Otkrijte tajnu monaškog recepta koji se vekovima priprema uoči Lazareve subote – simboliku, oblik i sastojke lazarakija, poslastice koju vernici i danas mese kao tiho sećanje na čudo vaskrsenja i predstojeći praznik nad praznicima.
Lazarakija je staro monaško predanje i običaj koji se praktikuje uoči ili na sam dan Lazareve subote. Monasi na Svetoj gori, ali i vernici u mnogim krajevima Grčke i Balkana, pripremaju posno pecivo – kolačiće u obliku čovečuljaka koji simbolizuju Svetog Lazara umotanog u pogrebno platno, kao živi podsetnik na Njegovo vaskrsenje i predokus Hristovog slavnog ulaska u Jerusalim.
Recept za ove posne kolačiće, koje na Svetoj gori nazivaju kao i sam običaj njihove pripreme – lazarakija, a u nekim krajevima ih zovu lazarčići, strogo se pridržava svetogorskih postnih pravila, sa sastojcima koji mirišu na smirenje, molitvu i unutrašnju tišinu.
Sastojci (za oko 20 lazarčića):
1 kg brašna (tip 400 ili za sve namene)
2 kesice suvog kvasca (ili 50 g svežeg)
1 šolja mlake vode (za aktiviranje kvasca)
1 šolja svežeg ceđenog soka od pomorandže
1/2 šolje maslinovog ulja
1/2 šolje šećera
1 kafena kašičica cimeta
1/2 kafene kašičice mlevenog karanfilića
Rendana kora jedne pomorandže
Prstohvat soli
Suvo grožđe ili karanfilić u zrnu – za oči
Shutterstock/PhoebeG
Na Svetoj gori nazivaju ih kao i sam običaj njihove pripreme – lazarakija, a u nekim krajevima ih zovu lazarčići
Priprema:
U činiji rastvoriti kvasac u mlakoj vodi sa kašikom šećera. Ostaviti 10–15 minuta da se kvasac aktivira i zapeni.
U veću posudu prosejati brašno, napraviti udubljenje u sredini i dodati pripremljeni kvasac, sok od pomorandže, maslinovo ulje, preostali šećer, začine, koricu od pomorandže i prstohvat soli. Testo dobro umesiti rukom dok ne postane glatko i elastično. Po potrebi dodati još malo brašna. Pokriti čistom krpom i ostaviti na toplom mestu da narasta 1 do 1,5 sat, dok se zapremina ne udvostruči.
Testo podeliti na jednake kuglice. Od svake oblikovati čovečuljka – telo sa okruglom glavom, a ruke prekrstiti na grudima kao da je povijen u platno. Oblik podseća na dete ili monaha. Umesto očiju utisnuti po dva zrna suvog grožđa ili po dva klinčića. Po želji, blagim rezom nožem nacrtati krstić na grudima.
Poređati ih na pleh obložen papirom za pečenje, pokriti i ostaviti da odstoje 20–30 minuta na toplom. :
Peći u prethodno zagrejanoj rerni na 180°C, 25–30 minuta, dok lepo ne porumene.
Svetogorske napomene:
Lazarčići ne sadrže jaja, mleko ili druge mlečne proizvode, te su u potpunosti u skladu sa strogim postom.
Tokom pripreme monasi često u sebi izgovaraju Isusovu molitvu, a gotove lazarčiće dele kao blagoslov.
U manastirima se služe uz čaj od planinskih trava ili uz čorbu od nauta (sočivo ili boraniju).
Oblik lazarčića uvek podseća na tajnu smrti i vaskrsenja, pozivajući na unutrašnje pokajanje uoči Velike sedmice.
Lazarčići sa Svete gore nisu samo postna poslastica. Oni su živo sećanje na vaskrsnutog Lazara, nadu u pobedu života nad smrću, na smernost i tišinu koja prethodi radosti Vaskrsa. Svaki zalogaj miriše na molitvu i vekovno monaško nasleđe.
