanjeni.
- Kada sam krenuo u peti razred krenulo je, izražajno pevanje, u horovima, na svim stranama.
Carski glasovi sa Kosova i Metohije
U poslednjih nekoliko učestvuje na festivalu „Carski glasovi“, koji se održava u Gračanici. Ova tradicionalna manifestacija je posvećena legendarnim izvođačima narodne i izvorne pesme, Mari Đorđević i Jordanu Nikoliću. Cilj je da promoviše i očuva srpsku tradicionalnu muziku, posebno izvorne i narodne pesme Kosova.
A poseban da mladi talenti, vokalni solisti iz različitih delova Kosova i Metohije, dobiju priliku da se predstave široj javnosti, predstavljajući upravo bogato muzičko nasleđe ovog područja.
Banjaluka posebno iskustvo
Andrej je, naravno, više puta pevao u Beogradu, u Jagodini, a u posebnom sećanju mu je ostao nastup u Republici Srpskoj, u Banjaluci.
- Bio je to koncert na kome smo nastupali mi deca sa Kosova, nastupala su i lokalna deca. Koncert je organizovala Humanitarna organizacija "Baštionik". Oni su stvarno dobri ljudi, njihov sam počasni član -pohvalio nam se.
Kaligrafija u Prizrenu
Printscreen/Youtube/Телевизија Храм
Andrej Mihajlović
U muzičku školu krenuo je u prvom osnovne, ali ju je prekinula korona. U petom razredu ponovo je upisao.
Život na Kosovu ima određena ograničenja, ali Andrej uspeva da ispolji sve svoje talente, godinama leti odlazi u školu kaligrafije u manastiru Svetih Arhangela u Prizrenu.
- To je nezaboravno iskustvo, to je druženje sa ostalom decom, samo najlepše uspomene ostaju od toga - kaže i dodaje da ne ume baš dobro da piše.
Himna Svetom kralju
Ali ovaj dečak odlično piše literarne radove, osvaja nagrade na konkursima. Već pet godina učesnik je radionice "Čuvam jezik lepo pišem“.
- Krenuli smo za Beograd, imali smo takmičenje iz muzičke kulture, odnosno pevanja, zove se Triolica. Tu smo na kraju i osvojili prvo mesto sa 100 poena. Dok smo bili u putu, negde oko Merdara, nastavnik nam je rekao da će uskoro biti organizovan konkurs, da neko iz škole napravi pesmu, himnu koja će da se komponuje i izvede u školi za njen 150-ti rođendan. Odmah sam dobio inspiraciju, već negde do Prokuplja smo napisali himnu.
Andrejeva himna posvećena Svetom kralju Milutinu, čije ime škola nosi, drugarica i nastavnik su komponovali. Prvi put je svečano izvedena na Dan škole 12. novembra prošle godine.
Mladi pevač redovno ide u crkvu, posebno voli manastir Svetog Dimitrija u Sušici, gde je čtec i peva tokom liturgije.
Grobovi u južnom delu Kosovske Mitrovice svedoče o duhovnoj i fizičkoj borbi Srba koji čuvaju uspomene na svoje najmilije uprkos razaranju i svim nedaćama.
Transplantacija organa menja sudbinu Nemca Johana Vagnera, otkrivajući mu snove o krvavoj prošlosti Balkana, duhovnim iskušenjima i ljubavi koja je prešla granice naroda.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o teškom položaju Srba na Kosovu i Metohiji, uskraćenoj slobodi kretanja i svetinjama koje su pod stalnim pritiskom – evropski parlamentarci obećali su da će preneti njegovu poruku u Brisel.
Počinilac je neprimetno odneo srebrnu figuru iz Sen Žermen de Prea, jednog od najvažnijih simbola francuske istorije, dok vlasti upozoravaju da su crkve širom zemlje sve češće meta organizovanih krađa.
Zaupokojenom liturgijom i opelom u manastiru u Gornjem Dragljevcu ispraćen protojerej Bogdan Stjepanović; beseda jeromonaha Nikolaja obeležila oproštajnu službu.
Mitropolit australijsko-novozelandski upozorava da se borba za ljudsko srce vodi svakodnevno, između pada i obnove, a Crkvu vidi kao mesto duhovne odluke i preobražaja života.
Portal Religija.rs objavljuje faksimil odluke kojom je Hrvatska zaštitila "slavu", "krsnicu" i "krsno ime", uz običaje i simbole vekovima vezane za srpsku pravoslavnu tradiciju.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Džejms Robinson, poznatiji kao JRo, opisuje kako su ga pojanje, tamjan i ikone pokrenuli da počne da proučava pravoslavlje, krsti se i postepeno menja čak i tekstove svojih pesama.
Portal Religija.rs objavljuje faksimil odluke kojom je Hrvatska zaštitila "slavu", "krsnicu" i "krsno ime", uz običaje i simbole vekovima vezane za srpsku pravoslavnu tradiciju.
U besedi za 5. sedmicu po Vaskrsu Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako se čovek od Boga ne odvaja naglo, već postepeno, kroz neprimetne zamene koje slabe unutrašnju vernost i vode u duhovnu prevaru.
Jedna rečenica izgovorena u besu može godinama da ostavi trag, a čuveni ruski duhovnik otkriva zbog čega mnogi izgube spokoj upravo onda kada pomisle da su pobedili u raspravi.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
U pravoslavnoj tradiciji hleb je svetinja koja se poštuje kao plod rada i blagoslova. Iz tog odnosa nastali su starinski recepti poput uštipaka od bajatog hleba koji vraćaju miris doma i podsećaju na vreme bez bacanja hrane.