Yuri A/Shutterstock,Space creator/ShutterstockJaja se farbaju i kad neko umre
Što se tiče slavljenja Vaskrsa, slave i svih ostalih crkvenih praznika, kad neko blizak se upokoji, to nije isto, kao i svetsko slavljenje, objasnio je otac Srba.
Pravoslavni vernici širom Srbije i sveta pripremaju se za najradosniji hrišćanski praznik - Vaskrs, koji ove godine pada u nedelju, 20. aprila. Jedan od najlepših i najprepoznatljivijih običaja vezanih za Vaskrs je farbanje vaskršnjih jaja, koje se tradicionalno obavlja na Veliki petak.
Farbanje jaja ima duboku simboliku u hrišćanstvu. Jaje, kao simbol novog života, predstavlja Hristovo vaskrsenje i pobedu nad smrću. Prvo obojeno jaje uvek je crvene boje i zove se čuvarkuća - ono se čuva tokom cele godine, verujući da donosi zaštitu i blagostanje domu.
Ovaj običaj okuplja porodicu, donosi radost najmlađima i simbolizuje zajedništvo i obnovu. Farbanje jaja nije samo dekoracija - to je čin vere, ljubavi i nade.
Ipak, u nekim krajevima Srbije i dalje je prisutno verovanje da se jaja ne farbaju ukoliko je tokom prethodne godine u porodici bilo smrtnog slučaja. Iako je to deo lokalne tradicije, iz ugla pravoslavne vere to nije ispravno. Vaskrsenje Hristovo je praznik života i nade - upravo u trenucima gubitka i tuge, vera u Vaskrsenje daje snagu i utehu. Farbanje jaja u takvim trenucima ne samo da nije greh, već može imati i duboko duhovno značenje - kao izraz vere u život večni.
Naime, za crkvu nema smrti, a da jaja svi pravoslavci treba da farbaju, pa i oni koji su u porodici imali smrtni slučaj, potvrdio je i otac Srboljub Miletić, na sajtu Svetosavlje na pitanje jednog vernika.
- Što se tiče slavljenja Vaskrsa, slave i svih ostalih crkvenih praznika, kad neko blizak se upokoji, to nije isto kao i svetovno slavljenje, ili na primer, svatovi itd. Crkva nije samo zemaljska, nego i nebeska. Ona i na nebu i na zemlji slavi Vaskrs i sve ostale crkvene praznike. To znači da i naši umrli isto slave sa nama u molitvi i duhovnoj radosti. Jaja se isto šaraju, a i kuće se prave i sav posao i život se obavlja onako kako je časno i pošteno i milome Bogu pristupačno - odgovorio je sveštenik Srba.
Građenje sreće na nesreći drugih ne samo da je nepošteno, već nas vodi ka iskrivljenom poimanju uspeha – onom koje je daleko od hrišćanske ljubavi i zajedništva.
Tek kada je car umro, carica Teodora je sabrala sve ispovednike iz progonstva u prestonicu, utvrdi pravoverje, i naredi da se svete ikone unesu u hramove Božje. Tada je i prepodobni Ilarion bio pušten na slobodu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Antima po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveta velikomučenica Efimija. Katolička crkva obeležava Svete Kornelija, papu, i Kiprijana, episkopa i mučenika, dok Jevreji danas obeležavaju peti dan meseca tišrija, a muslimani nastavljaju mesec rebiul-ahir.
Jedna jevanđelska priča ruši uverenje da možemo znati ko je izgubljen, a ko će se promeniti, jer ono što danas vidimo kod nekoga ne mora biti njegova poslednja stranica.
Od vina, meda i prirodnih preparata do ikona i knjiga, posetioci će tokom 19. i 20. septembra moći da upoznaju bogatu ponudu nastalu u manastirskim radionicama i saznaju više o životu i radu monaških zajednica.
Pravoslavni hrišćanin je pozvan da neprestano radi na sebi - ne da bi bio bolji od drugih, već da bi bio bliži onome što je čovečno i božansko u njemu.
Jedna jevanđelska priča ruši uverenje da možemo znati ko je izgubljen, a ko će se promeniti, jer ono što danas vidimo kod nekoga ne mora biti njegova poslednja stranica.
Vernik kroz pričešće prima telo i krv Hristovu, ali takvom susretu treba da prethode molitva, pokajanje, praštanje i nastojanje da se srce očisti od greha.
Vernik kroz pričešće prima telo i krv Hristovu, ali takvom susretu treba da prethode molitva, pokajanje, praštanje i nastojanje da se srce očisti od greha.
Na jubilarnom 50. izdanju manifestacije u Beloj Vodi priznanje je pripalo mitropolitu kruševačkom, koji je govorio o lepoti, dobroti, odnosu prema Bogu i bližnjima, ali i o iskušenjima koja čoveka udaljavaju od večnih vrednosti.
U besedi za utorak 16. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači početak Jevanđelja po Jovanu i govori o Sinu Božjem kroz koga je sve stvoreno i koji je radi spasenja došao među ljude.