Vatikan je doneo odluku da razbije navodna ukazivanja Gospe. Nova pravila su uperena protiv mitomana, prevaranata i „verskog marketinga“.
Sveta Stolica je reagovala nakon brojnih lažnih slučajeva pa tako i kada je u pitanju pojavljivanje Gospe u Međugorju. Papa je morao da preseče, jer se u poslednje vreme, kako u Italiji tako i u brojnim drugim zemljama, pojavljuju slučajevi navodnih vizionara, uplakanih Bogorodica, suze Gospe pune krvi, priviđenja raznih vrsta često sposobnih da naruše lakovernost mnogih vernika.
U Dokumentu Dikastera za doktrinu vere, preciziorano je da se „natprirodnim neće više proglašavati ništa, osim u vanrednim slučajevima za koje odluči lično papa. Biskupi će, međutim, u dogovoru sa Crkvom u Rimu moći da daju zeleno svetlo za hodočašće „narodu božijem“. Tako Crkva neće više biti uključena u zvanično definisanje natprirodnih fenomena za koje može da bude potebno mnogo vremena da se detaljno prouče.
Tekst kardinala Viktora Manuela Fernandeza, prefekta Dikastera za Nauku vere, teologa od poverenja pape Franje i monsinjora Armanda Matea, sekretara istog Dekastera, stupio je na snagu 19. maja na veliki katolički praznik Duhovi. Tim činom stiglo se do ažuriranja procesa „navodnih natprirodnih fenomena“, a predviđeno je šest različitih poglavlja za razlikovanje „natprirodnih pojava“, od odobrenja do negativne presude.
Tanjug/AP
Papa Franja
Crkva će se ograničiti na odobravanje pobožnosti i hodočašća. Tako će se izbegavati „komplikovane situacije“, od ekonomske odbrane do zloupotrebe od sektaškog ponašanja pa do psihopatologije „koje izazivaju zabunu kod vernika“, obračunavajući se sa varalicama i podvalama u zaštiti vernika.
Vatikan je u poslednje vreme zabeležio kako u Italiji tako i u brojnim drugim zemljama da se pojavljuju slučajevi navodnih vizionara, uplakanih Bogorodica, uglavnom suze pune krvi, priviđenja raznih vrsta često sposobnih da naruše lakovernost mnogih vernika.
Pontifikat pape Franje je između ostalog ukazivao ne malu ozbiljnost čak i na poznatim događajim, a sa ogromnom pobožnom privlačnošću poput one u Međugorju, svojevremeno rečima
- Gospa nije upravnik pošte koji svakodnevno šalje poruke.
Za praznik koji prethodi Božiću, vladika Stefan je u jednoj od svojih beseda podsetio kako mali gestovi, pažnja i izbor ljudi u domu oblikuju dečije srce mnogo više od skupih stvari.
U Konaku kneginje Ljubice 5. januara mališane i roditelje očekuje susret sa običajima, muzikom i radošću praznika, kroz program koji spaja tradiciju, igru i zajedništvo.
U svetu gde svakodnevne oluje preplavljuju srce i um, njegova pouka pokazuje da trpljenje i strpljenje otvaraju put do unutrašnje snage i istinske vere.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Izvori iz Rimske kurije otkrivaju da je Svetoj Stolici stizala lažirana dokumentacija o Alojzu Stepincu, dok stručnjaci tvrde da je manipulacija arhivima bila planski sprovođena.
Posle mise povodom Svetskog dana siromašnih, Sveta Stolica prvi put zvanično dočekuje transrodnog aktivistu, u nastojanju da afirmiše inkluzivni dijalog i podršku marginalizovanim zajednicama.
Sveta Stolica je podelila prve snimke emotivne ceremonije polaganja kovčega u bazilici Santa Marija Mađore, dok stotine hiljada vernika širom sveta u molitvi ispraćaju papu koji je svojom blagošću menjao lice Crkve.
Ajeti iz sure El-Bekara podsećaju da priroda, hrana i svaki dah zavise od Stvoritelja, učeći nas da kroz pažnju i duhovnu svest gradimo život ispunjen smislom i moralnom jasnoćom.
Kako je nastala priča o navodnoj kontroli atlantske trgovine robljem, ko je godinama širi i zašto istoričari upozoravaju da ovakva tumačenja prošlosti vode pravo u ideološku zamku.
Sveta knjiga islama u rukama prvog čoveka najvećeg američkog grada pokreće debate o religijskoj raznolikosti, javnom životu i mestu muslimana u društvu.
Bez povišenog tona i bez kalkulacije, sveštenik Vladislav Vučanović u jednoj kratkoj poruci otvara pitanje zašto se lakše okupljamo oko trpeza i vatrometa nego oko suštine vere, posta i lične odgovornosti.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Na uzvišenju kod Novog Pazara nalazi se drevni hram čiji slojeviti zidovi, jedinstvena osnova i živopis pamte odricanje vladara, rađanje monaštva i kontinuitet vere duži od jednog milenijuma.
U besedi za 30. subotu po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o tome kako revnost i vera jednog smrtnika mogu otkriti Božju silu i čuda koja i danas nadilaze razum.