Molitvena povorka, predvođena moštima Svete Petke i Svetog Pantelejmona, pružila je vernicima priliku za molitvu, duhovnu snagu i utehu.
Svake godine hiljade vernika okupljaju se u Jašiju, najvećem gradu moldavske oblasti u Rumuniji, kako bi učestvovali u veličanstvenoj litiji u čast Svete Petke, svetiteljke čiji su život i molitvena zaštita neizmerno poštovani u svim pravoslavnim zemljama, a posebno u Srbiji. Više desetina hiljada vernika prisustvovalo je ovogodišnjoj litiji, koja je održana 11. oktobra 2024. godine, nekoliko dana pre njenog praznika.
youtube/printscreen/doxologia.ro
Litija na ulicama Jašija
U Rumuniji, praznik Svete Petke se proslavlja 14. oktobra, dok se u Srbiji obeležava 27. oktobra, zbog razlike u upotrebi julijanskog i gregorijanskog kalendara u pravoslavnim crkvama. Ipak, razlika u datumu ne sprečava zajedničko poštovanje ove izuzetne svetiteljke, koja ujedinjuje pravoslavne hrišćane širom sveta. Vernici joj se obraćaju u najtežim trenucima života, tražeći utehu, pomoć i zaštitu.
youtube/printscreen/doxologia.ro
Ulicama Jašija litijski su proneti i delovi moštiju Svetog Pantelejmona
Ova litija, predvođena mitropolitom Moldavije i Bukovine Teofanom, predstavlja duboko ukorenjenu tradiciju u Jašiju. Vernici iz cele zemlje, ali i inostranstva, okupljaju se u molitvenoj povorci koja kreće iz Mitropolitskog Sabornog hrama Svetog Stefana Velikog, prolazi kroz glavne ulice grada i posvećena je veri i zahvalnosti prema Svetoj Petki, zaštitnici siromašnih, bolesnih i svih onih koji se suočavaju sa životnim izazovima.
Poseban značaj ove litije je pronošenje kivota sa moštima Svete Petke i Svetog Pantelejmona, čiji je deo moštiju donet iz Svete gore, iz Manastira Svetog Pavla. Vernici su strpljivo čekali da celivaju mošti, verujući u njihovu čudotvornu moć, moleći se za zdravlje, porodicu, ali i duhovnu snagu da prevaziđu teškoće.
youtube/printscreen/doxologia.ro
Ikona Svete Petke na čelu litije
Jedan od ključnih trenutaka tokom litije bio je zaustavljanje ispred Kapele bolnice "Kuza Voda," gde je naglašena posebna veza Svete Petke sa ženama i majčinstvom. Njena uloga zaštitnice žena kroz vekove pružala je utehu mnogim generacijama, a dan litije postaje trenutak molitve za one koje traže pomoć u osnivanju porodice ili u teškim zdravstvenim situacijama.
Sveta Petka, poznata i kao Prepodobna Paraskeva, posebno je poštovana u Srbiji, gde joj se vernici s dubokom verom i ljubavlju mole. Verni narod joj se obraća u svim životnim situacijama, tražeći utehu, snagu i zaštitu u svakodnevnim iskušenjima. Zbog njene blage i milostive prirode, ona je postala simbol nade, svetlosti i utehe u pravoslavnom svetu.
youtube/printscreen/doxologia.ro
Vernici celivaju kivot sa moštima Svete Petke
Litija u Jašiju nije samo verski čin, već i društveni događaj koji povezuje ljude u veri i solidarnosti, podsećajući ih na vrednosti koje Sveta Petka oličava – ljubav prema bližnjima, milosrđe i nesebičnu pomoć onima u nevolji. Njen lik i svetost stoje kao simbol koji ujedinjuje pravoslavne hrišćane širom sveta, a njena čuda nastavljaju da inspirišu i jačaju veru onih koji joj se mole.
Sveta Petka je vekovima bila svetionik pravoslavlja, i kroz ovakve manifestacije njena moćna prisutnost nastavlja da blagosilja i čuva pravoslavni narod u svim životnim okolnostima, pružajući im snagu da koračaju putem Hristove ljubavi i milosti.
Drevne mudrosti ugodnika Božjih o ljubavi, oproštaju, molitvi i zajedništvu osvetljavaju put ka sreći i harmoniji u svakom domu. Kroz ove večne poruke možemo pronaći rešenje za mnoge izazove koji se pojavljuju u porodičnim odnosima.
Završena obnova i živopis Sabornog hrama Rođenja Presvete Bogorodice svedoče o istrajnosti srpske zajednice u Argentini i nasleđu koje i danas živi kroz veru, umetnost i zajedništvo
Nakon glasina o ukidanju bogosluženja i optužbi koje su se sa mreža prelile na teren, jerej iz Loznice objašnjava kako je nastala zabuna i zašto vernici, po crkvenom poretku, ne traže rešenja na ulici.
Ponekad najveći protivnici pronađu zajednički trenutak tišine - ne zbog dobrote, već pod senkom Hrista. Beseda o Pilatu i Irodu otkriva moć pravednosti koja menja srca i gasi mržnju.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Na ovom sabranju mitropolit Ignatije služio liturgiju, uručio odlikovanja i pozvao vernike da se sabiraju u svojim parohijskim hramovima, podsećajući da samo Gospod daruje život večni.
Zašto narod i mediji često mešaju avgustovski i oktobarski praznik, kakva je prava istorija i gde se zaista nalaze mošti ovih svetiteljki, otkrivaju protonamesnik Aleksandar R. Jevtić i protojerej Srećko Zečević.
U Nedelju svih svetih, u manastiru Glogovcu kod Šipova održan je tradicionalni Janjski sabor, na kome su vernici liturgijski proslavili svetitelje stradale u Drugom svetskom ratu, u prisustvu Vladike Sergija, sveštenstva i brojnih vernika.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Nikifora Carigradskog po starom i Sabor Svetog Arhangela Gavrila po novom kalendaru. Katolici slave Svete Montana i Maksimu, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Simeona Novog Bogoslova po starom i Blagovesti po novom kalendaru. Katolici slave Navještenje (Blagovesti), dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Godine 1009. morao se povući s ovog položaja u Hrizopolj blizu Carigrada zbog previše strogog upravljanja manastirom i zbog sukoba s carigradskim patrijarhom oko metoda duhovnosti.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Crkveni dokument potvrđuje da katolici mogu pristupiti ksenotransplantaciji uz poštovanje etičkih smernica i brigu o životinjama, dok naučnici traže rešenja za hronični manjak donorskih organa.