Shutterstock/Raushan_films, SPCSveštenik Aleksandar Praščević
Kada čovek stavi želje u centar svog postojanja, on ulazi u začarani krug u kome se nikada ne može sasvim zasititi – svaka ispunjena želja rađa novu, još veću, i tako u beskraj.
U svetu koji svakodnevno diktira nove potrebe, želje i "neophodnosti", savremeni čovek sve češće postaje rob svojih strasti.
Konzumerizam, instant zadovoljenje i hedonizam predstavljaju vrednosti koje se neprekidno nameću kao merilo uspeha i sreće.
Ipak, uprkos (ili upravo zbog) stalne trke za zadovoljstvima, savremeno društvo suočava se s masovnom pojavom depresije, osećajem praznine i dubokog nezadovoljstva.
Pravoslavna duhovnost ukazuje na jedan drugačiji pogled: upravo neumerena težnja za zadovoljenjem strasti i požuda vodi ka duhovnom i emocionalnom slomu.
shutterstock.com/DavideAngelini
Čovek nije rođen da zadovoljava svoje strasti
Kada čovek stavi želje u centar svog postojanja, on ulazi u začarani krug u kome se nikada ne može sasvim zasititi – svaka ispunjena želja rađa novu, još veću, i tako u beskraj.
Veruje se da čovek nije stvoren da robuje svojim strastima, već da teži višem smislu - životu u vrlini, koji donosi trajnu i istinsku radost. Jer, za razliku od prolaznog zadovoljstva koje pružaju ispunjene želje, vrlinski život nudi stabilnost, mir i unutrašnju ispunjenost. Nije reč o odricanju zarad kazne, već o oslobađanju od unutrašnjeg ropstva koje nastaje kada čovek pomeša slobodu sa neumerenošću.
- Čovek na zemlji nije rođen da zadovoljava svoje strasti i svoje požude, nego je čovek rođen, da se raduje vrlinskim životom. Jer, radost kroz vrlinu dolazi, a greh kroz strasti i požudu - objasnio je sveštenik Aleksandar Praščević i objasnio:
- Čovek kada poželi da zadovolji sve svoje strasti, u ogromnom je problemu. Ne samo što čevek ne može da zadovolji sve svoje strasti i požude, nego će u toj zbrci da izgubi smisao života.
Oni su ubedili prvo Kagana da se krsti, a zatim i mnogo naroda preveli u hrišćanstvo. Po povratku u Carigrad sastavili su slovensku azbuku od 38 slova i počeli da prevode crkvene knjige sa grčkog na slovenski.
Zadržavanje čistote misli i uzdržavanje u dane koje Crkva preporučuje – sredom i petkom, tokom velikih postova i prazničnih dana – nije samo tradicija, već čin slobodne volje da se živi u skladu s Božijom promisli.
Dvojica muškaraca ušla su u Sabornu crkvu Uspenja Presvete Bogorodice u Tuzli, pod izgovorom molitve, a iza sebe ostavili su sliku oskrnavljenih svetinja i dubokog bola među vermin narodom.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Sveti episkop Konstantianijski Nifon na jednostavan način je objasnio šta se dešava kada u hramu pričamo o svakodnevnim stvarima i ogovaramo, umesto da u tišini i skrušenosti upućujemo molitve Bogu.
Miroslav Hadži Vasić, naslednik travarske i kostolomačke tradicije, više od 50 puta boravio je na Hilandaru, pomažući bratiji uz blagoslov patrijarha Pavla.
Mitropolit Epifanije je optužio SPC da podriva crkveni poredak time što je dala Tomos Makedoncima i zapretio da Ukrajina neće dozvoliti – makedonski scenario.
Na Svetouspenskom groblju u Somboru, u tišini i molitvenom zajedništvu, okupili su se prijatelji, monasi i vernici da isprate majku igumana Haritona, dok je patrijarh podsetio na duboku istinu o životu, smrti i večnoj ljubavi koju donosi vera.