NEĆE NA ISTO MESTO GDE I NJEGOVI PRETHODNICI! Evo gde će, po sopstvenoj želji, biti sahranjen papa Franja!
Papa je umro u 88. godini.
Papa Franja biće osmi papa koji će počivati u ovoj bazilici.
Sahrana poglavara Rimokatoličke crkve papa Franje počela je danas u 10 časova. Obred je počeo iznošenjem kovčega iz iz bazilike Svetog Petra. Hiljade vernika i više od 2.000 novinara iz celog sveta okupilo se na Trgu Svetog Petra kako bi prisustvovali sahrani pape Franje, kao i desetine svetskih lidera, monarha i visokih zvaničnika.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Na Trgu je i veliki broj sveštenika, monahinja, mladih katolika, kao i hodočasnika. Širom Rima i iznad italijanske prestonice raspoređeni su moderni odbrambeni i bezbednosni mehanizmi, uključujući oružje protiv dronova, zonu zabrane letova kojom patroliraju borbeni avioni, kao i antiterorističke jedinice i jedinice protiv sabotaže.
Papa Franja biće sahranjen danas u jednoj od takozvanih ''pet papskih bazilika'', Santa Mariji Mađore, u Rimu, gde će telo poglavara Rimokatoličke crkve biti preneto iz bazilike Svetog Petra.
Papa Franja je još za života izrazio želju da bude sahranjen baš u ovoj bazilici, a evo i zašto.
Prvo, papa je bio veliki poštovalac Bogorodice a ova crkva je upravo njoj posvećena. U ovoj Bazilici papa se svakodnevno molio, a ona ima veoma zanimljivu istoriju.

Po predanju iz 13. veka, u noći 3. avgusta 352. Bogorodica se ukazala tadašnjem papi Liberiju i rimskom patriciju Ivanu. Tada je naredila da se njoj u čast izgrade crkva na mestu koje će biti obeleženo snegom.
Neverovatno, ali sneg je pao 5. avgusta na Eskvilinu, jednom od sedam rimskih brežuljaka. Papa Liberije je lično obeležio granice buduće bazilike, te po njemu nosi i naziv Liberijanska bazilika. Naknadno ju je preuredio papa Siksto III, te ju je posvetio Presvetoj Bogorodici u spomen Efeškog sabora (na kojem je donesena dogma o Marijinom Bogomajčinstvu). U njoj se nalazi najstariji prikaz (mozaik) Bogoridice Snežne iz 1308. Zvonik ove bazilike najviši je od svih zvonika rimskih crkava.

U bazilici u kojoj je slavljena prva božnićna noćna misa, nalaze se: najvažnija marijanska ikona Salus Populi Romani koja se predajom pripisuje svetom Luki Evanđelistu, zatim relikvija svetih Jaslica u kojima je bio položen Isus, te ostatci svetih Mateja i Jeronima. U njoj su grobovi sedam papa (Klement VIII., Klement IX., Honorije III., Nikola IV., Pavao V., Pio V. te Siksto V.).
Prema ličnoj želji, kao osmi papa u njoj će počivati i papa Franja. Između ostalih, u njoj je sahranjen i kipar, graditelj i slikar Gian Lorenzo Bernini, graditelj kolonade na Trgu svetog Petra.
Prema Lateranskim ugovorima između Svete Stolice i Italije iz 1929., bazilika se nalazi na teritoriju Republike Italije i nije deo teritorija Vatikana, no crkva je u vlasništvu Svete Stolice.
Italija je pravno obvezna da prizna potpuna vlasnička prava i priznati "imunitet koji međunarodno pravo pruža sedištima diplomatskih predstavnika stranih država".
Drugim rečima, kompleks građevina ima status koji je donekle sličan statusu strane ambasade.
Papa je umro u 88. godini.
Beogradski nadbiskup Ladislav Nemet, prvi je kardinal u istoriji rođen u Srbiji.
Telo pape Franje trenutno je izloženo u kapeli u kući Santa Marta, gde je živeo tokom 12 godina, koliko je bio na čelu Rimokatoličke crkve.
Posete papinom grobu u bazilici Santa Marija Mađore biće moguće od nedelje, 27. aprila, dan nakon njegove sahrane u crkvi kojoj je bio izuzetno posvećen, saopštio je danas šef Pres službe Vatikana Mateo Bruni.
Na glavi mu je mitra – liturgijska kapa koja simbolizuje Stari i Novi zavet, dok u rukama drži crnu krunicu kao izraz pobožnosti prema Devici Mariji.
Papa Lav XIV naglašava da je Isus jedini Spasitelj čovečanstva, dok Majka Božija ostaje posrednica u božanskom planu spasenja.
Ta oblast je bila omiljeno mesto za odmor rimskih vladara još od vremena cara Domicijana u prvom veku.
Ovaj duboko emotivan trenutak zabeležen je u manastiru Svete Ane u Toledu, u Španiji, gde se monahinja, tihim glasom i celivajući kip Bogorodice, obratila Majci Božijoj molitvom punom poverenja, nežnosti i svetosti.
Praznički dani obeleženi su životom pod otvorenim nebom, simbolima zahvalnosti i sećanjem na put kroz pustinju, dok se porodice okupljaju uz molitve, prazničnu trpezu i drevne običaje.
Sedam dana provode u posebno napravljenim kolibama, koriste četiri biljke u obredu, a na trpezi se pojavljuju med, sezonske namirnice i punjeni kupus.
Četvorodnevni boravak Svetog Oca doneće susrete sa stotinama hiljada vernika, mladima, preživelima seksualnog zlostavljanja u Katoličkoj crkvi i evropskim liderima, uz molitve u Notr Damu i Lurdu.
Policija je uhapsila 31-godišnjeg državljanina Ukrajine, dok nadležni organi utvrđuju sve okolnosti napada i njegov mogući motiv.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Bog ih je, prema predanju, obdario i darom čudotvorstva, pa su kod njih dolazili brojni bolesnici tražeći isceljenje.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu velikomučenicu Jefimiju po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Kirijaka Otšelnika. Katolička crkva obeležava Svete arhanđele Mihajla, Gavrila i Rafaila. Jevreji obeležavaju četvrti dan Sukota, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Jedna od pouka svetogorskog duhovnika govori o slabostima koje čovek često ne primećuje, a upravo kroz njih, kako je upozoravao, iskušenje može da pronađe put do srca.
Njeno stradanje počelo je nakon što je zajedno sa još 48 hrišćana odbila da učestvuje u prinošenju žrtava idolima.