Molitvena povorka, predvođena moštima Svete Petke i Svetog Pantelejmona, pružila je vernicima priliku za molitvu, duhovnu snagu i utehu.
Svake godine hiljade vernika okupljaju se u Jašiju, najvećem gradu moldavske oblasti u Rumuniji, kako bi učestvovali u veličanstvenoj litiji u čast Svete Petke, svetiteljke čiji su život i molitvena zaštita neizmerno poštovani u svim pravoslavnim zemljama, a posebno u Srbiji. Više desetina hiljada vernika prisustvovalo je ovogodišnjoj litiji, koja je održana 11. oktobra 2024. godine, nekoliko dana pre njenog praznika.
youtube/printscreen/doxologia.ro
Litija na ulicama Jašija
U Rumuniji, praznik Svete Petke se proslavlja 14. oktobra, dok se u Srbiji obeležava 27. oktobra, zbog razlike u upotrebi julijanskog i gregorijanskog kalendara u pravoslavnim crkvama. Ipak, razlika u datumu ne sprečava zajedničko poštovanje ove izuzetne svetiteljke, koja ujedinjuje pravoslavne hrišćane širom sveta. Vernici joj se obraćaju u najtežim trenucima života, tražeći utehu, pomoć i zaštitu.
youtube/printscreen/doxologia.ro
Ulicama Jašija litijski su proneti i delovi moštiju Svetog Pantelejmona
Ova litija, predvođena mitropolitom Moldavije i Bukovine Teofanom, predstavlja duboko ukorenjenu tradiciju u Jašiju. Vernici iz cele zemlje, ali i inostranstva, okupljaju se u molitvenoj povorci koja kreće iz Mitropolitskog Sabornog hrama Svetog Stefana Velikog, prolazi kroz glavne ulice grada i posvećena je veri i zahvalnosti prema Svetoj Petki, zaštitnici siromašnih, bolesnih i svih onih koji se suočavaju sa životnim izazovima.
Poseban značaj ove litije je pronošenje kivota sa moštima Svete Petke i Svetog Pantelejmona, čiji je deo moštiju donet iz Svete gore, iz Manastira Svetog Pavla. Vernici su strpljivo čekali da celivaju mošti, verujući u njihovu čudotvornu moć, moleći se za zdravlje, porodicu, ali i duhovnu snagu da prevaziđu teškoće.
youtube/printscreen/doxologia.ro
Ikona Svete Petke na čelu litije
Jedan od ključnih trenutaka tokom litije bio je zaustavljanje ispred Kapele bolnice "Kuza Voda," gde je naglašena posebna veza Svete Petke sa ženama i majčinstvom. Njena uloga zaštitnice žena kroz vekove pružala je utehu mnogim generacijama, a dan litije postaje trenutak molitve za one koje traže pomoć u osnivanju porodice ili u teškim zdravstvenim situacijama.
Sveta Petka, poznata i kao Prepodobna Paraskeva, posebno je poštovana u Srbiji, gde joj se vernici s dubokom verom i ljubavlju mole. Verni narod joj se obraća u svim životnim situacijama, tražeći utehu, snagu i zaštitu u svakodnevnim iskušenjima. Zbog njene blage i milostive prirode, ona je postala simbol nade, svetlosti i utehe u pravoslavnom svetu.
youtube/printscreen/doxologia.ro
Vernici celivaju kivot sa moštima Svete Petke
Litija u Jašiju nije samo verski čin, već i društveni događaj koji povezuje ljude u veri i solidarnosti, podsećajući ih na vrednosti koje Sveta Petka oličava – ljubav prema bližnjima, milosrđe i nesebičnu pomoć onima u nevolji. Njen lik i svetost stoje kao simbol koji ujedinjuje pravoslavne hrišćane širom sveta, a njena čuda nastavljaju da inspirišu i jačaju veru onih koji joj se mole.
Sveta Petka je vekovima bila svetionik pravoslavlja, i kroz ovakve manifestacije njena moćna prisutnost nastavlja da blagosilja i čuva pravoslavni narod u svim životnim okolnostima, pružajući im snagu da koračaju putem Hristove ljubavi i milosti.
Drevne mudrosti ugodnika Božjih o ljubavi, oproštaju, molitvi i zajedništvu osvetljavaju put ka sreći i harmoniji u svakom domu. Kroz ove večne poruke možemo pronaći rešenje za mnoge izazove koji se pojavljuju u porodičnim odnosima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete apostole Jasona i Sosipatera po starom i Svete Kirila i Metodija po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Franje de Geronima, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Dok ljudi danas burno reaguju na uvrede, otkrivaju tuđe mane i ulaze u bespotrebne sukobe, ruski svetitelj ostavio je jednostavne savete o ćutanju, smirenju i molitvi kao putu ka unutrašnjem miru i duhovnoj snazi.
Patrijarh Porfirije i episkop Irinej govorili su o nadi, vaskrsenju i pobedi vere na praznik Spaljivanja moštiju Svetog Save pred hiljadama vernika okupljenih u Hramu na Vračaru.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Na ovom sabranju mitropolit Ignatije služio liturgiju, uručio odlikovanja i pozvao vernike da se sabiraju u svojim parohijskim hramovima, podsećajući da samo Gospod daruje život večni.
Zašto narod i mediji često mešaju avgustovski i oktobarski praznik, kakva je prava istorija i gde se zaista nalaze mošti ovih svetiteljki, otkrivaju protonamesnik Aleksandar R. Jevtić i protojerej Srećko Zečević.
U Nedelju svih svetih, u manastiru Glogovcu kod Šipova održan je tradicionalni Janjski sabor, na kome su vernici liturgijski proslavili svetitelje stradale u Drugom svetskom ratu, u prisustvu Vladike Sergija, sveštenstva i brojnih vernika.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete apostole Jasona i Sosipatera po starom i Svete Kirila i Metodija po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Franje de Geronima, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Praznik koji Pravoslavna crkva ove godine obeležava 10. maja podseća na trenutak kada je Hristos prvi put otvoreno rekao da je Mesija, ali i na snažnu poruku o veri, praštanju i duhovnoj žeđi koja traje vekovima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Simeona po starom i Svetog apostola Simona Zilota po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Gospu Trsatsku, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Svečana akademija u hramu na Vračaru okupila je brojne vernike i zvanice, a kroz duhovnu muziku i izložbu obeleženo je 190 godina rada Bogoslovije Svetog Save.
Nekada obavezan na trpezama posle nedeljne liturgije i prazničnih ručkova, ovaj jednostavan kolač vraća miris starinskih kuhinja – sočan, mekan i neodoljivo domaći desert koji osvaja na prvi zalogaj.
U besedi za Nedelju četvrtu po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o tome kako vera čoveka ne odvaja od iskušenja, već ga kroz njih vodi ka duhovnoj pobedi.