NEĆE NA ISTO MESTO GDE I NJEGOVI PRETHODNICI! Evo gde će, po sopstvenoj želji, biti sahranjen papa Franja!
Papa je umro u 88. godini.
Papa Franja biće osmi papa koji će počivati u ovoj bazilici.
Sahrana poglavara Rimokatoličke crkve papa Franje počela je danas u 10 časova. Obred je počeo iznošenjem kovčega iz iz bazilike Svetog Petra. Hiljade vernika i više od 2.000 novinara iz celog sveta okupilo se na Trgu Svetog Petra kako bi prisustvovali sahrani pape Franje, kao i desetine svetskih lidera, monarha i visokih zvaničnika.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Na Trgu je i veliki broj sveštenika, monahinja, mladih katolika, kao i hodočasnika. Širom Rima i iznad italijanske prestonice raspoređeni su moderni odbrambeni i bezbednosni mehanizmi, uključujući oružje protiv dronova, zonu zabrane letova kojom patroliraju borbeni avioni, kao i antiterorističke jedinice i jedinice protiv sabotaže.
Papa Franja biće sahranjen danas u jednoj od takozvanih ''pet papskih bazilika'', Santa Mariji Mađore, u Rimu, gde će telo poglavara Rimokatoličke crkve biti preneto iz bazilike Svetog Petra.
Papa Franja je još za života izrazio želju da bude sahranjen baš u ovoj bazilici, a evo i zašto.
Prvo, papa je bio veliki poštovalac Bogorodice a ova crkva je upravo njoj posvećena. U ovoj Bazilici papa se svakodnevno molio, a ona ima veoma zanimljivu istoriju.

Po predanju iz 13. veka, u noći 3. avgusta 352. Bogorodica se ukazala tadašnjem papi Liberiju i rimskom patriciju Ivanu. Tada je naredila da se njoj u čast izgrade crkva na mestu koje će biti obeleženo snegom.
Neverovatno, ali sneg je pao 5. avgusta na Eskvilinu, jednom od sedam rimskih brežuljaka. Papa Liberije je lično obeležio granice buduće bazilike, te po njemu nosi i naziv Liberijanska bazilika. Naknadno ju je preuredio papa Siksto III, te ju je posvetio Presvetoj Bogorodici u spomen Efeškog sabora (na kojem je donesena dogma o Marijinom Bogomajčinstvu). U njoj se nalazi najstariji prikaz (mozaik) Bogoridice Snežne iz 1308. Zvonik ove bazilike najviši je od svih zvonika rimskih crkava.

U bazilici u kojoj je slavljena prva božnićna noćna misa, nalaze se: najvažnija marijanska ikona Salus Populi Romani koja se predajom pripisuje svetom Luki Evanđelistu, zatim relikvija svetih Jaslica u kojima je bio položen Isus, te ostatci svetih Mateja i Jeronima. U njoj su grobovi sedam papa (Klement VIII., Klement IX., Honorije III., Nikola IV., Pavao V., Pio V. te Siksto V.).
Prema ličnoj želji, kao osmi papa u njoj će počivati i papa Franja. Između ostalih, u njoj je sahranjen i kipar, graditelj i slikar Gian Lorenzo Bernini, graditelj kolonade na Trgu svetog Petra.
Prema Lateranskim ugovorima između Svete Stolice i Italije iz 1929., bazilika se nalazi na teritoriju Republike Italije i nije deo teritorija Vatikana, no crkva je u vlasništvu Svete Stolice.
Italija je pravno obvezna da prizna potpuna vlasnička prava i priznati "imunitet koji međunarodno pravo pruža sedištima diplomatskih predstavnika stranih država".
Drugim rečima, kompleks građevina ima status koji je donekle sličan statusu strane ambasade.
Papa je umro u 88. godini.
Beogradski nadbiskup Ladislav Nemet, prvi je kardinal u istoriji rođen u Srbiji.
Telo pape Franje trenutno je izloženo u kapeli u kući Santa Marta, gde je živeo tokom 12 godina, koliko je bio na čelu Rimokatoličke crkve.
Posete papinom grobu u bazilici Santa Marija Mađore biće moguće od nedelje, 27. aprila, dan nakon njegove sahrane u crkvi kojoj je bio izuzetno posvećen, saopštio je danas šef Pres službe Vatikana Mateo Bruni.
Na glavi mu je mitra – liturgijska kapa koja simbolizuje Stari i Novi zavet, dok u rukama drži crnu krunicu kao izraz pobožnosti prema Devici Mariji.
Ta oblast je bila omiljeno mesto za odmor rimskih vladara još od vremena cara Domicijana u prvom veku.
Kako je naglasio, to se pre svega može postići ulaganjem u porodicu, zasnovanu na stabilnoj zajednici između muškarca i žene, "malo, ali pravo društvo, a pre svega građansko društvo".
Sve češće, neobičan spoj bogosluženja i masovnog turizma podstaknutog društvenим mrežama izaziva zabrinutost širom Evrope.
Iranski sud osudio je muzičku umetnicu Parastu Ahmadi nakon koncerta na kojem je nastupala bez hidžaba.
Islamski društveni centar Ilinoisa želi da kupi zatvoreni katolički hram iz 1906. godine u Čikagu i pretvori ga u školu, što je izazvalo rasprave zbog istorijskog značaja objekta.
Misa u crkvi San Karlo al Lacareto održana je povodom praznika Presvetog Srca Isusovog, ali je pažnju javnosti privukla zbog duginih boja, spornog natpisa na majici učesnika i rasprava o promenama u delu Crkve u Italiji.
Prvi dan meseca muharema donosi priliku vernicima za molitvu, razmišljanje i duhovnu obnovu, uz poruke o strpljenju, žrtvi i poverenju u Boga koje ovaj značajan datum nosi kroz generacije.
Pripovetka o prazniku koji nas uči da se prava vera vidi kroz ljubav, dobrotu i dela učinjena za druge
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Recept monahinje Atanasije Rašić iz knjige "Ko posti, dušu gosti" spaja krompir, šargarepu, celer i karfiol sa mirisnim sosom od paradajza i belog luka u jednostavno, zasitno jelo koje se lako priprema i dugo pamti.
Godine same po sebi ne donose unutrašnju promenu, niti garantuju duhovnu zrelost.
Crkveno predanje razlikuje ličnu molitvu za takve osobe od liturgijskog pominjanja, a ljubav prema njima ostaje poziv da se za njihovo dobro i spasenje ne prestaje moliti.