Sve nevolje prihvatao je Hrista radi, ne odričući se vere koju je ispovedao.
Srpska pravoslavna crkva 21. avgusta proslavlja Svetog Emilijana Ispovednika, episkopa Kizičkog, svetitelja koji je ostao nepokolebljiv u veri i odbrani svetih ikona, iako je zbog toga pretrpeo progonstva, mučenja i zatočenja.
Sveti Emilijan poticao je iz grada Kizmika, koji se nalazio na obali Mramornog mora. Zbog svog podvižničkog i asketskog života udostojio se arhijerejskog čina i postao episkop Kizički.
U vreme cara Lava III Isavrijanca, koji je vladao od 717. do 741. godine i bio jedan od najupornijih protivnika poštovanja svetih ikona, započela su velika stradanja svetitelja.
Od episkopa Emilijana zahtevano je da se odrekne poštovanja časnih i svetih ikona i prihvati ikonoborstvo. Svetitelj, međutim, nije pristao da se odrekne učenja Crkve i Svetih otaca. Ostao je veran pravoslavnoj veri, zbog čega je od jeretika pretrpeo mnoga stradanja.
SPC
Sveti Emilijan Ispovednik
Sveti Emilijan je zbog svoje nepokolebljivosti bio proganjan i zatvaran, a tokom zatočeništva podnosio je mnoga poniženja i zlostavljanja. Sve nevolje prihvatao je Hrista radi, ne odričući se vere koju je ispovedao. Njegovo stradanje bilo je svedočanstvo vernosti Crkvi i njenom učenju o svetim ikonama.
Iako je bio izložen pritiscima i patnjama, Sveti Emilijan je sve podnosio sa nadom u Boga, verujući da privremena stradanja Hrista radi vode ka večnim dobrima. Posle mnogih iskušenja i progona, upokojio se u Gospodu 820. godine.
Njegov život ostao je primer istrajnosti u veri u vremenu kada je bilo potrebno hrabro stati u odbranu učenja Crkve.
Zbog svog ispovedništva Sveti Emilijan se i danas proslavlja kao jedan od svetitelja koji su stradanjem posvedočili vernost pravoslavlju.
Tropar Svetom Emilijanu Ispovedniku, glas 8:
Nastavniče Pravoslavlja, učitelju pobožnosti i čistote, svećnjače vaseljene, bogonadahnuti ukrasu arhijereja, Emilijane premudri, učenjem tvojim sve si prosvetio, sviralo duhovna, moli Hrista Boga, da spase duše naše.
Postradao je zbog vere u Hrista, a njegovo mučeništvo ostalo je jedno od najznačajnijih svedočanstava vere prve Crkve i primer hrišćanske postojanosti koji se vekovima prenosi.
Među onima koji nisu želeli da učestvuju u idolopoklonstvu bilo je i sedam mladih vojnika, sinova uglednih efeskih starešina: Maksimilijan, Jamvlih, Martinijan, Jovan, Dionisije, Ekzakustodijan i Antonin.
Čovek često tek nakon razgovora shvati da je rekao nešto što nije trebalo, a ruski svetitelj savetuje da pred počinak preispita sve što je tog dana izgovorio.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o mestu crkve u životu naroda, iskušenjima kroz koja hrišćanin prolazi i primeru Svetih četrdeset mučenika sevastijskih.
Jedan od Sedamdesetorice nije pred rimskom vlašću branio samo sebe, već je sastavio odbranu hrišćanske vere i zatražio da se vernici ne gone bez stvarne krivice.
Nekadašnji rimski vojskovođa Plakida posle krštenja izgubio je ženu i sinove i 15 godina živeo kao najamnik, a kada ih je ponovo pronašao, zajedno sa njima stradao je za Hrista.
U vreme cara Prova Trofim i Savatije odbili su da učestvuju u obredu posvećenom Apolonu, dok je senator Dorimedont zbog svoje vere podelio njihovo stradanje.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Kodrata po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog Jeroteja Atinskog. Katolička crkva slave Svetog Franju Asiškog, Jevreji obeležavaju Simhat Toru, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Jedan od Sedamdesetorice nije pred rimskom vlašću branio samo sebe, već je sastavio odbranu hrišćanske vere i zatražio da se vernici ne gone bez stvarne krivice.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog velikomučenika Jevstatija po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog sveštenomučenika Dionisija Areopagita. Katolička crkva obeležava Svetog Dionizija Areopagita, Jevreji obeležavaju Šmini aceret, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Kroz svetu tajnu ispovesti, razgovore, savete o molitvi i postu, duhovnik bi trebalo da pomogne čoveku da prepozna sopstvene slabosti, pobedi greh i napreduje u hrišćanskom životu.
U besedi za nedelju 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava šta apostol Filip nije mogao da vidi i zašto telesne oči nisu dovoljne da čovek prepozna Božije prisustvo.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Kodrata po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog Jeroteja Atinskog. Katolička crkva slave Svetog Franju Asiškog, Jevreji obeležavaju Simhat Toru, dok muslimani nemaju veliki praznik.