OVU STVAR BI TREBALO DA URADITE DA VAS BOG ČUJE! Otac Ljubo objasnio kako se razgovara sa Svevišnjim da bi vas on razumeo!
Molitva je i način da se nosimo sa teškoćama, pronađemo mir i duhovno sazrevamo.
Postoje uvrede koje bole godinama, rane koje ne zaceljuju preko noći.
U pravoslavnom hrišćanstvu oproštaj nije samo čin velikodušnosti prema drugome – on je duboko lični, duhovni lek, temelj duševnog zdravlja i unutrašnjeg mira. Ne radi se o tome da zaboravimo uvredu ili da se pravimo da se ništa nije dogodilo.
Oproštaj u ovom kontekstu znači oslobađanje srca od tereta mržnje, ogorčenosti i osvetoljubivosti – sve one tame koja u čoveku neprestano rovari iznutra i razara ga.
U jevanđelju, Hristos jasno pokazuje da je oproštaj uslov našeg sopstvenog spasenja. Kako možemo očekivati Božje milosrđe ako sami nismo spremni da ga damo drugima?

U molitvi Oče naš, koju svaki vernik zna, jasno izgovaramo: "...i oprosti nam dugove naše, kao što i mi opraštamo dužnicima svojim.“ To "kao što“ je težište – ne samo molba, već zapovest, poziv da budemo ono što želimo da i Bog bude prema nama.
U praksi, to često nije lako. Postoje uvrede koje bole godinama, rane koje ne zaceljuju preko noći. Ipak, pravoslavlje nas ne poziva da budemo pasivni trpeljivci ili da potiskujemo bol, već da se borimo sa sobom, da prepoznamo kako zlo ne nestaje ako ga čuvamo u sebi – već raste.
Neopraštanje je unutrašnji zatvor. Ono stvara nemir, napetost, pa čak i bolest.
Otac Miloš Vesin je jednom prilikom objasnio kako se rađa bolest kod ljudi koji ne mogu ili ne žele da oproste.
- Vrlo često mi sami sebe razboljevamo. I to nemogućnosšću, ili nemanjem volje ili želje da oprostimo. E, baš neću. Taj inat se okreće protiv vlasnika, okreće se protiv vas, ništa ne može da uradi onome protiv koga je okrenut. Vi možete nekome da ne oprostite, toj osobi može da bude jako žao, ali vi ćete samo stradati, jer sve što duže taj proces neopraštanja traje, sve će se više zamršavati to klupko u vama.
Molitva je i način da se nosimo sa teškoćama, pronađemo mir i duhovno sazrevamo.
Milost Božja se ne dobija pukim rečima ili formalnim obredima, već iskrenim i poniznim životom.
Borba protiv zla ne vodi se kroz odmazdu, već kroz molitvu, strpljenje i ljubav.
Sveta tajna ispovesti nije kazna, već dar- prilika za novi početak i mir sa Bogom.
Prema pravoslavlju, veza između živih i upokojenih ne prekida se smrću, već se nastavlja kroz molitvu, sećanje i ljubav.
Krštenje deteta je prva Sveta tajna u pravoslavnoj crkvi, koja simbolizuje duhovno rođenje, ulazak u crkvenu zajednicu i početak života u Hristu.
Elena Kučerenko otkriva kako pogrešne reči mogu raniti više od bolesti i pokazuje zašto vera i razumevanje mogu biti jedini put ka nadi.
Na samom pragu stradanja, Hristos govori o času kada će svako stati pred istinu bez izgovora, trenutku koji jedne uzdiže, a druge suočava sa onim od čega su bežali čitav život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Bio je veliki učitelj, podvižnik i branilac pravoslavne vere.
Predavanje u crkvi Svetog Spasa u Toploj pokazuje kako post, molitva i smirenje osnažuju dušu i pripremaju vernika za Veliku nedelju.
Očevici opisuju trenutke neizvesnosti, dok su nadležni odmah pokrenuli istragu i proveru svih okolnosti nezgode.