UMESTO BOŽIĆA, 7. JANUARA SLAVIĆE SE DAN PROGRAMERA: Zelenski potpisao ukaz koji je dodatno podelio ukrajinsko društvo
Nova odluka iz Kijeva otvorila je pitanje da li se kalendar pretvara u političko oruđe u trenutku dubokih društvenih lomova.
Predsednik Rusije u novogodišnjoj čestitki ističe važnost vere, tradicije i uloge Crkve u očuvanju jedinstva društva.
Očekivanje da će 2026. godina doneti pozitivne promene i obnavljanje izrazio je predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin u obraćanju patrijarhu moskovskom i sve Rusije Kirilu, povodom Nove godine i praznika Rođenja Hristovog, koji Ruska pravoslavna crkva proslavlja 7. januara prema Julijanskom kalendaru.
Poruka, koju je objavio Kremlj, nosi snažan duhovni i društveni značaj.
U čestitki ruski predsednik naglašava da su praznični dani oduvek vreme za unutrašnje preispitivanje i jačanje veza sa porodicom i bližnjima.
– Uvek sa posebnim ushićenjem i nadom očekujemo ove svetle praznike – ističe Putin, dodajući da ih prati vera da dobre namere i snovi ljudi mogu postati stvarnost.
On takođe ocenjuje da nova godina može biti početak za unapređenje društvenog života i jačanje zajedništva, čak i u periodima pojačanih međunarodnih i unutrašnjih izazova.
Posebna pažnja u poruci posvećena je ulozi Crkve i crkvenih velikodostojnika. Ruski predsednik se lično obraća patrijarhu Kirilu, poželivši mu zdravlje i uspeh u odgovornoj patrijarškoj službi, uz priznanje doprinosa Crkve očuvanju duhovnog identiteta i istorijske kontinuiteta ruskog naroda.
Ova napomena dobija dodatnu težinu imajući u vidu da je Ruska pravoslavna crkva pozvana da bude stub stabilnosti i jedinstva u periodu značajnih društvenih i geopolitičkih promena.
Pored poruke ruskog predsednika, patrijarh moskovski i sve Rusije primio je novogodišnje i božićne čestitke i od drugih državnih zvaničnika. Među njima su predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko i predsednik Vlade Rusije Mihail Mišustin, koji su istakli duhovni rad Patrijaršije i njen doprinos očuvanju društvene kohezije.
Čestitka Vladimira Putina nije običan praznični pozdrav. Naprotiv, ona deluje kao javna poruka koja naglašava vrednost vere, predanja i duhovne postojanosti kao temelja budućnosti. U vremenu neizvesnosti, želja za „promenama nabolje“ postaje izraz zajedničkog iščekivanja, kako za Rusiju, tako i za širi pravoslavni svet.
Nova odluka iz Kijeva otvorila je pitanje da li se kalendar pretvara u političko oruđe u trenutku dubokih društvenih lomova.
U duhu hrišćanske ljubavi, poglavar Srpske pravoslavne crkve prevazilazi kalendarske razlike i Hristovo Rođenje čestita svima – od pravoslavnih patrijarha do pape i crkvenih velikodostojnika u Srbiji.
Pitanje koje svake zime deli vernike dobija jasan odgovor sveštenika koji, bez popuštanja veri ali i bez straha od radosti, objašnjava gde je prava granica.
Dok mediji najavljuju ludačku proslavu Nove godine, sveštenik iz Malog Palančišta poziva vernike na molitvu, post i pokajanje pred Rođenje Hrista, ističući opasnosti idolopoklonstva i praznoslovlja.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Prema hrišćanskom učenju, čovek je pozvan da čuva svoj jezik od zlih reči, osude i proklinjanja, a roditeljska ljubav ne bi trebalo da se pretvori u ponižavanje i osuđivanje deteta.
Njihovo ime posebno se spominje kada se neko suoči sa bolešću, bolom, strahom ili neizvesnošću.
Kada se kolač podeli, gost deo iz leve ruke spušta na sto, pored sveće i žita, dok četvrtinu koju drži u desnoj ruci podiže i predaje domaćici.
Poznati kao besrebrenici i čudotvorci, lečili su bolesne ne tražeći zauzvrat novac niti bilo kakvu nagradu, zbog čega su dobili ime bezmezdni lekari.
Hrišćansko učenje poziva čoveka da se čuva mržnje i osvete, jer zlopamćenje ne donosi mir duši, već je još više opterećuje.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Poglavar Jerusalimske patrijaršije istakao da verske vođe imaju duhovni i moralni autoritet da pomognu u prevazilaženju sukoba i otvore put ka pomirenju.
Dok Crkva slavi Svetog Kirila i Metodija, patrijarhu moskovskom i cele Rusije upućene su čestitke koje su otvorile pitanje uloge vere u očuvanju društvenog jedinstva i kulturnog kontinuiteta u Rusiji.
Beloruske monahinje su navodno "infiltrirale" u crkve u Švedskoj kako bi prikupljale sredstva za finansiranje rata u Ukrajini.
Dok većina meri sreću brojem poruka i fotografija, rečenica svetogorskog duhovnika otkriva kako tihi gest može pretvoriti prazničnu radost u svetlost za one koji su sami, bolesni ili u patnji.
Prema hrišćanskom učenju, čovek je pozvan da čuva svoj jezik od zlih reči, osude i proklinjanja, a roditeljska ljubav ne bi trebalo da se pretvori u ponižavanje i osuđivanje deteta.
Njihovo ime posebno se spominje kada se neko suoči sa bolešću, bolom, strahom ili neizvesnošću.
Kada se kolač podeli, gost deo iz leve ruke spušta na sto, pored sveće i žita, dok četvrtinu koju drži u desnoj ruci podiže i predaje domaćici.
Hrišćansko učenje poziva čoveka da se čuva mržnje i osvete, jer zlopamćenje ne donosi mir duši, već je još više opterećuje.
Njihovo ime posebno se spominje kada se neko suoči sa bolešću, bolom, strahom ili neizvesnošću.
Kada se kolač podeli, gost deo iz leve ruke spušta na sto, pored sveće i žita, dok četvrtinu koju drži u desnoj ruci podiže i predaje domaćici.
Hrišćansko učenje poziva čoveka da se čuva mržnje i osvete, jer zlopamćenje ne donosi mir duši, već je još više opterećuje.
Pojedini među njima postali su episkopi i revnosno brinuli o poverenim hrišćanskim zajednicama, dok su neki za svoju veru podneli mučeničku smrt.
Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik.
Sveti oci upozoravali su da se čovek ne sme vezivati za rđave pomisli niti im pridavati preveliku pažnju, već da treba da se okrene molitvi i veri.
U pravoslavnom učenju reč ima posebnu težinu, a od čoveka se očekuje da je koristi za dobro, a ne za povređivanje drugih.