U SLUČAJU RAZNIH NESREĆA, OBAVEZNO OVO URADITE! Prepodobni Nektarije Optinski dao savet zlata vredan
Sveti oci su svedočili da se mir ne nalazi u izbegavanju stradanja, već u pravilnom odnosu prema njemu.
Duhovno iskustvo Crkve kroz vekove svedoči da Bog ne gleda samo na delo, već na nameru i stanje srca.
U vremenu u kojem se čovek lako zanese spoljašnjim pravilima i formama, Crkva neprestano podseća da suština duhovnog života nije u spoljašnjem podvigu, već u unutrašnjem preobražaju srca.
Post, molitva, bdenje, čitanje Svetog pisma i dela Svetih otaca predstavljaju stubove hrišćanskog života, ali samo onda kada su prožeti smirenjem, pokajanjem i ljubavlju. Bez toga, i najveći trud može ostati bez ploda.
Duhovno iskustvo Crkve kroz vekove svedoči da Bog ne gleda samo na delo, već na nameru i stanje srca.
Mnogi su postili, ali bez ljubavi prema bližnjem; molili su se, ali bez oproštaja; činili su dobra dela, ali da bi bili viđeni i pohvaljeni. Takav trud, lišen smirenja, može postati zamka sopstvenog uzdizanja i tihe gordosti, koja čoveka udaljava od Boga više nego otvoreni pad.
Sa druge strane, istorija svetosti pokazuje da ni pad nije kraj. U pokajničkim suzama, u priznanju sopstvene nemoći i grešnosti, čovek se susreće sa milošću Božjom. Kada se posle greha rodi istinsko smirenje, tada i ono što je bilo bolno i teško postaje put ka dubljem poznanju sebe i Boga. Crkva zato ne uči očajanju, već rasuđivanju - daru da razlikujemo šta nas vodi ka Hristu, a šta nas, pod maskom pobožnosti, udaljava od Njega.
Sveti oci su naročito upozoravali na opasnost duhovne samouverenosti. Bez saveta iskusnijih, bez provere sopstvenih misli kroz Reč Božju i predanje Crkve, čovek može skrenuti u krajnosti.
Istinski podvig nikada nije izdvojen od poslušnosti, razboritosti i smirenja. U tome se ogleda prava duhovna borba – ne u spoljašnjoj strogosti, već u tihoj, svakodnevnoj borbi protiv sopstvene gordosti.
O tome je jasno govorio i starac Nikon Vorobjov:
"Svaki događaj, čak i pad u teške grehe, može biti od velike koristi, i obrnuto: post, molitva, bdenje i drugi trudovi mogu biti ne samo štetni, već mogu biti i pogubni ako se rade pogrešno. Nepravilni trudovi su oni koji vode do visokog mišljenja o sebi i gordosti. Nasuprot tome, ako čovek postiže smirenje kroz padove, oni se pokazuju korisnijim od podviga. Sve se mora činiti sa rasuđivanjem, oprezom, savetom i proverom Rečju Božjom i Svetim ocima".
Sveti oci su svedočili da se mir ne nalazi u izbegavanju stradanja, već u pravilnom odnosu prema njemu.
Pravoslavno predanje podseća da Bog uvek čuje molitvu, ali da odgovor ne dolazi uvek onako kako čovek očekuje.
Kada zadržimo oštru reč i, umesto nje, izaberemo blagu, tada pokazujemo da smo razumeli Božju zapovest o ljubavi.
Milosrđe temelj hrišćanskog života.
Sveti oci nas uče da je čovek mali svet, mikrokosmos i kada se u njemu uspostavi mir, taj mir se širi i na druge.
Prava ljubav ne bira kome će biti upućena - ona ljubi i neprijatelja, jer vidi u svakom čoveku ikonu Božiju.
U središtu pravoslavne vere, kao njeni najdublji duhovni stubovi, stoje post i molitva.
Napominje da tu vrednost, koju nam niko ne može oduzeti, delimo i u sebi uveličavamo tako što pomažemo drugima - jer na taj način širimo krug dobrote.
Pravoslavni podvižnik objašnjava zašto je važno prepoznati sopstvene slabosti, osloboditi se potrebe da uvek budemo u pravu i kroz smirenje se otvoriti za Božju blagodat.
Pravoslavna vera nije spojiva sa sujeverjem.
Pravoslavna vera poziva čoveka da se ne predaje očajanju i strahu zbog porodične prošlosti, već da svoj život usmerava prema Bogu.
Sveta uprava zahteva da grčki nedeljnik demantuje sporne navode i objavi njen odgovor u celosti, na istom mestu gde je objavljen tekst o Manastiru Svete Katarine na Sinaju.
Obeležamo praznik posvećen čudesnom javljanju Majke Božje u carigradskoj crkvi Vlaherni.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Pravoslavna vera poziva čoveka da se ne predaje očajanju i strahu zbog porodične prošlosti, već da svoj život usmerava prema Bogu.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
U obraćanju vernicima u australijskoj prestonici, poglavar SPC istakao značaj svetosavskog nasleđa, zajedništva u Hristu i pomirenja među Srbima.
Zapis iz „Srbskog kuvara“, koji je jeromonah Jerotej Draganović iz manastira Krušedola objavio još u 19. veku, otkriva kako su se od jednostavnih namirnica pripremala zasitna jela za dane kada crkveni tipik ne propisuje post.
Sveta uprava zahteva da grčki nedeljnik demantuje sporne navode i objavi njen odgovor u celosti, na istom mestu gde je objavljen tekst o Manastiru Svete Katarine na Sinaju.