Otkrijte tajnu monaškog recepta koji se vekovima priprema uoči Lazareve subote – simboliku, oblik i sastojke lazarakija, poslastice koju vernici i danas mese kao tiho sećanje na čudo vaskrsenja i predstojeći praznik nad praznicima.
Lazarakija je staro monaško predanje i običaj koji se praktikuje uoči ili na sam dan Lazareve subote. Monasi na Svetoj gori, ali i vernici u mnogim krajevima Grčke i Balkana, pripremaju posno pecivo – kolačiće u obliku čovečuljaka koji simbolizuju Svetog Lazara umotanog u pogrebno platno, kao živi podsetnik na Njegovo vaskrsenje i predokus Hristovog slavnog ulaska u Jerusalim.
Recept za ove posne kolačiće, koje na Svetoj gori nazivaju kao i sam običaj njihove pripreme – lazarakija, a u nekim krajevima ih zovu lazarčići, strogo se pridržava svetogorskih postnih pravila, sa sastojcima koji mirišu na smirenje, molitvu i unutrašnju tišinu.
Sastojci (za oko 20 lazarčića):
1 kg brašna (tip 400 ili za sve namene)
2 kesice suvog kvasca (ili 50 g svežeg)
1 šolja mlake vode (za aktiviranje kvasca)
1 šolja svežeg ceđenog soka od pomorandže
1/2 šolje maslinovog ulja
1/2 šolje šećera
1 kafena kašičica cimeta
1/2 kafene kašičice mlevenog karanfilića
Rendana kora jedne pomorandže
Prstohvat soli
Suvo grožđe ili karanfilić u zrnu – za oči
Shutterstock/PhoebeG
Na Svetoj gori nazivaju ih kao i sam običaj njihove pripreme – lazarakija, a u nekim krajevima ih zovu lazarčići
Priprema:
U činiji rastvoriti kvasac u mlakoj vodi sa kašikom šećera. Ostaviti 10–15 minuta da se kvasac aktivira i zapeni.
U veću posudu prosejati brašno, napraviti udubljenje u sredini i dodati pripremljeni kvasac, sok od pomorandže, maslinovo ulje, preostali šećer, začine, koricu od pomorandže i prstohvat soli. Testo dobro umesiti rukom dok ne postane glatko i elastično. Po potrebi dodati još malo brašna. Pokriti čistom krpom i ostaviti na toplom mestu da narasta 1 do 1,5 sat, dok se zapremina ne udvostruči.
Testo podeliti na jednake kuglice. Od svake oblikovati čovečuljka – telo sa okruglom glavom, a ruke prekrstiti na grudima kao da je povijen u platno. Oblik podseća na dete ili monaha. Umesto očiju utisnuti po dva zrna suvog grožđa ili po dva klinčića. Po želji, blagim rezom nožem nacrtati krstić na grudima.
Poređati ih na pleh obložen papirom za pečenje, pokriti i ostaviti da odstoje 20–30 minuta na toplom. :
Peći u prethodno zagrejanoj rerni na 180°C, 25–30 minuta, dok lepo ne porumene.
Svetogorske napomene:
Lazarčići ne sadrže jaja, mleko ili druge mlečne proizvode, te su u potpunosti u skladu sa strogim postom.
Tokom pripreme monasi često u sebi izgovaraju Isusovu molitvu, a gotove lazarčiće dele kao blagoslov.
U manastirima se služe uz čaj od planinskih trava ili uz čorbu od nauta (sočivo ili boraniju).
Oblik lazarčića uvek podseća na tajnu smrti i vaskrsenja, pozivajući na unutrašnje pokajanje uoči Velike sedmice.
Lazarčići sa Svete gore nisu samo postna poslastica. Oni su živo sećanje na vaskrsnutog Lazara, nadu u pobedu života nad smrću, na smernost i tišinu koja prethodi radosti Vaskrsa. Svaki zalogaj miriše na molitvu i vekovno monaško nasleđe.
Desert bogat aromama narandže, oraha i začina, bez mleka i jaja, koji donosi duhovnu i kulinarsku harmoniju na vašu trpezu. Ovaj kolač je jednostavan, ali nezaboravan.
Spoj duhovnosti i kulinarstva dolazi iz srca pravoslavne tradicije, sa Svete gore, gde se pravi hleb koji donosi prirodnu slatkoću, bogatstvo ukusa i nežnu teksturu, a savršen je za post i sve koji uživaju u zdravim, domaćim specijalitetima.
Uz samo nekoliko sastojaka i malo strpljenja, otkrijte jednostavan način pripreme krofni koje su vekovima deo monaške trpeze – savršene za dane posta i trenutke kada želite da osetite toplinu prave domaće poslastice.
U svetogorskim manastirima, gde se vekovima neguje umetnost pripreme posnih jela, jednostavni sastojci postaju specijaliteti bogati ukusima i duhovnim značenjem. Otkrijte recept za jelo koje Svetogorci nazivaju „sfungato“ – monaški specijalitet pripreman s pažnjom, uz poseban dodatak koji mu daje osvežavajuću aromu.
Bez mesa, ali s obiljem ukusa, ove nežne rolnice sa crvenim kupusom, tikvicom i šargarepom donose miris doma, toplinu posta i potvrđuju da duhovnost može prebivati i na vašoj trpezi.
Zajednička molitva rimskog pape Lava i patrijarha Vartolomeja na Fanaru izazvala je žestoku osudu bratstva manastira Esfigmen, koje tvrdi da je time načinjeno napuštanje svetih kanona.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Otkrijte kako šareni povrtni specijalitet u želatinskoj formi, začinjen blagim vinskim sirćetom, vekovima krasi postne trpeze pravoslavnih manastira i zašto postaje hit u savremenim kuhinjama.
Otac Jerotej Draganović iz manastira Krušedol još sredinom XIX veka otkrio je kako običan pečeni krompir pretvoriti u jelo koje oplemenjuje svaki obrok, idealno za dane posta, laganu užinu ili prilog uz ribu i druga jela.
Jedinstveno jelo koje spaja nežni sloj povrća i aromatičnu ribu, idealno za posne dane kada tipik dopušta ribu - mekan, sočan patlidžan i začini pretvaraju svaki zalogaj u radost.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Otac Jerotej Draganović iz manastira Krušedol još sredinom XIX veka otkrio je kako običan pečeni krompir pretvoriti u jelo koje oplemenjuje svaki obrok, idealno za dane posta, laganu užinu ili prilog uz ribu i druga jela.