U danu kada Srpska pravoslavna crkva proslavlja sećanje na ovog svetitelja, podsećamo se priče o njegovom neustrašivom stavu pred idolopoklonicima i o tragediji troje dece koja su delila njegovu žrtvu.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 17. septembra uz molitvu slave Svetog sveštenomučenika Vavilu, arhijereja Antiohijskog, čiji život i smrt su ostavili veliki trag u istoriji hrišćanstva. Ovaj svetitelj suočio se sa silama onoga sveta, noseći svetlost Hristovu u srcu i hrabro braneći svetinju od nečistih.
Priča o Svetom Vavili odvija se u Antiohiji, pod okrutnom vladavinom cara Numerijana. Obuzet idolopoklonstvom i željom da uđe u hrišćanski hram, car je stao pred vrata svetinje, ali ga je tada Sveti Vavila odlučno zaustavio.
“Nema mesta za idolopoklonika u domu jedinoga i istinitog Boga”, bile su njegove reči koje su odjeknule ne samo pred carom, već pred čitavom njegovom svitom. Postiđen i poražen, Numerijan se povukao, ali njegova srdžba nije jenjavala.
Liszt Collection / akg-images / Profimedia
Sveti sveštenomučenik Vavila
Sutradan car pozva svetitelja da ga navede da prinese žrtvu idolima. Vavila, veran Hristu, odbi svaki poziv na izdaju vere. Zarobljen, okovan u verige, poslat je u tamnicu, ali ne sam. Troje dece, Urvan, Prilidijan i Epolinije, njegovi učenici i duhovna deca, ostadoše uz svog učitelja, neustrašivi u svojoj ljubavi prema Hristu i svetitelju.
Ova deca, sinovi hrišćanke Hristodule, podeliše sudbinu svog duhovnog oca, neustrašivo svedočeći veru pod strašnim mukama. Svako dete primi batine prema svojim godinama, ali ni bol, ni pretnje ne slomiše njihovu duhovnu snagu.
Na kraju, nepokolebljivi u veri, posečeni su mačem. Njihove svete duše vinule su se ka nebeskim visinama, dok su njihove mošti, bogate čudotvornom silom, ostale kao večna uteha i svedočanstvo vernom narodu.
Sveti Vavila, čvrst do poslednjeg daha, hrabrio je svoje učenike sve do časa kada je i sam predao svoj život Hristu, postavši stub vere za sve buduće naraštaje. Mošti Svetog Vavile i njegovih učenika i danas daju utehu vernicima, svedoče o neprolaznosti vere i hrabrosti onih koji su odabrali put Hristov.
Pouka svetogorskog starca otvara pitanje zbog čega se greh više ne krije, već se često predstavlja kao sloboda, dok se moral, uzdržanje i pobožan život sve češće proglašavaju zaostalima.
Plamen se širi planinskim područjem u blizini jedne od najvećih pravoslavnih svetinja na Balkanu, dok se sa posebnom pažnjom prati situacija oko manastirskog kompleksa i dalje širenje požara.
Samo nekoliko osnovnih sastojaka potrebno je za mekan i sočan kolač natopljen mlekom, koji se nekada često nalazio na porodičnom stolu, bez čekanja na poseban povod.
Pojedini mediji objavili da bi rad Mitropolije mogao da bude predmet posebne provere, dok izvor blizak mitropolitu Joanikiju tvrdi da nikakva zvanična najava nije stigla i da se takav potez za sada ne očekuje.
Skriveni hrišćanin na carskom dvoru odbio je idolsku hranu i priznao Hrista pred Trajanom – predanje otkriva šta se dogodilo u tamnici kad je izdahnuo.
Rimski vojskovođa gotskog porekla, svojim mučeništvom i verom pomerio je granice ljudske izdržljivosti i postao simbol nepokolebljivosti u vremenu progona.
Ova svetiteljka posvetila je svoj život pomaganju stradalnicima, prkoseći nepravdi, gladi i progonima. Njeno mučeništvo i dela milosrđa ostaju večna inspiracija za sve generacije koje traže snagu u veri i žrtvi.
Ova svetica ustrajala je u svojoj veri čak i kada je bila suočena sa nehumanim mučenjima i smrću. Njena odanost Isusu, kroz neverovatne kušnje, inspiriše i danas, a njena hrabrost postavlja pitanje o našoj snazi da se odupremo iskušenjima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Mojseja Murina po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležavaju Svete mučenice Minodora, Mitrodora i Nimfodora. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Nikole Tolentinskog, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Pimena Velikog i Sabor srpskih svetitelja po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti i pravedni Joakim i Ana i drugi svetitelji. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Petra Klavera, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Govoreći o duhovnim uzrocima ovakvog stanja, arhimandrit Jovan Jelenkov ističe da tuga može biti povezana sa odsustvom vere, kada čovek u svojoj nemoći prestaje da vidi svetlost i izlaz.
Samo nekoliko osnovnih sastojaka potrebno je za mekan i sočan kolač natopljen mlekom, koji se nekada često nalazio na porodičnom stolu, bez čekanja na poseban povod.
U besedi za četvrtak 15. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o iskušenju da čovek odbaci Hrista zbog težine Njegovog puta i prihvati onoga koji nudi prividno lakši život, ugađa strastima i vodi u propast.