Na Atosu, gde se tišina pretvara u prisustvo, poklonici svedoče o nevidljivoj, ali delatnoj sili molitve, o unutrašnjim preobražajima i živom nasleđu svetog Josifa Isihaste, koje menja srca i duše i danas.
Vernici koji su posetili Svetu goru govore o – drugom svetlu, o unutrašnjoj promeni, o pokajanju koje se sjedinjuje s mirom srca. Neki su, kako svedoče, tamo došli ne iz verske revnosti, već iz duševne teskobe – a otišli su sa srcem zapaljenim verom.
Jedan poklonik je rekao:
– Došao sam u Skit svetog Vasilija pognute glave, umoran od života i svojih grehova. Nisam video nijednog monaha da me teši, ali sam u sebi osetio da me neko isceljuje iznutra. Promenio sam se, a da mi niko nije rekao ni reč.
Kada monahe upitaju o takvim čudima, oni, blago osmehnuti, kažu:
Sveti Josif, pustinjak Svete gore, živeo je u postu, tišini i neprestanoj umnoj molitvi. Njegove pouke, sačuvane u pismima i svedočenjima, do danas osvetljavaju put duhovnim tragaocima. Piše, između ostalog:
– Poslušnost, smirenje i molitva – to su tri temelja. I ako imaš to, ne boj se ni demona, ni pomisli, ni tuge.
Foto: SPC wikipedia CPC
Starac Josif Isihasta
I na drugom mestu ovaj sveti Josif Svetogorac piše:
– Čovek treba da umre za svet i da živi samo za Boga. Ne rečima, već delima. A delo njegovo je da ništa ne čini bez molitve.
Mnogi poklonici svedočili su da su osetili prisustvo svetog Josifa na Svetoj gori. Neki su ga videli u viđenju. Drugima su duše bile isceljene samo čitanjem njegovih pisama u molitvi – prenosi grčki pravoslavni portal vimaorthodoxias.gr.
Nisu retki oni koji veruju da se grubost današnjeg sveta ne ublažava vikom, već tihim srcima koja se mole. Blagodat Svete Gore, duh isihazma, molitve staraca i pouke svetitelja nisu prošlost. One su sadašnjost – živa i delatna. U vremenima kada duša traži pukotinu svetlosti, tamo, u isposničkim kelijama Svete Gore, rađa se nada koja nije od ovoga sveta. Ona je – nebeska.
I kako jednom reče jedan svetogorac:
– Ovde Bog ne viče. Govori svojim dahom. Ako ga čuješ – više ne poželiš da odeš.
Supruga poznatog atinskog preduzetnika pred kamerama je posvedočila kako su ikona Bogorodice Osloboditeljice i brojanica sa Svete gore spasili živote njenoj porodici.
Priča o monahu koji je svojim životom posvedočio da vera i molitva mogu da prevaziđu i najopasnije prepreke, pružajući nadu onima koji se suočavaju s nevoljama.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Priča o svetom Jakovu otkriva kako izgledaju trenuci kada se nebeska pomoć zaista i pojavi — i kako da i mi pozovemo svetitelje u pomoć kad nam najviše zatrebaju.
U vremenu kada turizam potiskuje duhovnost, jedan pravoslavni monah postao je stub zajednice – simbol nade i utehe za meštane, turiste i hodočasnike koji svakodnevno dolaze do ove bele svetinje između neba i mora.
Gordost se pojavljuje kroz prezir prema drugima, nadmenost, tvrdoglavo insistiranje na sopstvenom mišljenju, odbijanje pomoći, pa čak i kroz spoljašnje činjenje dobrih dela ako je njihov cilj samopromocija.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U razgovoru za religija.rs, ovaj svetogorac govori o vekovnoj tradiciji hrišćanske ljubavi i molitve koje kroz monaške proizvode, uz blagoslov, donose blagodat za dušu i telo.
Profesor kardiologije u otvorenom pismu otkrio je neverovatne trenutke svog života sa starcem Porfirijem, od svakodnevnih borbi sa bolešću do neobičnih dijagnoza i duboke duhovnosti koju je nosio, ostavljajući trajni utisak na sve koji su ga lično poznavali.
Gordost se pojavljuje kroz prezir prema drugima, nadmenost, tvrdoglavo insistiranje na sopstvenom mišljenju, odbijanje pomoći, pa čak i kroz spoljašnje činjenje dobrih dela ako je njihov cilj samopromocija.
Jednostavno, a bogato jelo od ribe i krompira u domaćem paradajz-sosu, po receptu koji monasi ne menjaju vekovima, a koji sada možete pripremiti i u svom domu.