NEĆE NA ISTO MESTO GDE I NJEGOVI PRETHODNICI! Evo gde će, po sopstvenoj želji, biti sahranjen papa Franja!
Papa je umro u 88. godini.
Papa Franja biće osmi papa koji će počivati u ovoj bazilici.
Sahrana poglavara Rimokatoličke crkve papa Franje počela je danas u 10 časova. Obred je počeo iznošenjem kovčega iz iz bazilike Svetog Petra. Hiljade vernika i više od 2.000 novinara iz celog sveta okupilo se na Trgu Svetog Petra kako bi prisustvovali sahrani pape Franje, kao i desetine svetskih lidera, monarha i visokih zvaničnika.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Na Trgu je i veliki broj sveštenika, monahinja, mladih katolika, kao i hodočasnika. Širom Rima i iznad italijanske prestonice raspoređeni su moderni odbrambeni i bezbednosni mehanizmi, uključujući oružje protiv dronova, zonu zabrane letova kojom patroliraju borbeni avioni, kao i antiterorističke jedinice i jedinice protiv sabotaže.
Papa Franja biće sahranjen danas u jednoj od takozvanih ''pet papskih bazilika'', Santa Mariji Mađore, u Rimu, gde će telo poglavara Rimokatoličke crkve biti preneto iz bazilike Svetog Petra.
Papa Franja je još za života izrazio želju da bude sahranjen baš u ovoj bazilici, a evo i zašto.
Prvo, papa je bio veliki poštovalac Bogorodice a ova crkva je upravo njoj posvećena. U ovoj Bazilici papa se svakodnevno molio, a ona ima veoma zanimljivu istoriju.
Po predanju iz 13. veka, u noći 3. avgusta 352. Bogorodica se ukazala tadašnjem papi Liberiju i rimskom patriciju Ivanu. Tada je naredila da se njoj u čast izgrade crkva na mestu koje će biti obeleženo snegom.
Neverovatno, ali sneg je pao 5. avgusta na Eskvilinu, jednom od sedam rimskih brežuljaka. Papa Liberije je lično obeležio granice buduće bazilike, te po njemu nosi i naziv Liberijanska bazilika. Naknadno ju je preuredio papa Siksto III, te ju je posvetio Presvetoj Bogorodici u spomen Efeškog sabora (na kojem je donesena dogma o Marijinom Bogomajčinstvu). U njoj se nalazi najstariji prikaz (mozaik) Bogoridice Snežne iz 1308. Zvonik ove bazilike najviši je od svih zvonika rimskih crkava.
U bazilici u kojoj je slavljena prva božnićna noćna misa, nalaze se: najvažnija marijanska ikona Salus Populi Romani koja se predajom pripisuje svetom Luki Evanđelistu, zatim relikvija svetih Jaslica u kojima je bio položen Isus, te ostatci svetih Mateja i Jeronima. U njoj su grobovi sedam papa (Klement VIII., Klement IX., Honorije III., Nikola IV., Pavao V., Pio V. te Siksto V.).
Prema ličnoj želji, kao osmi papa u njoj će počivati i papa Franja. Između ostalih, u njoj je sahranjen i kipar, graditelj i slikar Gian Lorenzo Bernini, graditelj kolonade na Trgu svetog Petra.
Prema Lateranskim ugovorima između Svete Stolice i Italije iz 1929., bazilika se nalazi na teritoriju Republike Italije i nije deo teritorija Vatikana, no crkva je u vlasništvu Svete Stolice.
Italija je pravno obvezna da prizna potpuna vlasnička prava i priznati "imunitet koji međunarodno pravo pruža sedištima diplomatskih predstavnika stranih država".
Drugim rečima, kompleks građevina ima status koji je donekle sličan statusu strane ambasade.
Papa je umro u 88. godini.
Beogradski nadbiskup Ladislav Nemet, prvi je kardinal u istoriji rođen u Srbiji.
Telo pape Franje trenutno je izloženo u kapeli u kući Santa Marta, gde je živeo tokom 12 godina, koliko je bio na čelu Rimokatoličke crkve.
Posete papinom grobu u bazilici Santa Marija Mađore biće moguće od nedelje, 27. aprila, dan nakon njegove sahrane u crkvi kojoj je bio izuzetno posvećen, saopštio je danas šef Pres službe Vatikana Mateo Bruni.
Na glavi mu je mitra – liturgijska kapa koja simbolizuje Stari i Novi zavet, dok u rukama drži crnu krunicu kao izraz pobožnosti prema Devici Mariji.
Sveta Stolica je podelila prve snimke emotivne ceremonije polaganja kovčega u bazilici Santa Marija Mađore, dok stotine hiljada vernika širom sveta u molitvi ispraćaju papu koji je svojom blagošću menjao lice Crkve.
Dok je Florida zakazala pogubljenje Kertisa Vindoma, čoveka sa intelektualnim teškoćama, upravo porodice žrtava traže milost, a Katolička crkva podseća da smrtna kazna ne donosi pravdu, već produbljuje patnju i krši dostojanstvo ljudskog života.
Ta oblast je bila omiljeno mesto za odmor rimskih vladara još od vremena cara Domicijana u prvom veku.
Nakon što je pogođena metkom u glavu tokom masakra u katoličkoj školi u Mineapolisu, Sofija Forčas iz dana u dan pokazuje izvanredan napredak, a njena porodica veruje da je tajnu njenog izlečenja otkrila u usrdnoj molitvi i nepokolebljivoj veri.
Pomoćni biskup Astane, prestonice Kazahstana, oštro osudio pokloničko okupljanje LGBT zajednice u bazilici Svetog Petra i pozvao papu Lava XIV da otvoreno prizna grešku, osudi događaje i učini čin pokajanja pred Bogom.
Tri dana pre dijagnoze, ova mlada devojka iz Benkovca u Hrvatskoj sasvim slučajno je otkrila Svetog Karla Akutisa, a njegove molitve i prisutnost danas joj daju snagu i mir u svakom trenutku.
Američki predsednik potvrdio uloga pastora koji je posredovao između oca i osumnjičenog, pokazavši moć duhovnog autoriteta u kritičnim trenucima i važnost Crkve u očuvanju života i mira.
Tragična smrt američkog aktiviste Čarlija Kirka otkriva njegov duboki odnos prema pravoslavlju, dok pravoslavni sveštenik upozorava na sve veće nasilje i duhovnu krizu u SAD.
U prestonici Kazahstana sastali se patrijarh moskovski i cele Rusije i patrijarh jerusalimski kako bi razgovarali o jedinstvu pravoslavlja i podršci hrišćanima u teškim vremenima.
Prvi razgovor u četiri oka otvorio teme od opstanka hrišćana u Turskoj i na Bliskom Istoku, preko rata u Ukrajini, do priprema za obeležavanje 1700 godina od Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji.
U svetinji pored Golupca, 21. septembra sabraće se verni iz svih krajeva Srbije i dijaspore da obeleže 90 godina od kada su ovu čudotvornu relikviju ruski monasi doneli u Srbiju.
Svakodnevni poslovi, koji nam često deluju kao prepreka veri, prema učenju jednog od najvećih svetitelja 19. veka mogu postati put ka spasenju – ako naučimo da u svemu vidimo Božije prisustvo.
U „Molitvi za spasenje od straha“ vladika Nikolaj Velimirović pokazuje kako senke nestaju pred Hristovim svetlom i otkriva put oslobođenja od nevidljivih pritisaka i unutrašnjih stega.
U besedi za 14. Četvrtak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako kroz Duh Sveti i duhovni trud čovek prelazi sa starog u novi život u Carstvu Božjem