Svake godine hiljade vernika okupljaju se u Jašiju, najvećem gradu moldavske oblasti u Rumuniji, kako bi učestvovali u veličanstvenoj litiji u čast Svete Petke , svetiteljke čiji su život i molitvena zaštita neizmerno poštovani u svim pravoslavnim zemljama, a posebno u Srbiji. Više desetina hiljada vernika prisustvovalo je ovogodišnjoj litiji, koja je održana 11. oktobra 2024. godine, nekoliko dana pre njenog praznika.
youtube/printscreen/doxologia.ro
Litija na ulicama Jašija
U Rumuniji , praznik Svete Petke se proslavlja 14. oktobra, dok se u Srbiji obeležava 27. oktobra, zbog razlike u upotrebi julijanskog i gregorijanskog kalendara u pravoslavnim crkvama. Ipak, razlika u datumu ne sprečava zajedničko poštovanje ove izuzetne svetiteljke, koja ujedinjuje pravoslavne hrišćane širom sveta. Vernici joj se obraćaju u najtežim trenucima života, tražeći utehu, pomoć i zaštitu.
youtube/printscreen/doxologia.ro
Ulicama Jašija litijski su proneti i delovi moštiju Svetog Pantelejmona
Ova litija, predvođena mitropolitom Moldavije i Bukovine Teofanom, predstavlja duboko ukorenjenu tradiciju u Jašiju. Vernici iz cele zemlje, ali i inostranstva, okupljaju se u molitvenoj povorci koja kreće iz Mitropolitskog Sabornog hrama Svetog Stefana Velikog, prolazi kroz glavne ulice grada i posvećena je veri i zahvalnosti prema Svetoj Petki, zaštitnici siromašnih, bolesnih i svih onih koji se suočavaju sa životnim izazovima.
Poseban značaj ove litije je pronošenje kivota sa moštima Svete Petke i Svetog Pantelejmona , čiji je deo moštiju donet iz Svete gore , iz Manastira Svetog Pavla. Vernici su strpljivo čekali da celivaju mošti, verujući u njihovu čudotvornu moć, moleći se za zdravlje, porodicu, ali i duhovnu snagu da prevaziđu teškoće.
youtube/printscreen/doxologia.ro
Ikona Svete Petke na čelu litije
Jedan od ključnih trenutaka tokom litije bio je zaustavljanje ispred Kapele bolnice "Kuza Voda," gde je naglašena posebna veza Svete Petke sa ženama i majčinstvom. Njena uloga zaštitnice žena kroz vekove pružala je utehu mnogim generacijama, a dan litije postaje trenutak molitve za one koje traže pomoć u osnivanju porodice ili u teškim zdravstvenim situacijama.
Sveta Petka, poznata i kao Prepodobna Paraskeva, posebno je poštovana u Srbiji, gde joj se vernici s dubokom verom i ljubavlju mole. Verni narod joj se obraća u svim životnim situacijama, tražeći utehu, snagu i zaštitu u svakodnevnim iskušenjima. Zbog njene blage i milostive prirode, ona je postala simbol nade, svetlosti i utehe u pravoslavnom svetu.
youtube/printscreen/doxologia.ro
Vernici celivaju kivot sa moštima Svete Petke
Litija u Jašiju nije samo verski čin, već i društveni događaj koji povezuje ljude u veri i solidarnosti, podsećajući ih na vrednosti koje Sveta Petka oličava – ljubav prema bližnjima, milosrđe i nesebičnu pomoć onima u nevolji. Njen lik i svetost stoje kao simbol koji ujedinjuje pravoslavne hrišćane širom sveta, a njena čuda nastavljaju da inspirišu i jačaju veru onih koji joj se mole.
Sveta Petka je vekovima bila svetionik pravoslavlja, i kroz ovakve manifestacije njena moćna prisutnost nastavlja da blagosilja i čuva pravoslavni narod u svim životnim okolnostima, pružajući im snagu da koračaju putem Hristove ljubavi i milosti.
VIDEO
Drevne mudrosti ugodnika Božjih o ljubavi, oproštaju, molitvi i zajedništvu osvetljavaju put ka sreći i harmoniji u svakom domu. Kroz ove večne poruke možemo pronaći rešenje za mnoge izazove koji se pojavljuju u porodičnim odnosima.
Svečana ceremonija u Hramu Svetog Save ispunila srca vernika radošću. Novi arhijerej SPC donosi sa sobom bogato iskustvo i duhovnu snagu.
Presveta Bogorodica mi je rekla da će se ispuniti sve što je zapisano u Svetom pismu. Dolazi treći svetski rat, 3/4 čovečanstva će biti uništeno, samo 1/4 ćovečanstva će biti spasena, pričala je Prepodobna Sofija Klisurska.
Sveti Grigorije rukopoložio je mnoge sveštenike, osnivao škole i postavljao u njima učitelje, a Sveti Mihail
je na molbu velikog kneza Vladimira poslat od patrijarha Carigradskog u Rusiju, da krštava neznabožni narod.
Sveti Kirijak je bio krupan i snažan telom, i takav je ostao do duboke starosti, i pored teškog posta i bdenja. U pustinji se ponekad godinama hranio samo sirovim zeljem.
Kada je počelo gonjenje hrišćana u vreme cara Avrelijana, Hariton je bio izveden na sud. Sudija mu je tražio da se pokloni idolima, ali mu Hariton rekao: "Svi vaši bogovi su besovi, koji su negda zbog gordosti svrgnuti s neba u ad preispodnji“.
Molitvena povorka, predvođena moštima Svete Petke i Svetog Pantelejmona, pružila je vernicima priliku za molitvu, duhovnu snagu i utehu.
Uz blagoslov mitropolita žičkog završava se oslikavanje veličanstvene svetinje, poznate po čudu – zvonu koje zvoni bez dodira ljudske ruke. Majstori predano oslikavaju zidove svetinje, dok svaki novi potez kista donosi delić Carstva Nebeskog na zemlju.
Dečaku je pretila transplantacija jetre, a lekari nisu davali nade. Međutim, posle molitve Svetima Zosimu i Jakovu u Manastiru Tumane, dogodilo se nešto što niko nije mogao da predvidi.
U porti hrama Svetog Save u Molu, uz prisustvo mitropolita i episkopa, obeležen praznik Prenosa moštiju Svetog Irineja Bačkog i svetih mučenika bačkih, a tom prilikom dodeljenasu i visoka priznanja za doprinos crkvenom životu i obnovu svetinja, uz nadahnutu besedu vladika Irineja i Heruvima.
Iako su mnogi u potrazi za zemaljskom slavom, da im imena budu upisana u istoriji, to je tek senka onoga što je pravi cilj – besmrtno sećanje u životu večnom.
Inicijativa za zajedničko praznovanje Vaskrsa između pravoslavnih i rimokatolika 2025. godine izazvala je raspravu o očuvanju pravoslavne tradicije. Episkop bihaćko-petrovački prvi od srpskih arhijereja javno istupio, izražavajući zabrinutost zbog mogućih posledica ovakvog koraka.
Povodom 90. godišnjice tragičnog ubistva kralja Aleksandra, Srpska pravoslavna crkva i vernici molitveno su se prisetili velikog vladara koji je život položio u borbi za jedinstvo naroda i očuvanje pravoslavne vere.