Na Atosu, gde se tišina pretvara u prisustvo, poklonici svedoče o nevidljivoj, ali delatnoj sili molitve, o unutrašnjim preobražajima i živom nasleđu svetog Josifa Isihaste, koje menja srca i duše i danas.
Vernici koji su posetili Svetu goru govore o – drugom svetlu, o unutrašnjoj promeni, o pokajanju koje se sjedinjuje s mirom srca. Neki su, kako svedoče, tamo došli ne iz verske revnosti, već iz duševne teskobe – a otišli su sa srcem zapaljenim verom.
Jedan poklonik je rekao:
– Došao sam u Skit svetog Vasilija pognute glave, umoran od života i svojih grehova. Nisam video nijednog monaha da me teši, ali sam u sebi osetio da me neko isceljuje iznutra. Promenio sam se, a da mi niko nije rekao ni reč.
Kada monahe upitaju o takvim čudima, oni, blago osmehnuti, kažu:
Sveti Josif, pustinjak Svete gore, živeo je u postu, tišini i neprestanoj umnoj molitvi. Njegove pouke, sačuvane u pismima i svedočenjima, do danas osvetljavaju put duhovnim tragaocima. Piše, između ostalog:
– Poslušnost, smirenje i molitva – to su tri temelja. I ako imaš to, ne boj se ni demona, ni pomisli, ni tuge.
Foto: SPC wikipedia CPC
Starac Josif Isihasta
I na drugom mestu ovaj sveti Josif Svetogorac piše:
– Čovek treba da umre za svet i da živi samo za Boga. Ne rečima, već delima. A delo njegovo je da ništa ne čini bez molitve.
Mnogi poklonici svedočili su da su osetili prisustvo svetog Josifa na Svetoj gori. Neki su ga videli u viđenju. Drugima su duše bile isceljene samo čitanjem njegovih pisama u molitvi – prenosi grčki pravoslavni portal vimaorthodoxias.gr.
Nisu retki oni koji veruju da se grubost današnjeg sveta ne ublažava vikom, već tihim srcima koja se mole. Blagodat Svete Gore, duh isihazma, molitve staraca i pouke svetitelja nisu prošlost. One su sadašnjost – živa i delatna. U vremenima kada duša traži pukotinu svetlosti, tamo, u isposničkim kelijama Svete Gore, rađa se nada koja nije od ovoga sveta. Ona je – nebeska.
I kako jednom reče jedan svetogorac:
– Ovde Bog ne viče. Govori svojim dahom. Ako ga čuješ – više ne poželiš da odeš.
Supruga poznatog atinskog preduzetnika pred kamerama je posvedočila kako su ikona Bogorodice Osloboditeljice i brojanica sa Svete gore spasili živote njenoj porodici.
Priča o monahu koji je svojim životom posvedočio da vera i molitva mogu da prevaziđu i najopasnije prepreke, pružajući nadu onima koji se suočavaju s nevoljama.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Priča o svetom Jakovu otkriva kako izgledaju trenuci kada se nebeska pomoć zaista i pojavi — i kako da i mi pozovemo svetitelje u pomoć kad nam najviše zatrebaju.
U vremenu kada turizam potiskuje duhovnost, jedan pravoslavni monah postao je stub zajednice – simbol nade i utehe za meštane, turiste i hodočasnike koji svakodnevno dolaze do ove bele svetinje između neba i mora.
U mladosti je bio vojnik, a pošto je bio veoma obrazovan i hrabar, veoma se dopao caru Dioklecijanu, koji ga je postavio za načalnika svoje dvorske garde.
Beseda mitropolita šumadijskog u Ralji otvorila je pitanja bez lakih odgovora: gde počinje prava ljubav, zašto bez Boga nema istinskog odnosa među ljudima i kako se vera proverava tek onda kada naiđe na greh drugoga.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Ovo dirljivo svedočanstvo o isceljenju pred ikonom Presvete Bogorodice Trojeručice otkriva kako su vera, molitva i tišina manastira postali spas jači od svih prognoza lekara.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U razgovoru za religija.rs, ovaj svetogorac govori o vekovnoj tradiciji hrišćanske ljubavi i molitve koje kroz monaške proizvode, uz blagoslov, donose blagodat za dušu i telo.
Sam čin rađanja deteta nije samo biološki događaj, već duboko duhovni podvig, jer se kroz njega žena udostojava da postane saradnik Božiji u delu stvaranja.
Dok se pred doček 2026. godine figurice po istočnom kalendaru nude kao amajlije za sreću, njihovo biblijsko značenje otvara neprijatna, ali važna pitanja o granici između dekoracije, sujeverja i hrišćanske savesti.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Dok se pred doček 2026. godine figurice po istočnom kalendaru nude kao amajlije za sreću, njihovo biblijsko značenje otvara neprijatna, ali važna pitanja o granici između dekoracije, sujeverja i hrišćanske savesti.
Episkop valjevski upozorio je da i blagoslovene životne stvari mogu postati prepreka ako potisnu Boga, te podsetio da se smisao rada, braka i svakodnevice otkriva tek kada su postavljeni u pravu hijerarhiju vrednosti.