SUTRA JE VELIKI PRAZNIK! Slavimo Uspenije Svete Ane, majke Presvete Bogorodice!
Sveta Ana je majka Presvete Bogorodice.
Njihov život bio je ispunjen propovedanjem, služenjem Crkvi, stradanjem i podnošenjem različitih iskušenja.
Srpska pravoslavna crkva 12. avgusta proslavlja Svete apostole Silu, Siluana, Kriskenta, Epeneta i Andronika, petoricu iz reda Sedamdeset Hristovih apostola.
Ovi sveti ljudi bili su među onima koji su, u prvim danima hrišćanstva, radili na širenju Jevanđelja.
Sveti apostol Sila bio je jedan od istaknutih članova prve hrišćanske zajednice u Jerusalimu. Apostoli su ga poslali u Antiohiju zajedno sa svetim apostolima Pavlom i Varnavom, kako bi tamo rešili spor među vernicima koji se odnosio na pitanje obrezanja.
Tada je potvrđeno da neznabošce koji primaju hrišćanstvo ne treba obrezivati, što je bilo od velikog značaja za dalje širenje Hristove vere među narodima.
Nakon toga Sila je putovao sa apostolom Pavlom kroz Aziju i Makedoniju, propovedajući Jevanđelje. Njegov apostolski trud nastavljen je i nakon tih putovanja, a prema crkvenom predanju postavljen je za episkopa u Korintu. Tamo je mirno skončao svoj zemaljski život.
Sveti apostol Siluan bio je saradnik dvojice vrhovnih apostola, Petra i Pavla. Njegovo ime pominje se u Svetom pismu, a svoj život posvetio je služenju Crkvi i propovedanju Jevanđelja. Kao episkop u Solunu mnogo se trudio oko poverenog mu naroda i mnogo postradao za Hrista. Nakon života ispunjenog trudom i stradanjem, preselio se u nebeski svet.

Sveti apostol Kriskent bio je satrudnik svetog apostola Pavla, koji ga pominje u Drugoj poslanici Timoteju. Prema predanju, bio je episkop u Galatiji, a potom je otišao u Galiju da propoveda Hristovu veru. Tamo je, u vreme cara Trajana, postradao mučeničkom smrću za Hrista.
Sveti apostol Epenet pominje se u Poslanici Rimljanima, gde ga apostol Pavle naziva svojim ljubljenim i ističe kao jednog od prvih koji su u Aziji poverovali u Hrista. Prema crkvenom predanju, Epenet je bio episkop u Kartageni i neumorno je propovedao Jevanđelje.
Sveti apostol Andronik takođe pripada Sedamdesetorici apostola. Apostol Pavle ga pominje u Poslanici Rimljanima, zajedno sa Junijom, navodeći da su bili njegovi srodnici i da su pre njega poverovali u Hrista. Andronik je bio episkop Panonije i jedan od revnosnih propovednika Hristove vere. Njegov poseban spomen Crkva praznuje 17. maja.
Praznik ovih pet svetih apostola podseća na vreme kada se hrišćanska vera širila izvan Jerusalima i Judeje i kada su učenici Hristovi odlazili među različite narode da propovedaju Jevanđelje. Sila, Siluan, Kriskent, Epenet i Andronik pripadali su Sedamdesetorici apostola, koje je Gospod izabrao i poslao da pripremaju put propovedi Jevanđelja.
Sveta Ana je majka Presvete Bogorodice.
Pantelejmon je svoje lekarsko znanje spojio sa verom u Hrista, verujući da je pravi Iscelitelj sam Gospod.
Njihova imena vezuju se za početke širenja Hristove vere i apostolsku službu.
Kada je odrastao, ostavio je sve i krenuo da propoveda Jevanđelje, pozivajući ljude da se okrenu Hristu.
Bukovače, sremuš, orasi i povrće stvaraju pun ukus bez mesa, po receptu prilagođenom danima kada crkveni tipik propisuje post.
Presveta Bogorodica mu se, prema predanju, javila i utešila ga, a nakon stradanja njegovo telo ostalo je nepovređeno u vatri.
Ispod poda svetinje u Jerusalimu pronađeni su ostaci drevnog kamenoloma, uklesani grobovi i tragovi vrta, a svetogorski starac podseća na dublji smisao svetog znamenja koje je kroz vekove ostalo središte hrišćanske vere.
U prazničnoj besedi vladika Ilarion govorio o Krstu kao putokazu koji vraća Hristu, dok je poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao na dobro, vrlinu, žrtvu, darivanje i jedinstvo među ljudima.
Presveta Bogorodica mu se, prema predanju, javila i utešila ga, a nakon stradanja njegovo telo ostalo je nepovređeno u vatri.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Vozdviženje časnog Krsta, Krstovdan, po starom kalendaru, dok se po novom obeležavaju Sveti mučenik Kalistrat i 49 mučenika sa njim. Katolička crkva obeležava Svetog Vinka Paulskog, dok Jevreji danas praznuju drugi dan Sukota, a muslimani nemaju neki veliki praznik.
Od večernjeg bdenija do praznične liturgije, čina Vozdviženja i celivanja Časnog krsta, ovo su najvažniji trenuci bogosluženja koje bi parohijani trebalo da poznaju.
Ovaj praznik čuva sećanje na pronalazak svetinje na Golgoti, njeno odnošenje u Persiju i povratak u Jerusalim, uz priču o caru Irakliju koji je Krst poneo bosonog.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Bog ih je, prema predanju, obdario i darom čudotvorstva, pa su kod njih dolazili brojni bolesnici tražeći isceljenje.
Sveštenik Jevgenije Murzin objašnjava zbog čega su radost spasenja i sećanje na Hristovo stradanje neraskidivo povezani.
: U besedi za nedelju 17. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava šta takvo jedinstvo zaista znači i kako se čovek po blagodati Božjoj približava Gospodu kroz ljubav, poslušnost, dobrotu i žrtvu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Vozdviženje časnog Krsta, Krstovdan, po starom kalendaru, dok se po novom obeležavaju Sveti mučenik Kalistrat i 49 mučenika sa njim. Katolička crkva obeležava Svetog Vinka Paulskog, dok Jevreji danas praznuju drugi dan Sukota, a muslimani nemaju neki veliki praznik.