Otkrijte tajnu monaškog recepta koji se vekovima priprema uoči Lazareve subote – simboliku, oblik i sastojke lazarakija, poslastice koju vernici i danas mese kao tiho sećanje na čudo vaskrsenja i predstojeći praznik nad praznicima.
Lazarakija je staro monaško predanje i običaj koji se praktikuje uoči ili na sam dan Lazareve subote. Monasi na Svetoj gori, ali i vernici u mnogim krajevima Grčke i Balkana, pripremaju posno pecivo – kolačiće u obliku čovečuljaka koji simbolizuju Svetog Lazara umotanog u pogrebno platno, kao živi podsetnik na Njegovo vaskrsenje i predokus Hristovog slavnog ulaska u Jerusalim.
Recept za ove posne kolačiće, koje na Svetoj gori nazivaju kao i sam običaj njihove pripreme – lazarakija, a u nekim krajevima ih zovu lazarčići, strogo se pridržava svetogorskih postnih pravila, sa sastojcima koji mirišu na smirenje, molitvu i unutrašnju tišinu.
Sastojci (za oko 20 lazarčića):
1 kg brašna (tip 400 ili za sve namene)
2 kesice suvog kvasca (ili 50 g svežeg)
1 šolja mlake vode (za aktiviranje kvasca)
1 šolja svežeg ceđenog soka od pomorandže
1/2 šolje maslinovog ulja
1/2 šolje šećera
1 kafena kašičica cimeta
1/2 kafene kašičice mlevenog karanfilića
Rendana kora jedne pomorandže
Prstohvat soli
Suvo grožđe ili karanfilić u zrnu – za oči
Shutterstock/PhoebeG
Na Svetoj gori nazivaju ih kao i sam običaj njihove pripreme – lazarakija, a u nekim krajevima ih zovu lazarčići
Priprema:
U činiji rastvoriti kvasac u mlakoj vodi sa kašikom šećera. Ostaviti 10–15 minuta da se kvasac aktivira i zapeni.
U veću posudu prosejati brašno, napraviti udubljenje u sredini i dodati pripremljeni kvasac, sok od pomorandže, maslinovo ulje, preostali šećer, začine, koricu od pomorandže i prstohvat soli. Testo dobro umesiti rukom dok ne postane glatko i elastično. Po potrebi dodati još malo brašna. Pokriti čistom krpom i ostaviti na toplom mestu da narasta 1 do 1,5 sat, dok se zapremina ne udvostruči.
Testo podeliti na jednake kuglice. Od svake oblikovati čovečuljka – telo sa okruglom glavom, a ruke prekrstiti na grudima kao da je povijen u platno. Oblik podseća na dete ili monaha. Umesto očiju utisnuti po dva zrna suvog grožđa ili po dva klinčića. Po želji, blagim rezom nožem nacrtati krstić na grudima.
Poređati ih na pleh obložen papirom za pečenje, pokriti i ostaviti da odstoje 20–30 minuta na toplom. :
Peći u prethodno zagrejanoj rerni na 180°C, 25–30 minuta, dok lepo ne porumene.
Svetogorske napomene:
Lazarčići ne sadrže jaja, mleko ili druge mlečne proizvode, te su u potpunosti u skladu sa strogim postom.
Tokom pripreme monasi često u sebi izgovaraju Isusovu molitvu, a gotove lazarčiće dele kao blagoslov.
U manastirima se služe uz čaj od planinskih trava ili uz čorbu od nauta (sočivo ili boraniju).
Oblik lazarčića uvek podseća na tajnu smrti i vaskrsenja, pozivajući na unutrašnje pokajanje uoči Velike sedmice.
Lazarčići sa Svete gore nisu samo postna poslastica. Oni su živo sećanje na vaskrsnutog Lazara, nadu u pobedu života nad smrću, na smernost i tišinu koja prethodi radosti Vaskrsa. Svaki zalogaj miriše na molitvu i vekovno monaško nasleđe.
Desert bogat aromama narandže, oraha i začina, bez mleka i jaja, koji donosi duhovnu i kulinarsku harmoniju na vašu trpezu. Ovaj kolač je jednostavan, ali nezaboravan.
Spoj duhovnosti i kulinarstva dolazi iz srca pravoslavne tradicije, sa Svete gore, gde se pravi hleb koji donosi prirodnu slatkoću, bogatstvo ukusa i nežnu teksturu, a savršen je za post i sve koji uživaju u zdravim, domaćim specijalitetima.
Uz samo nekoliko sastojaka i malo strpljenja, otkrijte jednostavan način pripreme krofni koje su vekovima deo monaške trpeze – savršene za dane posta i trenutke kada želite da osetite toplinu prave domaće poslastice.
U svetogorskim manastirima, gde se vekovima neguje umetnost pripreme posnih jela, jednostavni sastojci postaju specijaliteti bogati ukusima i duhovnim značenjem. Otkrijte recept za jelo koje Svetogorci nazivaju „sfungato“ – monaški specijalitet pripreman s pažnjom, uz poseban dodatak koji mu daje osvežavajuću aromu.
Bez mesa, ali s obiljem ukusa, ove nežne rolnice sa crvenim kupusom, tikvicom i šargarepom donose miris doma, toplinu posta i potvrđuju da duhovnost može prebivati i na vašoj trpezi.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Poslastica koja se ne jede na brzinu – prhka osnova od oraha i lagani šne od belanaca stvaraju desert koji opstaje danima i vraća duh porodičnih okupljanja.
Sveštenik Dmitrij Baricki tumači dramatičan jevanđelski događaj i upozorava na skrivenu opasnost – kada čovek odbije milost, ni čudo ne donosi mir, a rana nastavlja da upravlja njegovim životom.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Od osnovnih sastojaka bez jaja i mleka, ova posna pogača spaja karamelizovani luk i kim u mekano, mirisno testo koje je jednostavno za pripremu, a dovoljno posebno da se pamti i u danima posta na ulju.
Poslastica koja se ne jede na brzinu – prhka osnova od oraha i lagani šne od belanaca stvaraju desert koji opstaje danima i vraća duh porodičnih okupljanja.
Desert iz hercegovačkog kraja nastaje spajanjem voćnog namaza, brašna i vode, zatim se kratko peče i preliva toplim šećernim sirupom, čime dobija prepoznatljivu tamnu aromu.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Kroz slike ognja i malja, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako Božja poruka u jednima budi utehu i snagu, a u drugima razotkriva unutrašnju tvrdoću i pokreće duboko preispitivanje.
Kroz kratka, precizna pitanja i odgovore, ova pouka razotkriva naše slabosti, navike i zablude, ali i pokazuje put ka unutrašnjoj snazi, miru i istinskoj veri, kakva se retko prepoznaje u svakodnevici.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Jovana Dekapolita po starom i Svetog proroka Jeremiju po novom kalendaru. Katolici obeležavaju praznik Svetog Josifa Radnika, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.