Svetski dan siromašnih je rimokatolički praznik, koji se uredbom pape Franje obeležava od 2017. godine.
Povodom obeležavanja Svetskog dana siromaha, u nedelju 17. novembra, papa Franja će ručati sa 1.300 siromašnih osoba nakon euharistijskog slavlja u bazilici Svetog Petra u Vatikanu, javlja Vatikan Njuz.
Pre mise, koja počinje u 10 sati, papa Franja će simbolično blagosloviti 13 ključeva koji predstavljaju 13 zemalja u kojima deluje dobrotvorna organizacija "Famvin Homeless Alliance" (FHA), koja se brine o beskućnicima.
Ovih 13 ključeva simbolizuje "13 kuća", projekat izgradnje novih domova za beskućnike u zemljama u kojima FHA deluje. Među tim zemljama je i Sirija, čijih će 13 kuća finansirati Sveta Stolica kao gest milosrđa za Svetu godinu. Ovaj čin solidarnosti omogućila je velikodušna donacija kompanije UnipolSai, koja je s entuzijazmom želela da doprinese ovom znaku nade za zemlju koja je još uvek pogođena ratom.
Tanjug/AP Photo/Andrew Medichini
Papa Franja
Posle mise, papa će u dvorani Pavla VI ručati sa 1.300 siromaha. Ručak će okupiti korisnike italijanskog Crvenog krsta, a organizovaće ga Dikasterijum za službu milosrđa. Na kraju ručka, svakoj osobi biće poklonjen ruksak koji će sadržati hranu i proizvode za ličnu higijenu.
U znak obeležavanja Svetskog dana siromašnih, jedna klinika povezana sa Vatikanom ove nedelje nudi besplatne preglede i vakcinacije za ljude kojima je to neophodno.
Svetski dan siromašnih je rimokatolički praznik, koji se uredbom pape Franje obeležava od 2017. godine.
Beogradski nadbiskup Ladislav Nemet ističe da je Sveti Otac ovom odlukom pokazao veliko poštovanje prema Srbiji, posebno jer je dokument za njegovo imenovanje bio na srpskom jeziku i ćirilici.
U najnovijem dokumentu papske fondacije „Pomoć Crkvi u nevolji“ otkriven je dramatičan porast progona hrišćana, naročito u Africi, gde su prisilna raseljavanja i otmice postali surova svakodnevica mnogih vernika.
U Patrijaršijskom dvoru u Beogradu, poglavar Srpske pravoslavne crkve ugostio je biskupa Trsta, s kojim je razgovarao o zajedničkoj misiji i istorijskim vezama Srba i Italijana.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Kodrata po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog Jeroteja Atinskog. Katolička crkva slave Svetog Franju Asiškog, Jevreji obeležavaju Simhat Toru, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Jedna od pouka svetogorskog starca otkriva zašto i mali prinos pred Bogom ima posebnu vrednost kada se uz sveću setimo onih koji prolaze kroz patnju, nevolju i teške životne trenutke.
Jedan od Sedamdesetorice nije pred rimskom vlašću branio samo sebe, već je sastavio odbranu hrišćanske vere i zatražio da se vernici ne gone bez stvarne krivice.
U izraelu se obeležava se 3. oktobra 2026. godine, a u dijaspori se Simhat tora slavi dan kasnije; evo zbog čega se osmi dan razlikuje od prethodnih sedam i kakvu simboliku nosi ovaj praznični datum.
Poslednji ispraćaj Maise i Meri Daoud okupio je porodicu, prijatelje i vernike u Hramu Svetog Porfirija u Gazi, dok je Jerusalimska patrijaršija uputila molitvu za pokoj njihovih duša i utehu najbližima.
Kako je naglasio, to se pre svega može postići ulaganjem u porodicu, zasnovanu na stabilnoj zajednici između muškarca i žene, "malo, ali pravo društvo, a pre svega građansko društvo".
Kardinali Katoličke crkve, koji se ove sedmice okupljaju kako bi razgovarali o pitanjima koja se tiču globalne crkve pre nego što počne glasanje za novog papu, diskutovali su o Bečuovom slučaju.
U izraelu se obeležava se 3. oktobra 2026. godine, a u dijaspori se Simhat tora slavi dan kasnije; evo zbog čega se osmi dan razlikuje od prethodnih sedam i kakvu simboliku nosi ovaj praznični datum.
Praznički dani obeleženi su životom pod otvorenim nebom, simbolima zahvalnosti i sećanjem na put kroz pustinju, dok se porodice okupljaju uz molitve, prazničnu trpezu i drevne običaje.
Četvorodnevni boravak Svetog Oca doneće susrete sa stotinama hiljada vernika, mladima, preživelima seksualnog zlostavljanja u Katoličkoj crkvi i evropskim liderima, uz molitve u Notr Damu i Lurdu.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Od Hristovih reči o Pričešću do Tomine sumnje i pažljivo usmerene svetlosti, svaki prizor na čuvenom remek-delu ima svoje značenje, a perspektiva stvara utisak da se i posmatrač nalazi za trpezom.
U besedi za subotu 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički donosi snažno razmišljanje o onome što ljudi smatraju najvećim blagom i o putu kojim se, prema Hristovim rečima, dolazi do Oca.