KAKO JE ZVONIMIRA BREBERA PRONAŠLA KRSNA SLAVA NA MOSTU SLOBODE 1999. GODINE: Neverovatna priča Novosađanina koja tera suze na oči
Breber je teško ranjen prilikom rušenja novosadskog mosta, ali tom prilikom je doživeo i neverovatno iskustvo.
Na današnji dan Hristos je uzviknuo: "Pustite decu k meni, i ne branite im, jer takvih je Carstvo Nebesko"!
Srpska pravoslavna crkva danas slavi Lazarevu subotu.
Lazareva subota je kod Srba poznata i kao Vrbica i smatra se danom dečje radosti. Tada je Isus Hristos ušao u Jerusalim, gde su ga dočekala deca.
Prema Jevanđelju po Jovanu, na vest o Lazarevoj smrti, Isus je došao u Vitiniju gde je njegov prijatelj već četiri dana bio sahranjen. Došao je do groba i zatražio da se skloni kamen. Pozvao je Lazara da izađe i ovaj je to učinio, uvijen u pogrebni pokrov.
Događaj Lazarevog vaskrsenja je, prema četiri Jevanđelja, uvod u novu veru, u Vaskrsenje. U hrišćanstvu taj praznik ima značenje pobede života nad smrću i na bogosluženjima se tog dana pominju voljna stradanja Hristova i vaskrsnuće Lazarevo, kao jemstvo za vaskrsenje svih vernika. Nakon Lazarevog vaskrsavanja, Isus je sutradan, na Cveti, svečano ušao u Jerusalim, a razdragani svet svečano ga je dočekao, noseći u rukama palmine grančice.
Pravoslavni vernici kao uspomenu na taj događaj proslavljaju Vrbicu, koja za hrišćane predstavlja praznik dečije radosti, jer je Hristos, polazeći u Jerusalim rekao: “Pustite decu k meni, i ne branite im, jer takvih je Carstvo nebesko”. U tom činu je i simbolika vrbe, po kojoj i praznik nosi ime. Ona simbolizuje palmine grane kojima su hrišćani pozdravljali Spasitelja na ulasku u Jerusalim.
Jerej Simon Vasić u crkvi Svetog Ćirila i Metodija u Kačarevu, jednom prilikom je objasnio da na današnji dan bi trebalo deca lepo da se obuku i oko vrata okače mala zvonca na trobojci, koja simbolizuju pobedu nad smrti, jer je tog dana Isus umrlog prijatelja Lazara oživeo. Mlade vrbove grančice se odnose kućama i stavljaju pored ikone i kandila.
- Subota uoči praznika Cveti, posvećena je uspmeni na vaskrsenje Lazara iz Vitnije, kojeg je Isus vaskrsao četiri dana nakon smrti, i na ulazak Gospoda Isusa Hrista u Jerusalim, gde su ga deca i narod svečano dočekali držeći palmine grančice u rukama. Pošto palme ne rastu u ovim predelima, u našem narodu se uzimaju grančice vrbe, pošto vrba među prvima olista, pa otuda nastaje narodni naziv praznika - Vrbica - navodi jerej Simeon Vasić, sveštenik u crkvi Svetog Ćirila i Metodija u Kačarevu.
Na Vrbicu sveštenik osvećuje vrbu u hramu, deli je narodu i deci i kreće u trokratni pohod oko hrama.
- Običaj u našem narodu jeste da se deca dovedu u crkvu, jer je to dečji praznik. Roditelji ih lepo obuku, kupuju im zvončiće vezane za trobijku i stavljaju ih oko vrata. Deca trče po portu i raduju se, a mlade vrbine grančice nose, potom, kućama i stavljaju se pored ikone i kandila - ističe jerej Vasić.
Zvončići koje deca nose su simbol pobede nad smrti jer je na taj dan Isus oživeo Lazara.
Breber je teško ranjen prilikom rušenja novosadskog mosta, ali tom prilikom je doživeo i neverovatno iskustvo. Nedelja je u pravoslavnoj tradiciji poseban dan. Njegova trpeljivost ostavila je ogroman utisak na građane, zbog čega su počeli da mu se dive i žale ga, i zbog čega su i spuštali cenu hrama skoro ni do čega, samo da bi on ostao u životu. Brak u pravoslavnom učenju nije samo društvena institucija, već sveta tajna — zajednica dvoje ljudi koju je Bog blagoslovio i učinio svetom.

KAKO JE ZVONIMIRA BREBERA PRONAŠLA KRSNA SLAVA NA MOSTU SLOBODE 1999. GODINE: Neverovatna priča Novosađanina koja tera suze na oči
OVAKO NAVLAČITE GNEV NA SVOJ DOM! Otac Gavrilo otkriva šta nikad ne bi trebalo da se radi nedeljom!
TUČEN, MUČEN, OBNAŽEN VUČEN ULICAMA I VEZAN ZA DRVO, ALI UZ POMOĆ HRISTA SVE JE IZDRŽAO: Danas je Prepodobni Marko Ispovednik
ZAŠTO DECA TEŠKO UČE, AGRESIVNA SU, A I PSIHIČKI OBOLEVAJU! Starac Gavrilo o roditeljskom grehu koji njihove potomke može puno da košta
Lazareva subota, poznata i kao Vrbica, slavi se uvek u subotu neposredno pre Cveti, što znači da datum varira iz godine u godinu, zavisno od datuma Vaskrsa.
Pravoslavni hrišćanin je pozvan da neprestano radi na sebi - ne da bi bio bolji od drugih, već da bi bio bliži onome što je čovečno i božansko u njemu.
Bog, kažu sveti oci, ne gleda na spoljašnjost dela, već u srce onoga koji ga čini.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Crkva predviđa jedan jedini izuzetak od redovnog načina vršenja Svete tajne krštenja, koji je strogo regulisan crkvenim zakonom.
Od Hristovih reči o Pričešću do Tomine sumnje i pažljivo usmerene svetlosti, svaki prizor na čuvenom remek-delu ima svoje značenje, a perspektiva stvara utisak da se i posmatrač nalazi za trpezom.
U besedi za subotu 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički donosi snažno razmišljanje o onome što ljudi smatraju najvećim blagom i o putu kojim se, prema Hristovim rečima, dolazi do Oca.
Majka se požalila svetogorskom starcu da joj sin više ne obraća pažnju, a njegov savet bio je neočekivan: da prestane da mu govori šta mora da uradi i da svoju brigu pokaže na drugi način.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Bojovićima je stigla pomoć vredna oko milion dinara, dok radovi na novom domu napreduju kako bi zimu dočekali pod svojim krovom.
Obeležavanje godišnjice okupilo je predstavnike Srbije i Severne Makedonije, pripadnike Vojske Srbije i brojne Srbe, uz molitvu za 1.321 vojnika koji počivaju na bitoljskom vojničkom groblju.
Oštećeni su fasada, lim na zvoniku i bakarni oluk, dok policija utvrđuje okolnosti događaja i traga za počiniocem.