Na Atosu, gde se tišina pretvara u prisustvo, poklonici svedoče o nevidljivoj, ali delatnoj sili molitve, o unutrašnjim preobražajima i živom nasleđu svetog Josifa Isihaste, koje menja srca i duše i danas.
Vernici koji su posetili Svetu goru govore o – drugom svetlu, o unutrašnjoj promeni, o pokajanju koje se sjedinjuje s mirom srca. Neki su, kako svedoče, tamo došli ne iz verske revnosti, već iz duševne teskobe – a otišli su sa srcem zapaljenim verom.
Jedan poklonik je rekao:
– Došao sam u Skit svetog Vasilija pognute glave, umoran od života i svojih grehova. Nisam video nijednog monaha da me teši, ali sam u sebi osetio da me neko isceljuje iznutra. Promenio sam se, a da mi niko nije rekao ni reč.
Kada monahe upitaju o takvim čudima, oni, blago osmehnuti, kažu:
Sveti Josif, pustinjak Svete gore, živeo je u postu, tišini i neprestanoj umnoj molitvi. Njegove pouke, sačuvane u pismima i svedočenjima, do danas osvetljavaju put duhovnim tragaocima. Piše, između ostalog:
– Poslušnost, smirenje i molitva – to su tri temelja. I ako imaš to, ne boj se ni demona, ni pomisli, ni tuge.
Foto: SPC wikipedia CPC
Starac Josif Isihasta
I na drugom mestu ovaj sveti Josif Svetogorac piše:
– Čovek treba da umre za svet i da živi samo za Boga. Ne rečima, već delima. A delo njegovo je da ništa ne čini bez molitve.
Mnogi poklonici svedočili su da su osetili prisustvo svetog Josifa na Svetoj gori. Neki su ga videli u viđenju. Drugima su duše bile isceljene samo čitanjem njegovih pisama u molitvi – prenosi grčki pravoslavni portal vimaorthodoxias.gr.
Nisu retki oni koji veruju da se grubost današnjeg sveta ne ublažava vikom, već tihim srcima koja se mole. Blagodat Svete Gore, duh isihazma, molitve staraca i pouke svetitelja nisu prošlost. One su sadašnjost – živa i delatna. U vremenima kada duša traži pukotinu svetlosti, tamo, u isposničkim kelijama Svete Gore, rađa se nada koja nije od ovoga sveta. Ona je – nebeska.
I kako jednom reče jedan svetogorac:
– Ovde Bog ne viče. Govori svojim dahom. Ako ga čuješ – više ne poželiš da odeš.
Supruga poznatog atinskog preduzetnika pred kamerama je posvedočila kako su ikona Bogorodice Osloboditeljice i brojanica sa Svete gore spasili živote njenoj porodici.
Priča o monahu koji je svojim životom posvedočio da vera i molitva mogu da prevaziđu i najopasnije prepreke, pružajući nadu onima koji se suočavaju s nevoljama.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Priča o svetom Jakovu otkriva kako izgledaju trenuci kada se nebeska pomoć zaista i pojavi — i kako da i mi pozovemo svetitelje u pomoć kad nam najviše zatrebaju.
U vremenu kada turizam potiskuje duhovnost, jedan pravoslavni monah postao je stub zajednice – simbol nade i utehe za meštane, turiste i hodočasnike koji svakodnevno dolaze do ove bele svetinje između neba i mora.
Dok svet strepi pred katastrofama i neizvesnošću, ruski monah i duhovnik otkriva pouku koja pokazuje da vera i unutrašnja predanost mogu stvoriti nevidljivu zaštitu – događaj koji su vlasti pokušale da izbrišu iz istorije.
Vernici svih generacija dobijaju priliku da zakorače u novi život po Hristovoj milosti - sveštenici pozivaju zainteresovane da se prijave do Velikog petka i pripreme sve što je potrebno za Svetu tajnu
Dok jedni izvori tvrde da je povod bila koreografija sa likom Svetog Simeona, drugi ukazuju na niz disciplinskih prekršaja, a različita tumačenja dodatno podgrevaju sumnje u kriterijume evropske kuće fudbala.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Ovo dirljivo svedočanstvo o isceljenju pred ikonom Presvete Bogorodice Trojeručice otkriva kako su vera, molitva i tišina manastira postali spas jači od svih prognoza lekara.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U razgovoru za religija.rs, ovaj svetogorac govori o vekovnoj tradiciji hrišćanske ljubavi i molitve koje kroz monaške proizvode, uz blagoslov, donose blagodat za dušu i telo.
Dok svet strepi pred katastrofama i neizvesnošću, ruski monah i duhovnik otkriva pouku koja pokazuje da vera i unutrašnja predanost mogu stvoriti nevidljivu zaštitu – događaj koji su vlasti pokušale da izbrišu iz istorije.
Dok jedni izvori tvrde da je povod bila koreografija sa likom Svetog Simeona, drugi ukazuju na niz disciplinskih prekršaja, a različita tumačenja dodatno podgrevaju sumnje u kriterijume evropske kuće fudbala.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Iza pomeranja kroz kalendar stoji precizan spoj crkvenih odluka, lunarnog ciklusa i razlika između kalendarskih sistema, zbog čega se datum svake godine iznova određuje prema strogim pravilima utvrđenim još u 4. veku.
Poglavar Rimokatoličke crkve poziva lidere da se vrate dijalogu, upozorava na stradanje nevinih i najavljuje lično učešće u Krsnom putu na Veliki petak kao simbol solidarnosti sa svima koji pate.