Molitvena povorka, predvođena moštima Svete Petke i Svetog Pantelejmona, pružila je vernicima priliku za molitvu, duhovnu snagu i utehu.
Svake godine hiljade vernika okupljaju se u Jašiju, najvećem gradu moldavske oblasti u Rumuniji, kako bi učestvovali u veličanstvenoj litiji u čast Svete Petke, svetiteljke čiji su život i molitvena zaštita neizmerno poštovani u svim pravoslavnim zemljama, a posebno u Srbiji. Više desetina hiljada vernika prisustvovalo je ovogodišnjoj litiji, koja je održana 11. oktobra 2024. godine, nekoliko dana pre njenog praznika.
youtube/printscreen/doxologia.ro
Litija na ulicama Jašija
U Rumuniji, praznik Svete Petke se proslavlja 14. oktobra, dok se u Srbiji obeležava 27. oktobra, zbog razlike u upotrebi julijanskog i gregorijanskog kalendara u pravoslavnim crkvama. Ipak, razlika u datumu ne sprečava zajedničko poštovanje ove izuzetne svetiteljke, koja ujedinjuje pravoslavne hrišćane širom sveta. Vernici joj se obraćaju u najtežim trenucima života, tražeći utehu, pomoć i zaštitu.
youtube/printscreen/doxologia.ro
Ulicama Jašija litijski su proneti i delovi moštiju Svetog Pantelejmona
Ova litija, predvođena mitropolitom Moldavije i Bukovine Teofanom, predstavlja duboko ukorenjenu tradiciju u Jašiju. Vernici iz cele zemlje, ali i inostranstva, okupljaju se u molitvenoj povorci koja kreće iz Mitropolitskog Sabornog hrama Svetog Stefana Velikog, prolazi kroz glavne ulice grada i posvećena je veri i zahvalnosti prema Svetoj Petki, zaštitnici siromašnih, bolesnih i svih onih koji se suočavaju sa životnim izazovima.
Poseban značaj ove litije je pronošenje kivota sa moštima Svete Petke i Svetog Pantelejmona, čiji je deo moštiju donet iz Svete gore, iz Manastira Svetog Pavla. Vernici su strpljivo čekali da celivaju mošti, verujući u njihovu čudotvornu moć, moleći se za zdravlje, porodicu, ali i duhovnu snagu da prevaziđu teškoće.
youtube/printscreen/doxologia.ro
Ikona Svete Petke na čelu litije
Jedan od ključnih trenutaka tokom litije bio je zaustavljanje ispred Kapele bolnice "Kuza Voda," gde je naglašena posebna veza Svete Petke sa ženama i majčinstvom. Njena uloga zaštitnice žena kroz vekove pružala je utehu mnogim generacijama, a dan litije postaje trenutak molitve za one koje traže pomoć u osnivanju porodice ili u teškim zdravstvenim situacijama.
Sveta Petka, poznata i kao Prepodobna Paraskeva, posebno je poštovana u Srbiji, gde joj se vernici s dubokom verom i ljubavlju mole. Verni narod joj se obraća u svim životnim situacijama, tražeći utehu, snagu i zaštitu u svakodnevnim iskušenjima. Zbog njene blage i milostive prirode, ona je postala simbol nade, svetlosti i utehe u pravoslavnom svetu.
youtube/printscreen/doxologia.ro
Vernici celivaju kivot sa moštima Svete Petke
Litija u Jašiju nije samo verski čin, već i društveni događaj koji povezuje ljude u veri i solidarnosti, podsećajući ih na vrednosti koje Sveta Petka oličava – ljubav prema bližnjima, milosrđe i nesebičnu pomoć onima u nevolji. Njen lik i svetost stoje kao simbol koji ujedinjuje pravoslavne hrišćane širom sveta, a njena čuda nastavljaju da inspirišu i jačaju veru onih koji joj se mole.
Sveta Petka je vekovima bila svetionik pravoslavlja, i kroz ovakve manifestacije njena moćna prisutnost nastavlja da blagosilja i čuva pravoslavni narod u svim životnim okolnostima, pružajući im snagu da koračaju putem Hristove ljubavi i milosti.
Drevne mudrosti ugodnika Božjih o ljubavi, oproštaju, molitvi i zajedništvu osvetljavaju put ka sreći i harmoniji u svakom domu. Kroz ove večne poruke možemo pronaći rešenje za mnoge izazove koji se pojavljuju u porodičnim odnosima.
Ajeti 41:34-38 iz sure Fussilet nas podsećaju da materijalno ne štiti dušu, da vera i dobra dela otvaraju vrata večne nagrade, dok oni koji odbacuju božanske poruke rizikuju ozbiljnu kaznu.
U Patrijaršijskom dvoru održan je značajan susret koji naglašava zajedničke vrednosti pravoslavlja i islama, istinu, ljubav i poštovanje kao temelj međusobnog razumevanja u vremenu duhovne zaboravnosti.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Na ovom sabranju mitropolit Ignatije služio liturgiju, uručio odlikovanja i pozvao vernike da se sabiraju u svojim parohijskim hramovima, podsećajući da samo Gospod daruje život večni.
Zašto narod i mediji često mešaju avgustovski i oktobarski praznik, kakva je prava istorija i gde se zaista nalaze mošti ovih svetiteljki, otkrivaju protonamesnik Aleksandar R. Jevtić i protojerej Srećko Zečević.
U Nedelju svih svetih, u manastiru Glogovcu kod Šipova održan je tradicionalni Janjski sabor, na kome su vernici liturgijski proslavili svetitelje stradale u Drugom svetskom ratu, u prisustvu Vladike Sergija, sveštenstva i brojnih vernika.
Povodom praznika posvećenog Prepodobnoj mati Paraskevi, sveštenik u kapeli ove svetice na Kalemegdanu i docent Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, govori za portal religija.rs.
Od Svetog Jovana Zlatoustog do starca Tadeja, sveti oci nas uče da jezik može biti izvor blagoslova ili prokletstva, a psovka otvara vrata duhovnim iskušenjima.
Usamljeni hram kod sela Edelevo u Rusiji, za koji se kaže da do njega stižu samo oni kojima vera pokaže put, zbunjuje naučnike, inspiriše vernike i privlači avanturiste iz celog sveta.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Od Svetog Jovana Zlatoustog do starca Tadeja, sveti oci nas uče da jezik može biti izvor blagoslova ili prokletstva, a psovka otvara vrata duhovnim iskušenjima.
Recept iz kuvara „Ko posti, dušu gosti“ otkriva kako obični sastojci postaju neodoljiv posni ajvar, savršen za zimnicu, sendviče i tradicionalni domaći namaz pun mirisa i topline manastirskog doma.