POSTOJI LI POSEBNA MOLITVA ZA NOVU GODINU: Odgovor oca Andreja iznenadiće mnoge
Nedoumica pravoslavnih vernika pred 31. decembar i 1. januar dobija jasan i smiren odgovor sveštenika, koji podseća da se vreme ne „slavi“, već predaje Bogu.
U trenucima prelaska iz starog u novo leto Gospodnje, s molitvenikom u rukama, veru, nadu i blagoslov, zakoračajte ka miru, ljubavi prema bližnjima i životu u skladu sa Božjom voljom.
Nova godina u pravoslavnoj tradiciji ne predstavlja priliku za provod; niti hod ka iskušenjima bluda, proždrljivosti i svega onoga što je u suprotnosti sa učenjem Crkve Hristove i svetih otaca. Ipak, početak godine, kao i svaki drugi, može se obeležiti molitvom koja sabira veru, nadu i blagoslov. U trenutku prelaska sa jednog vremena na drugo, vernici podižu srce i misao ka Tvorcu svega vidljivog i nevidljivog, tražeći od Njega mir, jedinstvo i duhovno osnaženje za godinu koja je pred nama. Molitva za početak godine, ispunjena toplinom starog crkvenog jezika i dubokim smislom za život u skladu sa Božjom voljom, poziva vernika da kroz ljubav prema bližnjima kroči stazom spasenja i učvrsti svoj odnos sa Crkvom i zajednicom.
Gospode Bože, Tvorče i Sazdatelju svih vidljivih i nevidljivih stvari, Ti koji si stvorio vremena i leta, Sam blagoslovi godinu novu koja počinje današnjim danom, a koju mi brojimo od Tvoga ovaploćenja radi našega spasenja.
Daj da ovu godinu, kao i mnoge posle nje, provedemo u miru i slozi sa bližnjima našim; učvrsti i raširi Svetu Saborno-vaseljensku Crkvu, koju si Ti Sam osnovao i spasonosnom žrtvom Svetoga Tela i Prečiste Krvi osvetio.
Otadžbinu našu uzvisi, sačuvaj i proslavi; dugovečnost, zdravlje, obilje plodova zemaljskih i blago prostranje vazduha daruj nam.
Mene, grešnog slugu Tvoga, svu rodbinu i bližnje moje, kao i sve blagoverne hrišćane, kao istinski naš Vrhovni Pastir, napasaj, ogradi i na put spasenja utvrdi, da bismo, sledeći Njime, posle dugog i spokojnog života u ovom svetu, dostigli Carstvo Tvoje Nebesko i udostojili se večnog blaženstva sa svetima Tvojim. Amin.
Molitva preuzeta sa ruskog pravoslavnog sajta foma.ru.
Nedoumica pravoslavnih vernika pred 31. decembar i 1. januar dobija jasan i smiren odgovor sveštenika, koji podseća da se vreme ne „slavi“, već predaje Bogu.
Predanje kaže da je Sveti Bonifacije na Badnje veče posekao Hrast groma, pod kojim su pagani prinosili ljudske žrtve, što je zauvek promenilo tok jedne stare tradicije.
Svetitelji podsećaju da početak godine nije pitanje slavlja, već trenutak u kojem se preispituju savest, navike i odnos prema Bogu — jer od toga zavisi kakav će trag ostaviti dani koji dolaze.
Na prazničnoj službi u manastiru Ćelija Piperska naglašeno je koliko običaj pomirenja pre Božića osnažuje duhovnu snagu i motiviše na dobro.
Bez povišenog tona i bez kalkulacije, sveštenik Vladislav Vučanović u jednoj kratkoj poruci otvara pitanje zašto se lakše okupljamo oko trpeza i vatrometa nego oko suštine vere, posta i lične odgovornosti.
U katoličkoj tradiciji 31. decembar nosi više od odbrojavanja sekundi do Nove godine - nosi priču o Svetom Silvestru koji je oblikovao veru, odnos Crkve i vlasti i sudbinu Rimskog carstva
Veliki duhovnik 20. veka govorio je o iskušenjima koja prete Crkvi i vernicima, upozoravajući da se put vere može sačuvati jedino duhovnom budnošću, molitvom i istrajnošću, uprkos pritiscima savremenog društva.
Portal Religija.rs objavljuje faksimil odluke kojom je Hrvatska zaštitila "slavu", "krsnicu" i "krsno ime", uz običaje i simbole vekovima vezane za srpsku pravoslavnu tradiciju.
Pravoslavlje uči da ništa čoveku nije dato slučajno.
U besedi za 5. sedmicu po Vaskrsu Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako se čovek od Boga ne odvaja naglo, već postepeno, kroz neprimetne zamene koje slabe unutrašnju vernost i vode u duhovnu prevaru.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Svečani početak Sabora označen je nakon liturgije tradicionalnim "prizivom Duha Svetog" u kripti Hrama Svetog Save.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Meštani kažu da kad god su pokušali da mladice presade na drugo mesto, da su i plod davale i rasle uspravno.
Pravoslavlje uči da ništa čoveku nije dato slučajno.
U pravoslavnoj tradiciji hleb je svetinja koja se poštuje kao plod rada i blagoslova. Iz tog odnosa nastali su starinski recepti poput uštipaka od bajatog hleba koji vraćaju miris doma i podsećaju na vreme bez bacanja hrane.