NEĆE NA ISTO MESTO GDE I NJEGOVI PRETHODNICI! Evo gde će, po sopstvenoj želji, biti sahranjen papa Franja!
Papa je umro u 88. godini.
Papa Franja biće osmi papa koji će počivati u ovoj bazilici.
Sahrana poglavara Rimokatoličke crkve papa Franje počela je danas u 10 časova. Obred je počeo iznošenjem kovčega iz iz bazilike Svetog Petra. Hiljade vernika i više od 2.000 novinara iz celog sveta okupilo se na Trgu Svetog Petra kako bi prisustvovali sahrani pape Franje, kao i desetine svetskih lidera, monarha i visokih zvaničnika.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Na Trgu je i veliki broj sveštenika, monahinja, mladih katolika, kao i hodočasnika. Širom Rima i iznad italijanske prestonice raspoređeni su moderni odbrambeni i bezbednosni mehanizmi, uključujući oružje protiv dronova, zonu zabrane letova kojom patroliraju borbeni avioni, kao i antiterorističke jedinice i jedinice protiv sabotaže.
Papa Franja biće sahranjen danas u jednoj od takozvanih ''pet papskih bazilika'', Santa Mariji Mađore, u Rimu, gde će telo poglavara Rimokatoličke crkve biti preneto iz bazilike Svetog Petra.
Papa Franja je još za života izrazio želju da bude sahranjen baš u ovoj bazilici, a evo i zašto.
Prvo, papa je bio veliki poštovalac Bogorodice a ova crkva je upravo njoj posvećena. U ovoj Bazilici papa se svakodnevno molio, a ona ima veoma zanimljivu istoriju.

Po predanju iz 13. veka, u noći 3. avgusta 352. Bogorodica se ukazala tadašnjem papi Liberiju i rimskom patriciju Ivanu. Tada je naredila da se njoj u čast izgrade crkva na mestu koje će biti obeleženo snegom.
Neverovatno, ali sneg je pao 5. avgusta na Eskvilinu, jednom od sedam rimskih brežuljaka. Papa Liberije je lično obeležio granice buduće bazilike, te po njemu nosi i naziv Liberijanska bazilika. Naknadno ju je preuredio papa Siksto III, te ju je posvetio Presvetoj Bogorodici u spomen Efeškog sabora (na kojem je donesena dogma o Marijinom Bogomajčinstvu). U njoj se nalazi najstariji prikaz (mozaik) Bogoridice Snežne iz 1308. Zvonik ove bazilike najviši je od svih zvonika rimskih crkava.

U bazilici u kojoj je slavljena prva božnićna noćna misa, nalaze se: najvažnija marijanska ikona Salus Populi Romani koja se predajom pripisuje svetom Luki Evanđelistu, zatim relikvija svetih Jaslica u kojima je bio položen Isus, te ostatci svetih Mateja i Jeronima. U njoj su grobovi sedam papa (Klement VIII., Klement IX., Honorije III., Nikola IV., Pavao V., Pio V. te Siksto V.).
Prema ličnoj želji, kao osmi papa u njoj će počivati i papa Franja. Između ostalih, u njoj je sahranjen i kipar, graditelj i slikar Gian Lorenzo Bernini, graditelj kolonade na Trgu svetog Petra.
Prema Lateranskim ugovorima između Svete Stolice i Italije iz 1929., bazilika se nalazi na teritoriju Republike Italije i nije deo teritorija Vatikana, no crkva je u vlasništvu Svete Stolice.
Italija je pravno obvezna da prizna potpuna vlasnička prava i priznati "imunitet koji međunarodno pravo pruža sedištima diplomatskih predstavnika stranih država".
Drugim rečima, kompleks građevina ima status koji je donekle sličan statusu strane ambasade.
Papa je umro u 88. godini.
Beogradski nadbiskup Ladislav Nemet, prvi je kardinal u istoriji rođen u Srbiji.
Telo pape Franje trenutno je izloženo u kapeli u kući Santa Marta, gde je živeo tokom 12 godina, koliko je bio na čelu Rimokatoličke crkve.
Posete papinom grobu u bazilici Santa Marija Mađore biće moguće od nedelje, 27. aprila, dan nakon njegove sahrane u crkvi kojoj je bio izuzetno posvećen, saopštio je danas šef Pres službe Vatikana Mateo Bruni.
Na glavi mu je mitra – liturgijska kapa koja simbolizuje Stari i Novi zavet, dok u rukama drži crnu krunicu kao izraz pobožnosti prema Devici Mariji.
Sveta Stolica je podelila prve snimke emotivne ceremonije polaganja kovčega u bazilici Santa Marija Mađore, dok stotine hiljada vernika širom sveta u molitvi ispraćaju papu koji je svojom blagošću menjao lice Crkve.
Sukob predsednika SAD i pape Lava XIV podsetio je na niz dugogodišnjih sporova američkih predsednika i poglavara Katoličke crkve - od rata i migracija do pitanja života i vere.
Izvori iz Rimske kurije otkrivaju da je Svetoj Stolici stizala lažirana dokumentacija o Alojzu Stepincu, dok stručnjaci tvrde da je manipulacija arhivima bila planski sprovođena.
Nadbiskup Paolo Peci povlači se sa čela Moskovske nadbiskupije, dok upravljanje privremeno preuzima pomoćni biskup Nikolaj Dubinin.
Od Biblije i Talmuda do kabale i hrišćanske tradicije, izvori nude različita tumačenja: od Božijeg sluge i nebeskog protivnika do simbola unutrašnjeg nagona i sile tame koja oblikuje razumevanje dobra i zla.
Pogođeni Novi Pazar, Tutin i Sjenica - nestali prilozi vernika, a tragovi upućuju na pažljivo isplanirane akcije dok policija pokušava da razotkrije ko stoji iza svega.
Francuska časna sestra povređena na Brdu Sion, reagovale vlasti i međunarodne institucije; upozorenja na rastuću netrpeljivost i nove tenzije u Jerusalimu dodatno pojačavaju zabrinutost javnosti.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
Jedna pouka Svetog Nikodima Agiorita otkriva kako preobilje informacija može postati prepreka jasnom viđenju stvarnosti.
Predanje o episkopu iz Kampanije otkriva mučeništvo pred rimskim sudom, oganj koji ga nije spalio i veru koja je nadživela stradanje i smrt.
Fotografije građanske ceremonije sklapanja istopolnog partnerstva ispred pravoslavne svetinje otvorila je pitanja o statusu manastira, njegovoj komercijalnoj upotrebi i odnosu verske tradicije i turističkog biznisa na Kipru.