POSTOJI LI POSEBNA MOLITVA ZA NOVU GODINU: Odgovor oca Andreja iznenadiće mnoge
Nedoumica pravoslavnih vernika pred 31. decembar i 1. januar dobija jasan i smiren odgovor sveštenika, koji podseća da se vreme ne „slavi“, već predaje Bogu.
U trenucima prelaska iz starog u novo leto Gospodnje, s molitvenikom u rukama, veru, nadu i blagoslov, zakoračajte ka miru, ljubavi prema bližnjima i životu u skladu sa Božjom voljom.
Nova godina u pravoslavnoj tradiciji ne predstavlja priliku za provod; niti hod ka iskušenjima bluda, proždrljivosti i svega onoga što je u suprotnosti sa učenjem Crkve Hristove i svetih otaca. Ipak, početak godine, kao i svaki drugi, može se obeležiti molitvom koja sabira veru, nadu i blagoslov. U trenutku prelaska sa jednog vremena na drugo, vernici podižu srce i misao ka Tvorcu svega vidljivog i nevidljivog, tražeći od Njega mir, jedinstvo i duhovno osnaženje za godinu koja je pred nama. Molitva za početak godine, ispunjena toplinom starog crkvenog jezika i dubokim smislom za život u skladu sa Božjom voljom, poziva vernika da kroz ljubav prema bližnjima kroči stazom spasenja i učvrsti svoj odnos sa Crkvom i zajednicom.
Gospode Bože, Tvorče i Sazdatelju svih vidljivih i nevidljivih stvari, Ti koji si stvorio vremena i leta, Sam blagoslovi godinu novu koja počinje današnjim danom, a koju mi brojimo od Tvoga ovaploćenja radi našega spasenja.
Daj da ovu godinu, kao i mnoge posle nje, provedemo u miru i slozi sa bližnjima našim; učvrsti i raširi Svetu Saborno-vaseljensku Crkvu, koju si Ti Sam osnovao i spasonosnom žrtvom Svetoga Tela i Prečiste Krvi osvetio.
Otadžbinu našu uzvisi, sačuvaj i proslavi; dugovečnost, zdravlje, obilje plodova zemaljskih i blago prostranje vazduha daruj nam.
Mene, grešnog slugu Tvoga, svu rodbinu i bližnje moje, kao i sve blagoverne hrišćane, kao istinski naš Vrhovni Pastir, napasaj, ogradi i na put spasenja utvrdi, da bismo, sledeći Njime, posle dugog i spokojnog života u ovom svetu, dostigli Carstvo Tvoje Nebesko i udostojili se večnog blaženstva sa svetima Tvojim. Amin.
Molitva preuzeta sa ruskog pravoslavnog sajta foma.ru.
Nedoumica pravoslavnih vernika pred 31. decembar i 1. januar dobija jasan i smiren odgovor sveštenika, koji podseća da se vreme ne „slavi“, već predaje Bogu.
Predanje kaže da je Sveti Bonifacije na Badnje veče posekao Hrast groma, pod kojim su pagani prinosili ljudske žrtve, što je zauvek promenilo tok jedne stare tradicije.
Svetitelji podsećaju da početak godine nije pitanje slavlja, već trenutak u kojem se preispituju savest, navike i odnos prema Bogu — jer od toga zavisi kakav će trag ostaviti dani koji dolaze.
Na prazničnoj službi u manastiru Ćelija Piperska naglašeno je koliko običaj pomirenja pre Božića osnažuje duhovnu snagu i motiviše na dobro.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Još kao dečak čuvao je ovce, ali je vreme koje je provodio na pašnjacima koristio za molitvu.
Čak i kada mnogo puta padne, čovek ne treba da odustane od pokajanja, molitve i borbe za sopstveno spasenje.
Otac Joil Bulatović bio je izričit u stavu da je bolje slavu ne obeležavati nego je pretvoriti u nešto što nema veze sa njenim pravim značenjem.
Đurđic se obeležava kao uspomena na prenos moštiju Svetog Georgija iz Nikomidije u Lidu Palestinsku.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Kao žena koju je Hristos izbavio od demonskih sila i prva vesnica Njegovog Vaskrsenja, Blaga Marija vekovima nadahnjuje vernike da se uz molitvu, pokajanje i pouzdanje u Boga suoče sa životnim izazovima.
Donosimo celu molitvu jednom od najvećih starozavetnih proroka, kome se pravoslavni vernici vekovima obraćaju tražeći pokajanje, duhovno ukrepljenje, očuvanje vere, ali i Božiju zaštitu od suše, oluja, bolesti i drugih nevolja.
Donosimo molitvu kojom se vernici obraćaju ovim svetiteljima za zdravlje, utehu, duhovnu snagu i zastupništvo pred Gospodom.
Kroz molitvenu poruku prvoapostolima, koji su najznačajniji stubovi hrišćanstva, podsećamo se duhovne snage i blagodati koja dolazi kroz veru, udaljavajući se od iskušenja koja sujeverje donosi.
Čak i kada mnogo puta padne, čovek ne treba da odustane od pokajanja, molitve i borbe za sopstveno spasenje.
Otac Joil Bulatović bio je izričit u stavu da je bolje slavu ne obeležavati nego je pretvoriti u nešto što nema veze sa njenim pravim značenjem.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.
Još kao dečak čuvao je ovce, ali je vreme koje je provodio na pašnjacima koristio za molitvu.
Otac Joil Bulatović bio je izričit u stavu da je bolje slavu ne obeležavati nego je pretvoriti u nešto što nema veze sa njenim pravim značenjem.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.
Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik.
Sveti oci upozoravali su da se čovek ne sme vezivati za rđave pomisli niti im pridavati preveliku pažnju, već da treba da se okrene molitvi i veri.
U pravoslavnom učenju reč ima posebnu težinu, a od čoveka se očekuje da je koristi za dobro, a ne za povređivanje drugih.