Prema pravoslavnom učenju, dom nije samo mesto stanovanja već i duhovni prostor koji može postati svetilište, ali i meta nevidljivih, nečistih sila.
U današnje vreme, kada mnogi ljudi osećaju strah, nemir i teskobu, duhovna sigurnost postaje važnija nego ikada, a nju ljudi najčešće traže ili bi trebalo da je nalaze u svom domu.
Prema pravoslavnom učenju, dom nije samo mesto stanovanja već i duhovni prostor koji može postati svetilište, ali i meta nevidljivih, nečistih sila. Crkva vekovima uči da duhovi tame traže pukotine kroz koje mogu da naruše porodični mir, unezvere ukućane i udalje ih od Boga.
printskrin youtube/dok anđeli spavaju
Otac Rafailo Boljević
Nečiste sile, kako navode sveti oci, ne dolaze samo kroz očigledno zlo, već često tiho, kroz nemar, praznoverje, psovku, odsustvo molitve i udaljavanje od svetinja. Ukoliko u domu nema mesta za Boga, prema rečima svetih otaca, vrlo brzo može biti mesta za nešto drugo — ono što čoveku oduzima mir, ljubav i nadu.
Upravo na tu temu govorio je i otac Rafailo Boljević, iguman manastira Podmaine, koji vernicima poručuje da postoji jednostavan, ali moćan način da se duhovna zaštita povrati, a dom učini mestom gde zlo nema pristup.
– Sveti Jovan Zlatousti kaže da u dom gde se čuva Sveto Jevanđelje, na posebno odvojenom mestu, na polici, poželjno je da bude upaljeno i kandilo, da tom domu nečiste sile teško pristupaju. Pa još ako roditelji i deca celivaju Sveto Jevanđelje, poklone mu se... Uz sveto telo i svetu krv Hristovu, Sveto Jevanđelje je najsvetije – objasnio je otac Rafailo, dodajući čega se i zašto demoni najviše plaše.
Sve što svakodnevno doživljavamo – iskušenja, praznična oblačenja i masovna zabava – u svetlu vere otkriva borbu anđela i demona koja oblikuje sudbinu svakog čoveka.
Jerej Ruske pravoslavne crkve, teolog i misionar u svojoj knjizi „Čuda i parabole Hristove“, detaljno opisuje duhovnu prirodu demonske opsednutosti i ističe da je jedini put izlečenja vera, molitva i post.
Od Morinja do Kotora, život i mučeništvo Mihaila Barbića dobija večnu slavu – uz liturgijsko prisustvo mitropolita Joanikija i arhijereja, vera i hrabrost ovog sveštenika zasijali su kao svetionik za generacije vernika.
Poseta učenika Bogoslovije Svetog Save Sremskoj Kamenici pretvorila se u susret koji je deci doneo radost, a svima ostalima tiho podsećanje da se vera najpre prepoznaje po delima, a ne po rečima.
Recept za domaću štrudlu sa orasima kakva se pravila u danima kada je dozvoljen beli mrs - savršena za sedmicu pred početak Vaskršnjeg posta i za svaki sto oko koga se okuplja porodica.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Tokom liturgije sa arhijerejima iz Gruzije na Staroj Bežaniji, poglavar SPC ogolio je duhovne zamke savremenog čoveka, upozorio na strasti koje razaraju slobodu i jasno poručio šta je smisao vere.
Kroz svedočanstvo iz života, veliki duhovnik 20. veka i svetac objasnio je na jednostavan način da snaga molitve ne zavisi od samog čitanja, već od mnogo dublje istine koja menja život i razvejava tamu oko nas.
Reči svetitelja iz Grčke razotkrivaju najopasniju prevaru tame: đavo postaje moćan samo ako mu damo pravo i poverujemo u njegovu silu. Ali kada mu se suprotstavimo sa smirenjem i verom – on nestaje poput praha.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Pravoslavni vernici slave Svetog Teodosija Velikog po starom kalendaru i Svetu Kseniju Rimljanku po novom. Katolici se sećaju Svetog Franje Saleškog, dok muslimani i Jevreji danas nemaju veliki verski praznik.