Otkrijte tajnu monaškog recepta koji se vekovima priprema uoči Lazareve subote – simboliku, oblik i sastojke lazarakija, poslastice koju vernici i danas mese kao tiho sećanje na čudo vaskrsenja i predstojeći praznik nad praznicima.
Lazarakija je staro monaško predanje i običaj koji se praktikuje uoči ili na sam dan Lazareve subote. Monasi na Svetoj gori, ali i vernici u mnogim krajevima Grčke i Balkana, pripremaju posno pecivo – kolačiće u obliku čovečuljaka koji simbolizuju Svetog Lazara umotanog u pogrebno platno, kao živi podsetnik na Njegovo vaskrsenje i predokus Hristovog slavnog ulaska u Jerusalim.
Recept za ove posne kolačiće, koje na Svetoj gori nazivaju kao i sam običaj njihove pripreme – lazarakija, a u nekim krajevima ih zovu lazarčići, strogo se pridržava svetogorskih postnih pravila, sa sastojcima koji mirišu na smirenje, molitvu i unutrašnju tišinu.
Sastojci (za oko 20 lazarčića):
1 kg brašna (tip 400 ili za sve namene)
2 kesice suvog kvasca (ili 50 g svežeg)
1 šolja mlake vode (za aktiviranje kvasca)
1 šolja svežeg ceđenog soka od pomorandže
1/2 šolje maslinovog ulja
1/2 šolje šećera
1 kafena kašičica cimeta
1/2 kafene kašičice mlevenog karanfilića
Rendana kora jedne pomorandže
Prstohvat soli
Suvo grožđe ili karanfilić u zrnu – za oči
Shutterstock/PhoebeG
Na Svetoj gori nazivaju ih kao i sam običaj njihove pripreme – lazarakija, a u nekim krajevima ih zovu lazarčići
Priprema:
U činiji rastvoriti kvasac u mlakoj vodi sa kašikom šećera. Ostaviti 10–15 minuta da se kvasac aktivira i zapeni.
U veću posudu prosejati brašno, napraviti udubljenje u sredini i dodati pripremljeni kvasac, sok od pomorandže, maslinovo ulje, preostali šećer, začine, koricu od pomorandže i prstohvat soli. Testo dobro umesiti rukom dok ne postane glatko i elastično. Po potrebi dodati još malo brašna. Pokriti čistom krpom i ostaviti na toplom mestu da narasta 1 do 1,5 sat, dok se zapremina ne udvostruči.
Testo podeliti na jednake kuglice. Od svake oblikovati čovečuljka – telo sa okruglom glavom, a ruke prekrstiti na grudima kao da je povijen u platno. Oblik podseća na dete ili monaha. Umesto očiju utisnuti po dva zrna suvog grožđa ili po dva klinčića. Po želji, blagim rezom nožem nacrtati krstić na grudima.
Poređati ih na pleh obložen papirom za pečenje, pokriti i ostaviti da odstoje 20–30 minuta na toplom. :
Peći u prethodno zagrejanoj rerni na 180°C, 25–30 minuta, dok lepo ne porumene.
Svetogorske napomene:
Lazarčići ne sadrže jaja, mleko ili druge mlečne proizvode, te su u potpunosti u skladu sa strogim postom.
Tokom pripreme monasi često u sebi izgovaraju Isusovu molitvu, a gotove lazarčiće dele kao blagoslov.
U manastirima se služe uz čaj od planinskih trava ili uz čorbu od nauta (sočivo ili boraniju).
Oblik lazarčića uvek podseća na tajnu smrti i vaskrsenja, pozivajući na unutrašnje pokajanje uoči Velike sedmice.
Lazarčići sa Svete gore nisu samo postna poslastica. Oni su živo sećanje na vaskrsnutog Lazara, nadu u pobedu života nad smrću, na smernost i tišinu koja prethodi radosti Vaskrsa. Svaki zalogaj miriše na molitvu i vekovno monaško nasleđe.
Desert bogat aromama narandže, oraha i začina, bez mleka i jaja, koji donosi duhovnu i kulinarsku harmoniju na vašu trpezu. Ovaj kolač je jednostavan, ali nezaboravan.
Spoj duhovnosti i kulinarstva dolazi iz srca pravoslavne tradicije, sa Svete gore, gde se pravi hleb koji donosi prirodnu slatkoću, bogatstvo ukusa i nežnu teksturu, a savršen je za post i sve koji uživaju u zdravim, domaćim specijalitetima.
Uz samo nekoliko sastojaka i malo strpljenja, otkrijte jednostavan način pripreme krofni koje su vekovima deo monaške trpeze – savršene za dane posta i trenutke kada želite da osetite toplinu prave domaće poslastice.
U svetogorskim manastirima, gde se vekovima neguje umetnost pripreme posnih jela, jednostavni sastojci postaju specijaliteti bogati ukusima i duhovnim značenjem. Otkrijte recept za jelo koje Svetogorci nazivaju „sfungato“ – monaški specijalitet pripreman s pažnjom, uz poseban dodatak koji mu daje osvežavajuću aromu.
Bez mesa, ali s obiljem ukusa, ove nežne rolnice sa crvenim kupusom, tikvicom i šargarepom donose miris doma, toplinu posta i potvrđuju da duhovnost može prebivati i na vašoj trpezi.
U besedi za utorak 16. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači početak Jevanđelja po Jovanu i govori o Sinu Božjem kroz koga je sve stvoreno i koji je radi spasenja došao među ljude.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Mamanta po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti velikomučenik Nikita Got. Katolička crkva obeležava spomendan Gospe Žalosne, dok Jevreji danas obeležavaju četvrti dan meseca tišrija, a muslimani nastavljaju mesec rebiul-ahir.
Kratka, ali snažna pouka svetitelja govori o nečemu što je mnogo dublje od običnog spokojstva i otkriva zbog čega unutrašnja tišina ima posebno mesto u hrišćanskom životu.
U besedi povodom velikog praznika govorio je o tome šta povezuje generacije, zašto različitost ne sme da bude prepreka zajedništvu i zbog čega vera mora da se potvrđuje svakodnevnim životom.
Najstariji sin Mite Pantića iz serijala „Tesna koža“, glumac Gojko Baletić, svedočio je o svom duhovnom putovanju kroz Svetu goru i Svetu zemlju, gde je pronašao blagodet, snagu vere i novu perspektivu za život.
Uoči praznika Cveti, veruje se da devojke u narodnim nošnjama i venčićima na glavama donose sreću i zdravlje domaćinstvima, čuvajući simboliku plodnosti, prirode i duhovne obnove.
Manastirska trpezarija na veliki pravoslavni praznik obogaćena je vrednom umetnošću, koja nosi priče predaka. Ove tkanine ne samo da ukrašavaju prostor, već i jačaju duhovne veze među monasima.
Tri jufke, sočan nadev od mlevenog mesa i luka i posebna završnica u kojoj se krajevi testa preklapaju preko nadeva daju mu izgled i ukus koji se pamte.
Krompir, brašno i jaja dovoljni su za osnovu ovog starinskog specijaliteta, koji se kuva poput knedli, a zatim oblaže prženim prezlama ili začinjava alevom paprikom.
Tri jufke, sočan nadev od mlevenog mesa i luka i posebna završnica u kojoj se krajevi testa preklapaju preko nadeva daju mu izgled i ukus koji se pamte.
Početak novog godišnjeg bogoslužbenog kruga Crkva dočekuje molitvom za Božji blagoslov, rodnost zemlje, blagorastvorenje vazduha i dobro svih ljudi, čuvajući drevnu tradiciju dugu više vekova.