ŠTA ČINITI KAD BOLEST RAZARA TELO NA KOMADE?! Sveti Jovan Kronštatski kaže da će vam ovo sigurno olakšati muke
Pravoslavna vera uči da nijedno stradanje nije bez smisla i da se i kroz bolest čovek može približiti Gospodu.
Sveti oci su često govorili da nevolje imaju posebnu ulogu u duhovnom životu.
U životu svakog čoveka postoje trenuci kada se suočava sa iskušenjima, brigama i nevoljama koje na prvi pogled deluju teško i nerazumljivo. Mnogi se tada pitaju zbog čega ih je zadesila bolest, gubitak, nerazumevanje bližnjih ili neki drugi teret koji nosi bol i tugu.
Međutim, pravoslavno predanje uči da nijedna životna okolnost nije izvan promisla Božijeg i da Gospod, kao brižni otac, ne ostavlja čoveka ni u najtežim trenucima.
Sveti oci su često govorili da nevolje imaju posebnu ulogu u duhovnom životu. One podsećaju čoveka na prolaznost zemaljskih stvari, bude ga iz duhovne uspavanosti i vraćaju ga molitvi.
Dok traje period blagostanja, čovek lako može zaboraviti na Boga, osloniti se isključivo na svoje snage i poverovati da sam upravlja svojim životom. Međutim, kada dođu iskušenja, srce se češće okreće ka nebu, tražeći pomoć, utehu i smisao.
U Svetom pismu i životima svetitelja nalazimo bezbroj primera ljudi koji su kroz stradanje zadobili veliku duhovnu korist. Njihove nevolje nisu bile znak Božijeg napuštanja, već put ka većoj veri, smirenju i približavanju Gospodu.
Zato su podvižnici Crkve učili da se i u najtežim okolnostima treba truditi da čovek sačuva poverenje u Boga, znajući da On vidi ono što je ljudskom pogledu često skriveno.
Pravoslavni hrišćanin nastoji da svaku životnu situaciju prihvati sa verom, moleći se da mu Gospod podari snagu da izdrži iskušenje i mudrost da razume njegov duhovni značaj.
Jer, prema učenju Crkve, nevolje nisu samo teret koji treba podneti, već i prilika da čovek pokaže svoju vernost Bogu i da kroz trpljenje sazri u veri.
O tome je govorio i arhimandrit Kiril Pavlov:
"Poseta nevolje javno svedoči, da je Gospod u to vreme obratio na tebe posebnu pažnju".
Pravoslavna vera uči da nijedno stradanje nije bez smisla i da se i kroz bolest čovek može približiti Gospodu.
Na sve načine suprostavite se svojoj gnevljivosti i uz Božju pomoć ona će oslabiti, istakao je otac Jovan.
Kada čovek smatra da je uvek u pravu, kada ne želi da popusti, da oprosti ili da zatraži oproštaj, tada se srce udaljava od ljubavi i mira.
Vernici ne bi trebalo svetiteljima da se obraćaju kao nekome ko ispunjava prolazne želje, već kao nebeskim zastupnicima pred Gospodom.
Iskušenja skidaju iluziju samodovoljnosti i podsećaju čoveka da nije gospodar sopstvenog života, već biće koje zavisi od Božje milosti.
Bez Boga nema istinske pomoći, ističe arhimandrit Stefan.
Veliki je izazov pružen čoveku onim šta će on da učini sa patnjom i bolom, isticao je Jerotić.
Smiren čovek ne prezire sebe, već se oslobađa gordosti, očekivanja i prava da uvek bude u pravu.
Reči blaženopočivšeg srpskog patrijarha Pavla otkrivaju zašto sujeta i gordost dovode do nesporazuma i kako da sačuvamo unutrašnji mir čak i kada nas drugi provociraju.
Veliki ruski podvižnik govorio je o značaju obraćanja Presvetoj Bogorodici u trenucima straha, nemira i životnih iskušenja.
U besedi za sredu 20. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava kako loša pomisao prerasta u greh, a loš primer može da odvede i druge na stranputicu.
Pravoslavni podvižnik objašnjava zašto je važno prepoznati sopstvene slabosti, osloboditi se potrebe da uvek budemo u pravu i kroz smirenje se otvoriti za Božju blagodat.
Obeležamo praznik posvećen čudesnom javljanju Majke Božje u carigradskoj crkvi Vlaherni.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Pravoslavna vera poziva čoveka da se ne predaje očajanju i strahu zbog porodične prošlosti, već da svoj život usmerava prema Bogu.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Brojna pitanja prate veliki bogorodični praznik koji se obeležava 14. oktobra po gregorijanskom kalendaru.
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Iz Pres-službe Svete Stolice najavljeno je novo obaveštenje o oporavku poglavara Rimokatoličke crkve, koji se nalazi pod lekarskim nadzorom u rimskoj bolnici Đemeli.