ZAŠTO NIKAD NE TREBA DA SE LJUTIMO NA LJUDE KOJI NAS SE SETE SAMO KAD IM JE TEŠKO: Sveti Nektarije Eginski kaže da nas cene više nego što mislimo, a evo i zašto
Ponekad nismo zaboravljeni, već samo nismo cenjeni onako kako bismo voleli.
Prijatelji su porodica koju sami biramo.
U životu, prijatelji nisu samo saputnici kroz vreme i okolnosti – oni su često naši najbliži saveznici, naši tihi učitelji, naši iskreni kritičari i najveća podrška. Biti okružen pravim prijateljima znači imati nekog ko te razume i kada ćutiš, ko ostaje kada svi drugi odu i ko te ne podseća na tvoje greške, osim kada to čini da bi te podigao.
Prijatelji ne dolaze samo da bi ispunili naše vreme. Oni imaju moć da utiču na naše vrednosti, izbore, navike, pa čak i na naš identitet. Kroz prijateljstva se razvijamo – sa onima koji nas bodre, učimo da verujemo u sebe; sa onima koji nas osporavaju, učimo da preispitujemo sopstvene stavove. Prijateljstvo je mesto susreta gde se, u najčistijem obliku, ogleda i snaga i krhkost ljudske prirode.
Zato se i kaže da su prijatelji – porodica koju sami biramo. Ali ta sloboda izbora sa sobom nosi i veliku odgovornost. Jer, kao što dobar prijatelj može oplemeniti čoveka, podstaći ga na dobro, podići ga kad padne, tako i loše društvo može da ga odvuče u stranputicu, udalji od samog sebe i od vrednosti koje je gradio čitav život.
O tome koliko su odnosi koje gradimo važni i koliko duboko oblikuju naše biće, govori i pravoslavlje. U njoj prijateljstvo nije samo društveni fenomen, već i duhovna kategorija. Pravoslavna duhovnost podseća da prava prijateljstva treba da budu utemeljena na istini, ljubavi, uzajamnom poštovanju i iskrenoj brizi za spasenje duše drugoga. Prijatelj koji te ne podseća na Boga, koji ne podstiče tvoju dušu na rast, koji ne stoji uz tebe u molitvi i tišini, već samo u provodu i površnosti, nije prijatelj u duhovnom smislu.
Jedan od najmudrijih i najuticajnijih svetitelja Crkve, Sveti Jovan Zlatousti, ostavio je snažno upozorenje koje se odnosi na značaj prijatelja, koje i danas ima svoju punu težinu:
"Ništa nije tako opasno kao loše društvo. Jedan pokvareni prijatelj može ti naneti veću štetu nego deset neprijatelja."
Ponekad nismo zaboravljeni, već samo nismo cenjeni onako kako bismo voleli.
Jednostavne reči iz pravoslavnog molitvenika koje kriju snagu ljubavi, vere i nevidljive podrške u trenucima kada je najpotrebnija.
U današnjem svetu, naići na iskrenog prijatelja nije samo retkost - to je skoro pa luksuz.
Pravoslavlje na prijateljstvo ne gleda kao na prolaznu emociju, već kao na duboku duhovnu vezu.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Još kao dečak čuvao je ovce, ali je vreme koje je provodio na pašnjacima koristio za molitvu.
Čak i kada mnogo puta padne, čovek ne treba da odustane od pokajanja, molitve i borbe za sopstveno spasenje.
Otac Joil Bulatović bio je izričit u stavu da je bolje slavu ne obeležavati nego je pretvoriti u nešto što nema veze sa njenim pravim značenjem.
Đurđic se obeležava kao uspomena na prenos moštiju Svetog Georgija iz Nikomidije u Lidu Palestinsku.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Pravoslavno učenje podseća da odnos prema Bogu ne treba da zavisi samo od toga da li nam u životu sve ide onako kako želimo ili ne.
Sveti oci nisu slučajno uzdržanje od hrane, kao i od alkohola, smatrali važnim delom duhovne borbe.
Crkva poziva vernike da budu pažljivi u rečima, blagi u sudovima i istrajni u molitvi, jer se samo kroz smirenje i ljubav čuva zajedništvo među ljudima.
U Svetom pismu i učenju Svetih otaca mnogo puta se upozorava na opasnost licemerja, dvoličnosti i laskanja.
Čak i kada mnogo puta padne, čovek ne treba da odustane od pokajanja, molitve i borbe za sopstveno spasenje.
Otac Joil Bulatović bio je izričit u stavu da je bolje slavu ne obeležavati nego je pretvoriti u nešto što nema veze sa njenim pravim značenjem.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.
Još kao dečak čuvao je ovce, ali je vreme koje je provodio na pašnjacima koristio za molitvu.
Otac Joil Bulatović bio je izričit u stavu da je bolje slavu ne obeležavati nego je pretvoriti u nešto što nema veze sa njenim pravim značenjem.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.
Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik.
Sveti oci upozoravali su da se čovek ne sme vezivati za rđave pomisli niti im pridavati preveliku pažnju, već da treba da se okrene molitvi i veri.
U pravoslavnom učenju reč ima posebnu težinu, a od čoveka se očekuje da je koristi za dobro, a ne za povređivanje drugih.