Desert bogat aromama narandže, oraha i začina, bez mleka i jaja, koji donosi duhovnu i kulinarsku harmoniju na vašu trpezu. Ovaj kolač je jednostavan, ali nezaboravan.
Spoj duhovnosti i kulinarstva dolazi iz srca pravoslavne tradicije, sa Svete gore, gde se pravi hleb koji donosi prirodnu slatkoću, bogatstvo ukusa i nežnu teksturu, a savršen je za post i sve koji uživaju u zdravim, domaćim specijalitetima.
Uz samo nekoliko sastojaka i malo strpljenja, otkrijte jednostavan način pripreme krofni koje su vekovima deo monaške trpeze – savršene za dane posta i trenutke kada želite da osetite toplinu prave domaće poslastice.
U svetogorskim manastirima, gde se vekovima neguje umetnost pripreme posnih jela, jednostavni sastojci postaju specijaliteti bogati ukusima i duhovnim značenjem. Otkrijte recept za jelo koje Svetogorci nazivaju „sfungato“ – monaški specijalitet pripreman s pažnjom, uz poseban dodatak koji mu daje osvežavajuću aromu.
Bez mesa, ali s obiljem ukusa, ove nežne rolnice sa crvenim kupusom, tikvicom i šargarepom donose miris doma, toplinu posta i potvrđuju da duhovnost može prebivati i na vašoj trpezi.
U besedi za 19. subotu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički vodi nas kroz Carstvo nebesko, susrete sa svetiteljima i mir u duši – otkrivajući kako običan čovek može dodirnuti darove koje svet ne može dati.
Ajeti iz sure Ghafir, izdvojeni za 19. oktobar, upozoravaju da oni koji ignorišu znakove Alaha rizikuju Džehenem, dok zahvalnost i svakodnevna pokornost otvaraju put ka unutrašnjem miru.
Ruski jeromonah sa prelaza XIX i XX veka podseća da galama i povišen ton otvaraju vrata duhovnim iskušenjima, dok tišina i smirenje jačaju unutrašnju snagu i približavaju nas Božijoj milosti.
Ruski državljanin, koji je živeo u „Ruskome manastiru“ na Svetoj Gori, pokušao je da napusti Grčku avionom — sud ga je proglasio krivim i izrekao mu kaznu zatvora i novčanu kaznu od 5.000 evra.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Otkrijte kako šareni povrtni specijalitet u želatinskoj formi, začinjen blagim vinskim sirćetom, vekovima krasi postne trpeze pravoslavnih manastira i zašto postaje hit u savremenim kuhinjama.
Sočivo sa semenkama, tradicionalno manastirsko jelo, donosi mir, toplinu i bogatstvo ukusa — a sprema se lako, bez skupih sastojaka i u svega nekoliko koraka.
Od prazničnih trpeza u pravoslavnim, katoličkim i muslimanskim domovima do modernih kuhinja – otkrijte kako se priprema ova poslastica od belanaca, meda i oraha koja je nekada bila simbol svečanosti i slatkog užitka.
Otkrijte kako da pripremite starinski kolač „na kašike“, sa mirisom kakaa i domaćih jaja, koji spaja generacije, unosi toplinu u vaš dom i postaje nezaobilazna poslastica uz popodnevnu kafu ili prazničnu trpezu.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
U vremenima tuge, klevete i unutrašnjih borbi, ne traži snagu u sebi, već u Gospodu. Jer kako reče otac Mihailo – „trpi i istrpi, ali najviše se čuvaj očajanja.“
ovodom održavanja Šakti festivala u Obrenovcu, Apologetski odsek Arhiepiskopije upozorava na delovanje Mohanđija, čije učenje, iza privida mira i ljubavi, skriva ideologiju nespojivu sa pravoslavnom verom.
Sočivo sa semenkama, tradicionalno manastirsko jelo, donosi mir, toplinu i bogatstvo ukusa — a sprema se lako, bez skupih sastojaka i u svega nekoliko koraka.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o tome kako usmeren na greh i sopstvene slabosti, ali pod Božjom svetlošću, gnev ne razara, već čisti dušu i otvara prostor za rast dobrote i pravednosti