UMESTO BOŽIĆA, 7. JANUARA SLAVIĆE SE DAN PROGRAMERA: Zelenski potpisao ukaz koji je dodatno podelio ukrajinsko društvo
Nova odluka iz Kijeva otvorila je pitanje da li se kalendar pretvara u političko oruđe u trenutku dubokih društvenih lomova.
Predsednik Rusije u novogodišnjoj čestitki ističe važnost vere, tradicije i uloge Crkve u očuvanju jedinstva društva.
Očekivanje da će 2026. godina doneti pozitivne promene i obnavljanje izrazio je predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin u obraćanju patrijarhu moskovskom i sve Rusije Kirilu, povodom Nove godine i praznika Rođenja Hristovog, koji Ruska pravoslavna crkva proslavlja 7. januara prema Julijanskom kalendaru.
Poruka, koju je objavio Kremlj, nosi snažan duhovni i društveni značaj.
U čestitki ruski predsednik naglašava da su praznični dani oduvek vreme za unutrašnje preispitivanje i jačanje veza sa porodicom i bližnjima.
– Uvek sa posebnim ushićenjem i nadom očekujemo ove svetle praznike – ističe Putin, dodajući da ih prati vera da dobre namere i snovi ljudi mogu postati stvarnost.
On takođe ocenjuje da nova godina može biti početak za unapređenje društvenog života i jačanje zajedništva, čak i u periodima pojačanih međunarodnih i unutrašnjih izazova.
Posebna pažnja u poruci posvećena je ulozi Crkve i crkvenih velikodostojnika. Ruski predsednik se lično obraća patrijarhu Kirilu, poželivši mu zdravlje i uspeh u odgovornoj patrijarškoj službi, uz priznanje doprinosa Crkve očuvanju duhovnog identiteta i istorijske kontinuiteta ruskog naroda.
Ova napomena dobija dodatnu težinu imajući u vidu da je Ruska pravoslavna crkva pozvana da bude stub stabilnosti i jedinstva u periodu značajnih društvenih i geopolitičkih promena.
Pored poruke ruskog predsednika, patrijarh moskovski i sve Rusije primio je novogodišnje i božićne čestitke i od drugih državnih zvaničnika. Među njima su predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko i predsednik Vlade Rusije Mihail Mišustin, koji su istakli duhovni rad Patrijaršije i njen doprinos očuvanju društvene kohezije.
Čestitka Vladimira Putina nije običan praznični pozdrav. Naprotiv, ona deluje kao javna poruka koja naglašava vrednost vere, predanja i duhovne postojanosti kao temelja budućnosti. U vremenu neizvesnosti, želja za „promenama nabolje“ postaje izraz zajedničkog iščekivanja, kako za Rusiju, tako i za širi pravoslavni svet.
Nova odluka iz Kijeva otvorila je pitanje da li se kalendar pretvara u političko oruđe u trenutku dubokih društvenih lomova.
U duhu hrišćanske ljubavi, poglavar Srpske pravoslavne crkve prevazilazi kalendarske razlike i Hristovo Rođenje čestita svima – od pravoslavnih patrijarha do pape i crkvenih velikodostojnika u Srbiji.
Pitanje koje svake zime deli vernike dobija jasan odgovor sveštenika koji, bez popuštanja veri ali i bez straha od radosti, objašnjava gde je prava granica.
Dok mediji najavljuju ludačku proslavu Nove godine, sveštenik iz Malog Palančišta poziva vernike na molitvu, post i pokajanje pred Rođenje Hrista, ističući opasnosti idolopoklonstva i praznoslovlja.
U dokumentu koji su pripremile SAD i Rusija prvi put se na međunarodnom nivou otvara i pitanje statusa kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve u okviru budućeg mirovnog dogovora.
Povodom rođendana predsednika Ruske Federacije, Patrijarh srpski ističe vekovne veze Srpske pravoslavne crkve i Ruske pravoslavne crkve između dva bratska naroda.
Dok svet fokusira pažnju na samit sa Trampom, ruski predsednik u Ankoražu polaže cveće sovjetskim pilotima i razgovara o molitvi za mir, osvetljavajući vekovnu duhovnu povezanost Rusije i Aljaske.
Papa Lav XIV je u nekoliko navrata ponudio da Vatikan ugosti pregovore između Ukrajine i Rusije, što je Moskva odbila.
Dok mediji najavljuju ludačku proslavu Nove godine, sveštenik iz Malog Palančišta poziva vernike na molitvu, post i pokajanje pred Rođenje Hrista, ističući opasnosti idolopoklonstva i praznoslovlja.
Pouka ovog monaha pokazuje kako skromnost, ljubav prema bližnjima i predanje Božijoj volji mogu promeniti svakodnevicu i doneti mir u haotičan život.
Pitanje koje svake zime deli vernike dobija jasan odgovor sveštenika koji, bez popuštanja veri ali i bez straha od radosti, objašnjava gde je prava granica.
U besedi za 30. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o jednostavnoj, ali moćnoj odluci koja je u trenutku bola i tuge oblikovala carevu lozu i otvorila put do proroka i najvećeg među carevima.
Iza drvenih zidova Lazarice kod Prolom banje kriju se čudni simboli i predanja koja i danas intrigiraju verni narod, ali i sve putnike namernike.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Freska „Dobar pastir“ iz 3. veka prikazuje mladog Isusa, simbol božanske zaštite i ranog hrišćanskog života u Anadoliji.
U besedi za 30. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o jednostavnoj, ali moćnoj odluci koja je u trenutku bola i tuge oblikovala carevu lozu i otvorila put do proroka i najvećeg među carevima.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog Sevastijana po starom kalendaru, a Svetu Melaniju Mlađu po novom. Katolici proslavljaju Svetog papu Silvestera I, dok Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama prema svojim verskim običajima.
Jedna iskrena reč starca razbija iluziju univerzalnog spasenja i pokazuje da vera nije pasivna uteha, već put dela i lične odgovornosti.