Vatikan je doneo odluku da razbije navodna ukazivanja Gospe. Nova pravila su uperena protiv mitomana, prevaranata i „verskog marketinga“.
Sveta Stolica je reagovala nakon brojnih lažnih slučajeva pa tako i kada je u pitanju pojavljivanje Gospe u Međugorju. Papa je morao da preseče, jer se u poslednje vreme, kako u Italiji tako i u brojnim drugim zemljama, pojavljuju slučajevi navodnih vizionara, uplakanih Bogorodica, suze Gospe pune krvi, priviđenja raznih vrsta često sposobnih da naruše lakovernost mnogih vernika.
U Dokumentu Dikastera za doktrinu vere, preciziorano je da se „natprirodnim neće više proglašavati ništa, osim u vanrednim slučajevima za koje odluči lično papa. Biskupi će, međutim, u dogovoru sa Crkvom u Rimu moći da daju zeleno svetlo za hodočašće „narodu božijem“. Tako Crkva neće više biti uključena u zvanično definisanje natprirodnih fenomena za koje može da bude potebno mnogo vremena da se detaljno prouče.
Tekst kardinala Viktora Manuela Fernandeza, prefekta Dikastera za Nauku vere, teologa od poverenja pape Franje i monsinjora Armanda Matea, sekretara istog Dekastera, stupio je na snagu 19. maja na veliki katolički praznik Duhovi. Tim činom stiglo se do ažuriranja procesa „navodnih natprirodnih fenomena“, a predviđeno je šest različitih poglavlja za razlikovanje „natprirodnih pojava“, od odobrenja do negativne presude.
Tanjug/AP
Papa Franja
Crkva će se ograničiti na odobravanje pobožnosti i hodočašća. Tako će se izbegavati „komplikovane situacije“, od ekonomske odbrane do zloupotrebe od sektaškog ponašanja pa do psihopatologije „koje izazivaju zabunu kod vernika“, obračunavajući se sa varalicama i podvalama u zaštiti vernika.
Vatikan je u poslednje vreme zabeležio kako u Italiji tako i u brojnim drugim zemljama da se pojavljuju slučajevi navodnih vizionara, uplakanih Bogorodica, uglavnom suze pune krvi, priviđenja raznih vrsta često sposobnih da naruše lakovernost mnogih vernika.
Pontifikat pape Franje je između ostalog ukazivao ne malu ozbiljnost čak i na poznatim događajim, a sa ogromnom pobožnom privlačnošću poput one u Međugorju, svojevremeno rečima
- Gospa nije upravnik pošte koji svakodnevno šalje poruke.
Nova pravna odredba, koja uskoro stupa na snagu, izazvala je masovne pobune hrišćanske zajednice u Arunačal Pradešu, dok kritičari upozoravaju na ozbiljne posledice po verska i ljudska prava.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Nakon teške borbe sa upalom pluća, zdravstveno stanje 88-godišnjeg pape pokazuje poboljšanja. Njegov pontifikat, obeležen porukama mira i reformama, nastavlja da oblikuje savremeni katolički svet.
Dok se milioni mole za oporavak Svetog Oca, elitna Švajcarska garda priprema se za najteži zadatak – ceremonijalne dužnosti u slučaju njegovog odlaska.
Na misnoj svečanosti u Bazilici Svetog Petra, Sveti Otac imenovao je nove članove Kardinalskog zbora, povećavajući globalnu zastupljenost unutar Crkve. Ukupan broj od 140 kardinala s pravom glasa menja tok budućeg izbora pape.
Nova pravna odredba, koja uskoro stupa na snagu, izazvala je masovne pobune hrišćanske zajednice u Arunačal Pradešu, dok kritičari upozoravaju na ozbiljne posledice po verska i ljudska prava.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.