Molitvena povorka, predvođena moštima Svete Petke i Svetog Pantelejmona, pružila je vernicima priliku za molitvu, duhovnu snagu i utehu.
Svake godine hiljade vernika okupljaju se u Jašiju, najvećem gradu moldavske oblasti u Rumuniji, kako bi učestvovali u veličanstvenoj litiji u čast Svete Petke, svetiteljke čiji su život i molitvena zaštita neizmerno poštovani u svim pravoslavnim zemljama, a posebno u Srbiji. Više desetina hiljada vernika prisustvovalo je ovogodišnjoj litiji, koja je održana 11. oktobra 2024. godine, nekoliko dana pre njenog praznika.
youtube/printscreen/doxologia.ro
Litija na ulicama Jašija
U Rumuniji, praznik Svete Petke se proslavlja 14. oktobra, dok se u Srbiji obeležava 27. oktobra, zbog razlike u upotrebi julijanskog i gregorijanskog kalendara u pravoslavnim crkvama. Ipak, razlika u datumu ne sprečava zajedničko poštovanje ove izuzetne svetiteljke, koja ujedinjuje pravoslavne hrišćane širom sveta. Vernici joj se obraćaju u najtežim trenucima života, tražeći utehu, pomoć i zaštitu.
youtube/printscreen/doxologia.ro
Ulicama Jašija litijski su proneti i delovi moštiju Svetog Pantelejmona
Ova litija, predvođena mitropolitom Moldavije i Bukovine Teofanom, predstavlja duboko ukorenjenu tradiciju u Jašiju. Vernici iz cele zemlje, ali i inostranstva, okupljaju se u molitvenoj povorci koja kreće iz Mitropolitskog Sabornog hrama Svetog Stefana Velikog, prolazi kroz glavne ulice grada i posvećena je veri i zahvalnosti prema Svetoj Petki, zaštitnici siromašnih, bolesnih i svih onih koji se suočavaju sa životnim izazovima.
Poseban značaj ove litije je pronošenje kivota sa moštima Svete Petke i Svetog Pantelejmona, čiji je deo moštiju donet iz Svete gore, iz Manastira Svetog Pavla. Vernici su strpljivo čekali da celivaju mošti, verujući u njihovu čudotvornu moć, moleći se za zdravlje, porodicu, ali i duhovnu snagu da prevaziđu teškoće.
youtube/printscreen/doxologia.ro
Ikona Svete Petke na čelu litije
Jedan od ključnih trenutaka tokom litije bio je zaustavljanje ispred Kapele bolnice "Kuza Voda," gde je naglašena posebna veza Svete Petke sa ženama i majčinstvom. Njena uloga zaštitnice žena kroz vekove pružala je utehu mnogim generacijama, a dan litije postaje trenutak molitve za one koje traže pomoć u osnivanju porodice ili u teškim zdravstvenim situacijama.
Sveta Petka, poznata i kao Prepodobna Paraskeva, posebno je poštovana u Srbiji, gde joj se vernici s dubokom verom i ljubavlju mole. Verni narod joj se obraća u svim životnim situacijama, tražeći utehu, snagu i zaštitu u svakodnevnim iskušenjima. Zbog njene blage i milostive prirode, ona je postala simbol nade, svetlosti i utehe u pravoslavnom svetu.
youtube/printscreen/doxologia.ro
Vernici celivaju kivot sa moštima Svete Petke
Litija u Jašiju nije samo verski čin, već i društveni događaj koji povezuje ljude u veri i solidarnosti, podsećajući ih na vrednosti koje Sveta Petka oličava – ljubav prema bližnjima, milosrđe i nesebičnu pomoć onima u nevolji. Njen lik i svetost stoje kao simbol koji ujedinjuje pravoslavne hrišćane širom sveta, a njena čuda nastavljaju da inspirišu i jačaju veru onih koji joj se mole.
Sveta Petka je vekovima bila svetionik pravoslavlja, i kroz ovakve manifestacije njena moćna prisutnost nastavlja da blagosilja i čuva pravoslavni narod u svim životnim okolnostima, pružajući im snagu da koračaju putem Hristove ljubavi i milosti.
Drevne mudrosti ugodnika Božjih o ljubavi, oproštaju, molitvi i zajedništvu osvetljavaju put ka sreći i harmoniji u svakom domu. Kroz ove večne poruke možemo pronaći rešenje za mnoge izazove koji se pojavljuju u porodičnim odnosima.
Posle zdravstvenih problema, starici je potrebna je svakodnevna pomoć, a porodica traži način da joj obezbedi odgovarajuću negu; sveštenik Viktor Nikišov ukazao je na ono što u takvoj situaciji treba uzeti u obzir.
Praznik je počeo liturgijom u manastiru i besedom sveštenika Jovana Cvetkovića o veri i istrajnosti svetih Joakima i Ane, a potom je ulicama grada prošla svečana litija.
Na praznik Rođenja Presvete Bogorodice, posle svete liturgije i lomljenja slavskog kolača, vernici su prošli ulicama grada moleći se za mir, zdravlje i napredak.
U besedi za utorak 17. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički kroz Hristove reči pokazuje zašto ni dela, Sveto Pismo i svedočanstvo Oca nisu dovoljni čoveku koji odbija da poveruje.
Mošti Svetog Dimitra Novog, tradicionalno su litijski prnete prestonicom Rumunije. Molitvenom sabranju prisustvovao je veliki broj pravoslavnih vernika iz svih krajeva.
Mihail Meleh tvrdi da se pravoslavne svetinje iznose iz Ukrajine radi preprodaje, dok pojedini stručnjaci sumnjaju da bi mogle služiti i za plaćanje zapadnog oružja.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete pravedne Joakima i Anu po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti sveštenomučenik Foka. Katolička crkva obeležava Svetog Tomu od Vilanove, kao i Svetog Mauricija i njegove drugove, mučenike, dok Jevreji i muslimani nemaju veći praznik.
Njihov život obeležili su vera, molitva i strpljenje, a nakon više decenija bezdetnosti, u dubokoj starosti dobili su kćerku koja će postati majka Gospoda Isusa Hrista.
U besedi iz 1964. svetitelj otkriva duboko značenje praznika i objašnjava kakvu vezu imaju Presveta Bogomajka, Hristova pobeda nad smrću, Sveto Pričešće i čovekov put ka spasenju.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Malu Gospojinu, po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti apostol Kodrat. Katolička crkva obeležava Svetog apostola Mateja, dok Jevreji danas obeležavaju Jom Kipur, a muslimani nastavljaju mesec rebiul-ahir.
Njihov život obeležili su vera, molitva i strpljenje, a nakon više decenija bezdetnosti, u dubokoj starosti dobili su kćerku koja će postati majka Gospoda Isusa Hrista.
Sedmi Festival manastirskih proizvoda održan je 19. i 20. septembra ispred Hrama Svetog Save, gde su posetioci mogli da upoznaju rad monaških zajednica i da na jednom mestu vide njihove brojne proizvode.
Njihov život obeležili su vera, molitva i strpljenje, a nakon više decenija bezdetnosti, u dubokoj starosti dobili su kćerku koja će postati majka Gospoda Isusa Hrista.
Na praznik Rođenja Presvete Bogorodice patrijarh srpski služio je liturgiju u Sabornoj crkvi u Beogradu, a tokom bogosluženja u svešteni čin đakona rukopoložen je Filip Vuletaš.