shutterstock/Cristi Mitu/Golden Brown, Prntscrn/YouTube/ Jutarnji Program TV Happy
Još jedna legenda tvrdi da tokom takve grmljavine ne treba da se krstimo, a ako smo u blizini mesta u koje je udario grom - to mesto dobro pogledamo jer je tu gromom Svetog Ilije pogođen đavo.
Razna su narodna verovanja vezana za praznik Svetog Ilije - Gromovnika, kako ga još u društvu i nazivaju. Jedno od tih verovanja je i da su Ognjena Marija i Sveti Ilija brat i sestra, o čemu smo već pisali.
Prema narodnim verovanjima, Sveti Ilija putuje u vatrenim kolima koja vuku četiri konja iz čijih nozdrva izlazi plamen, dok grmljavina predstavlja tutnjavu njegovih kola po nebu.
Smatra se da Sveti Ilija nije umro, već da je, u svojim plamenim kočijama, uznešen na nebo, što se često prikazuje na prazničnim ikonama.
Wikipedia
Prikaz Svetog Ilije, kako jaše vatrene kočije na nebu
Ilija Gromovnik dolazi u najtoplije i najsušnije vreme godine. Veruje se da on odlučuje kada će padati kiša, a kada će biti suša, zbog čega je u seoskim područjima običaj da se na Svetog Iliju ne radi u polju ili vinogradu, kako ne bi navukli gnev svetitelja.
Veruje se i da će - ako na dan Svetog Ilije grmi, biti štete na rodovima oraha i lešnika. Postoji izreka "od Svetog Ilije sunce sve milije", što znači da praznik označava kraj letnjih vrućina.
Sveštenik dao komentar...
Shutterstock/Sweetland Studio
Na pitanje, kako kometariše narodno verovanje vezano za udar groma tj. oluje - na dan Svetog Ilije, sveštenik kaže sledeće:
- Narod svaku pojavu tumači na svoj način, ali to ne znači da je to hrišćanski. To je za mene efemerna pojava, mnogo je bitno kako se ponašamo kao hrišćani i koliko se svojim delovanjem u životu trudimo da budemo bolji ljudi - kratko je prokomentarisao sveštenik za portal religija.rs
Još jedna legenda tvrdi da tokom takve grmljavine ne treba da se krstimo, a ako smo u blizini mesta u koje je udario grom - to mesto dobro pogledamo jer je tu gromom Svetog Ilije pogođen đavo.
Prntscrn/YouTube/ Jutarnji Program TV Happy
Miloš Stojković, teolog
Miloš Stojković, teolog, takođe je prokomentarisao ova verovanja za portal religija.rs.
- To je narodno verovanje. Svaki svetitelj - bilo da je to Sveti Ilija ili neko drugi, upućuje nas ka hrišćanskim vrednostima i istinskom Hristovom putu. A da bismo bili na tom putu, moramo biti deo svete liturgije, deo svetog pričešća i deo života unutar Crkve. Ako jesmo deo Crkve, imaćemo iskušenja, ali ćemo svakako i pobeđivati. Kroz vekove, sve je prolazno i nestaje, samo Crkva i Hristov put ostaju večni. U tome je spas pojedinca i čitavog naroda.
Ističe da narod ima potrebu da svakom svecu da nekakav epitet, kako bi ga približio čovečjoj prirodi.
- Ako smo na Hristovom putu, ne treba da se bojimo ni gromova, jer dobijamo i kišu i radost u pravo vreme. Ali ako se odričemo Hrista, nemojmo se čuditi kada naiđu oluje. Gospod nas opominje, ne zato što nas mrzi, već zato što nas voli. To je pravo hrišćansko tumačenje. Narod je kroz vekove naše svetitelje doživljavao na svoj način. Svaki svetitelj ima nešto čega je zaštitnik - njiva, moreplovaca, putnika... Za svakog svetitelja vezali smo neki epitet - i to jeste narodno verovanje. Ali prava suština je da treba da živimo zajedno sa svetiteljima, da sledimo njihov put. Bog traži trud. Ako se trudimo da budemo na pravom putu i ako taj trud dolazi iz čistog srca - za nas nema zime - zaključuje Miloš Stojković.
- To je narodno verovanje, zato što se Sveti prorok Ilija uzneo u nebesa, ali to uverenje nema teološku utemeljenost. Čisti ostaci paganizma - kratko je prokomentarisao Bojanić.
BONUS VIDEO: Monah Arsenije: Božija ljubav je nešto najbolje od svega što sam okusio!
U duhu prorokove ognjene reči, Sveti Nikolaj Ohridski I Žičkić napisao je stihove posvećene proroku Iliji, sabravši biblijsku silinu, svetootačko tumačenje i narodnu pobožnost u jedno snažno duhovno svedočanstvo.
Svi običaju vezani za proroka Iliju zapravo su potekli iz onoga što su ljudi nekada davno primetili da se dešava u prirodi i to se dalje prenosilo, kaže otac Ivan za portal religija.rs.
U besedi izgovorenoj 2. avgusta 1974. godine u manastiru Ćelije, Prepodobni Justin Ćelijski govorio je o tome zašto je Ilija ognjeni prorok, kako je vaskrsavao mrtve, spalio vodu i zaključao nebo – ali i zašto će se ponovo pojaviti pred drugi dolazak Hristov.
Bogosluženjima u manastiru Svetog Nikolaja u Pribojskoj Banji i manastiru Svetog Ilije na Jabuci kod Prijepolja, praznik je obeležen molitvenim zanosom, pastirskim poukama i porukom nade – Crkva, iako kušana od sveta, ostaje jedinstvena i živa.
Iako medicina ima svoju nezamenjivu ulogu, pravoslavna duhovnost poziva čoveka da se suoči sa sobom, da preispita svoje unutrašnje stanje i da pokuša da kroz pokajanje, molitvu i ljubav pronađe put ka isceljenju.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Iako medicina ima svoju nezamenjivu ulogu, pravoslavna duhovnost poziva čoveka da se suoči sa sobom, da preispita svoje unutrašnje stanje i da pokuša da kroz pokajanje, molitvu i ljubav pronađe put ka isceljenju.
U svakoj pravoslavnoj kući hleb ima posebno mesto, a ovaj stari recept sa jajima i kačkavaljem podseća nas zašto se nekada verovalo da je greh baciti i koricu.
Vernici joj pale sveće u strahu i nadi, žene je prizivaju radi utehe i snage, a narod je poštuje više nego ikada – zbog čega se Svetoj Mariji Magdalini baš danas obraćaju milioni duša sa jednim istim uzdahom: "Pomozi, sveta!“
Mnogi veruju da milost Gospodnja briše greh, ali beseda Svetog Nikolaja Žičkog i Ohridskog razotkriva surovu realnost Božije pravde – podsećajući da niko nije iznad Njegove osude.