STEFANOV TAJNI SAVEZNIK: Pravoslavna pripovetka za decu
Suočivši se s nepobedivim protivnikom, Stefan je otkrio ključ ne samo do pobede, već i do najveće životne istine – da nikada nije sam.
Emotivni stihovi autorke Dragane D. Mirković u izvođenju mlade Jane Koprivice promoviše humanitarnu inicijativu "Dom za mame", donoseći poruku nade i vere za sve žene u teškim životnim okolnostima.
U svetu punom neizvesnosti, kada se suočavamo sa pitanjima života i smrti, pesma "Želim da živim" Dragane D. Mirković nosi snažnu i duboko emotivnu poruku. Ova svojevrsna himna protiv čedomorstva dotiče svako srce – ona je i molitva, poziv na buđenje, apel na razumevanje i poštovanje svakog života. Kroz nju, Dragana D. Mirković nas podseća na najveću vrednost koju imamo – život, i to od trenutka njegovog začetka, kada je svaki trenutak božanski dar.
"Želim da živim" postavlja pitanje koje je često prećutkivano u društvu – šta je sa životom nerođene dece? Ko će se boriti za njih? Ko će stati u njihovu odbranu? Pesma osvetljava težak put mladih žena suočenih sa neplaniranim trudnoćama, koje često nemaju podršku, a suočavaju se sa nepravednim društvenim osudama. Inspirisana ličnim iskustvom, autorka je stvorila delo koje se ne bavi samo ličnim traumama, već apeluje na društvo, pozivajući na solidarnost i ljubav prema svakom biću.
I sama pesma postaje himna nade, u kojoj mlada Jana Koprivica, uz svoju nevinu i snažnu interpretaciju, nosi poruku vere i hrabrosti. Ona, kao učenica Gimnazije „Sveti Sava“, nastavlja put svojih predaka, koji su verovali da život ne počinje i ne završava se ljudskom voljom, već je uvek u rukama Božijim. Kroz stihove "Želim da živim, i svetlost ugledam" Jana poziva na duboko poštovanje svetlosti života, naglašavajući da je svaki trenutak života dar od Boga, koji samo On može dati i oduzeti.
Pesma se takođe povezuje sa humanitarnim projektom "Dom za mame", koji će uskoro otvoriti svoja vrata u Beogradu, kao sigurno utočište za trudnice, porodilje i majke u teškim životnim okolnostima. Ovaj dom nije samo fizički prostor; on je simbol nade, ljubavi i vernosti. Kroz njega, buduće majke će dobiti priliku da održe trudnoću, rode svoju decu i krenu putem samostalnosti, uz podršku i razumevanje, kako bi stvorile svetli put za sebe i svoju decu.
Stihovi "Ne ubijaj, ne čini zlo! Ne biraj umesto Raja Pakao" pozivaju na etički i moralni susret sa realnošću. Svaka žena koja donese tešku odluku, kao što je abortus, često je pod velikim pritiskom, nesvesna dubokih posledica koje će ta odluka ostaviti na njenu dušu. Pesma nas podseća na to, nudeći nam snagu da ne zaboravimo da život svakog čoveka, pa i onog koji je tek začet, ima svoju vrednost i svoju božansku sudbinu. Dragana D. Mirković, Jana Koprivica i svi koji podržavaju ovu inicijativu vraćaju veru u svetlost, koja je često sakrivena u tami izazova s kojima se žene suočavaju. Kroz pesmu "Želim da živim", ne samo da osvežavamo dušu, već i podsećamo svet da svaki život nosi neizmernu vrednost, jer samo Bog daje i uzima život.
Suočivši se s nepobedivim protivnikom, Stefan je otkrio ključ ne samo do pobede, već i do najveće životne istine – da nikada nije sam. U svetu punom izazova, dva brata kroz avanture otkrivaju kako ljubav i dobrota mogu promeniti život i obasjati put svakog od nas. Ispovest, ne samo da ima religijski značaj, već funkcioniše i kao sredstvo unutrašnjeg izlečenja i duhovnog pomirenja sa samim sobom. U utorak treće sedmice Velikog posta, Sveti Teofan Zatvornik poziva da se ne lišavamo svetih tajni, jer samo kroz njih možemo doći do spasenja. U pravoslavlju, smrt nije kraj, već prelaz u novo, večno postojanje.
STEFANOV TAJNI SAVEZNIK: Pravoslavna pripovetka za decu
JAKOV I JOVAN U POTRAZI ZA SVETLOSTI: Pravoslavna pripovetka za decu
DA LI SU GRESI OPROŠTENI AKO POSLE ISPOVESTI NE OSEĆAMO OLAKŠANJE! Sveštenik objasnio šta bi u takvoj situaciji trebalo uraditi
OVAKO NANOSIMO ŠTETU SAMIMA SEBI: Sveti Teofan Zatvornik osvetljava jedini siguran put ka spasenju
KAKO PREVAZIĆI STRAH OD SMRTI: Protojerej Nenad Dragičević ukazuje da postoji samo jedan bezbolni način da se prihvati i mirno dočeka kraj
Arhijereji i jereji Grčke pravoslavne crkve upozoravaju da odluke Evropske unije ne pogađaju samo porodicu, već određuju sudbinu budućih generacija i opstanak čitavog društva.
Otac Vladimir objašnjava kako se suočiti sa tugom, krivicom i duhovnim pitanjima bez gubitka vere i nade.
Povodom najvećeg hrišćanskog praznika posvećenog ženama, podsećamo na besedu mitropolita šumadijskog, izgovorenu u Staroj kragujevačkoj crkvi, kao snažno svedočanstvo o porodici, odgovornosti roditelja i veri koja ne počinje u hramu, već u domu.
Pravoslavna teologija porodicu posmatra kao malu crkvu, zajednicu u kojoj se, osim telesnog i emocionalnog, gradi i duhovni život.
U parohiji u Teksasu, uoči Božića, dogodio se niz ličnih preokreta koji govori više o vremenu u kome živimo nego mnoge velike vesti.
U besedi za 31. petak po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća kako predanost, molitva i veličanje Boga mogu učiniti svaki trenutak života svetim i ispunjenim Božjom milošću.
U pouci sveca krije se oštra i neprijatno snažna opomena: vera nije privatni zaklon, već obaveza koja se prepoznaje upravo onda kada je najteže stati i reći - ovo me se tiče.
Otac Marko je naglasio da je vrlo važno da se prema badnjaku odnosimo sa poštovanjem.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Crkva Hristovog Rođenja jedna je najstarijih sačuvanih hrišćanskih crkava na svetu, podignuta u 4. veku, u vreme cara Konstantina.
Broj zlatnika simbolizuje godine Isusa Hrista, a vernici veruju da pronalazak dukata donosi blagoslov i napredak za narednu godinu.
Sabrani verni narod donosili su ikone i sveće, i strpljivo čekali trenutak kada će se oglasiti „Mir Božji, Hristos se rodi!“
Presveta Bogorodica sa Svetim Jovanom Bogoslovom gledala je kako su ga ubijali i sve vreme se molila Bogu za Stefana.
Dirljiva priča o Roniju Lokvudu, beskućniku koji je postao član jedne porodice i o decenijama ljubavi, podrške i nesebične posvećenosti koja je zauvek oblikovala njihove živote.
Smirenje se u pravoslavlju smatra vrhunskom vrlinom ne zato što potiskuje druge vrline, već zato što ih u sebi sabira i osmišljava.