SUTRA JE VELIKI PRAZNIK! Slavimo Uspenije Svete Ane, majke Presvete Bogorodice!
Sveta Ana je majka Presvete Bogorodice.
Njihov život bio je ispunjen propovedanjem, služenjem Crkvi, stradanjem i podnošenjem različitih iskušenja.
Srpska pravoslavna crkva 12. avgusta proslavlja Svete apostole Silu, Siluana, Kriskenta, Epeneta i Andronika, petoricu iz reda Sedamdeset Hristovih apostola.
Ovi sveti ljudi bili su među onima koji su, u prvim danima hrišćanstva, radili na širenju Jevanđelja.
Sveti apostol Sila bio je jedan od istaknutih članova prve hrišćanske zajednice u Jerusalimu. Apostoli su ga poslali u Antiohiju zajedno sa svetim apostolima Pavlom i Varnavom, kako bi tamo rešili spor među vernicima koji se odnosio na pitanje obrezanja.
Tada je potvrđeno da neznabošce koji primaju hrišćanstvo ne treba obrezivati, što je bilo od velikog značaja za dalje širenje Hristove vere među narodima.
Nakon toga Sila je putovao sa apostolom Pavlom kroz Aziju i Makedoniju, propovedajući Jevanđelje. Njegov apostolski trud nastavljen je i nakon tih putovanja, a prema crkvenom predanju postavljen je za episkopa u Korintu. Tamo je mirno skončao svoj zemaljski život.
Sveti apostol Siluan bio je saradnik dvojice vrhovnih apostola, Petra i Pavla. Njegovo ime pominje se u Svetom pismu, a svoj život posvetio je služenju Crkvi i propovedanju Jevanđelja. Kao episkop u Solunu mnogo se trudio oko poverenog mu naroda i mnogo postradao za Hrista. Nakon života ispunjenog trudom i stradanjem, preselio se u nebeski svet.

Sveti apostol Kriskent bio je satrudnik svetog apostola Pavla, koji ga pominje u Drugoj poslanici Timoteju. Prema predanju, bio je episkop u Galatiji, a potom je otišao u Galiju da propoveda Hristovu veru. Tamo je, u vreme cara Trajana, postradao mučeničkom smrću za Hrista.
Sveti apostol Epenet pominje se u Poslanici Rimljanima, gde ga apostol Pavle naziva svojim ljubljenim i ističe kao jednog od prvih koji su u Aziji poverovali u Hrista. Prema crkvenom predanju, Epenet je bio episkop u Kartageni i neumorno je propovedao Jevanđelje.
Sveti apostol Andronik takođe pripada Sedamdesetorici apostola. Apostol Pavle ga pominje u Poslanici Rimljanima, zajedno sa Junijom, navodeći da su bili njegovi srodnici i da su pre njega poverovali u Hrista. Andronik je bio episkop Panonije i jedan od revnosnih propovednika Hristove vere. Njegov poseban spomen Crkva praznuje 17. maja.
Praznik ovih pet svetih apostola podseća na vreme kada se hrišćanska vera širila izvan Jerusalima i Judeje i kada su učenici Hristovi odlazili među različite narode da propovedaju Jevanđelje. Sila, Siluan, Kriskent, Epenet i Andronik pripadali su Sedamdesetorici apostola, koje je Gospod izabrao i poslao da pripremaju put propovedi Jevanđelja.
Sveta Ana je majka Presvete Bogorodice.
Pantelejmon je svoje lekarsko znanje spojio sa verom u Hrista, verujući da je pravi Iscelitelj sam Gospod.
Njihova imena vezuju se za početke širenja Hristove vere i apostolsku službu.
Kada je odrastao, ostavio je sve i krenuo da propoveda Jevanđelje, pozivajući ljude da se okrenu Hristu.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Njihovo stradanje postalo je svedočanstvo vere i za one koji su do tada progonili hrišćane.
Prema hrišćanskom učenju, čovek je pozvan da čuva svoj jezik od zlih reči, osude i proklinjanja, a roditeljska ljubav ne bi trebalo da se pretvori u ponižavanje i osuđivanje deteta.
Njihovo ime posebno se spominje kada se neko suoči sa bolešću, bolom, strahom ili neizvesnošću.
Kada se kolač podeli, gost deo iz leve ruke spušta na sto, pored sveće i žita, dok četvrtinu koju drži u desnoj ruci podiže i predaje domaćici.
Poznati kao besrebrenici i čudotvorci, lečili su bolesne ne tražeći zauzvrat novac niti bilo kakvu nagradu, zbog čega su dobili ime bezmezdni lekari.
Hrišćansko učenje poziva čoveka da se čuva mržnje i osvete, jer zlopamćenje ne donosi mir duši, već je još više opterećuje.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Njihovo stradanje postalo je svedočanstvo vere i za one koji su do tada progonili hrišćane.
Prema hrišćanskom učenju, čovek je pozvan da čuva svoj jezik od zlih reči, osude i proklinjanja, a roditeljska ljubav ne bi trebalo da se pretvori u ponižavanje i osuđivanje deteta.
Njihovo ime posebno se spominje kada se neko suoči sa bolešću, bolom, strahom ili neizvesnošću.
Kada se kolač podeli, gost deo iz leve ruke spušta na sto, pored sveće i žita, dok četvrtinu koju drži u desnoj ruci podiže i predaje domaćici.
Njihovo stradanje postalo je svedočanstvo vere i za one koji su do tada progonili hrišćane.
Poznati kao besrebrenici i čudotvorci, lečili su bolesne ne tražeći zauzvrat novac niti bilo kakvu nagradu, zbog čega su dobili ime bezmezdni lekari.
Pojedini među njima postali su episkopi i revnosno brinuli o poverenim hrišćanskim zajednicama, dok su neki za svoju veru podneli mučeničku smrt.
Umesto da bogatstvo čuvaju za sebe, odlučili su da ga podele siromašnima, pomažući svima kojima je pomoć bila potrebna.
Njihovo stradanje postalo je svedočanstvo vere i za one koji su do tada progonili hrišćane.
Njihovo ime posebno se spominje kada se neko suoči sa bolešću, bolom, strahom ili neizvesnošću.
Kada se kolač podeli, gost deo iz leve ruke spušta na sto, pored sveće i žita, dok četvrtinu koju drži u desnoj ruci podiže i predaje domaćici.
Hrišćansko učenje poziva čoveka da se čuva mržnje i osvete, jer zlopamćenje ne donosi mir duši, već je još više opterećuje.
Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik.
Sveti oci upozoravali su da se čovek ne sme vezivati za rđave pomisli niti im pridavati preveliku pažnju, već da treba da se okrene molitvi i veri.
U pravoslavnom učenju reč ima posebnu težinu, a od čoveka se očekuje da je koristi za dobro, a ne za povređivanje drugih.