OVO JE NAJBOLJI NAČIN ZA SUOČAVANJE I SA NAJVEĆIM ŽIVOTNIM MUKAMA: Sveti Simeon Dajbabski dao svet zlata vredan
Patnje mogu biti prilika za duhovni rast i iskušenje koje vodi ka dubljem razumevanju života i postojanja.
Bio je sin Kariona Misirca, koji je ostavio i ženu i decu i zamonašio se.
SPC danas slavi Prepodobnog Zahariju.
Bio je sin Kariona Misirca, koji je ostavio i ženu i decu i zamonašio se.
Pošto majka nije mogla da ga prehrani, otac ga je uze ok sebi.
Iako mlađi od mnogih staraca u skitu, "udostojio se bio većih blagodatnih darova nego mnogi starci".
"Od blagodati Božje osećao je kao da mu gori cela unutrašnjost njegova", piše u žitijama.
Na pitanje Svetog Makarija, ko je pravi monah, Zaharije mu je odgovorio: "Onaj ko sebe neprestano prinuđava na zapovesti Božje“.
Jednom prilikom ave Mojsije upita Zahariju: "Reci mi, šta da radim? Čuvši to, Zaharija se baci pred noge ave Mojsiju, govoreći: "Ti mene pitaš, oče"? Starac mu reče tad: "Veruj mi, čedo, videh Duha Svetog gde siđe na tebe, i to me prinudi da te pitam". Tada Zaharija skide svoj kukulj/kamilavku (tj. monašku kapu), baci je pod noge i , pošto je izgazio, reče: "Ako čovek ne smrvi sebe ovako, ne može biti monah"!
Njegov otac ava Karion, govorio je: "Ja sam mnoge trudove i podvige podneo, veće od trudova sina mog Zaharije, ali nisam dostigao tu duhovnu meru kao on zbog njegovog smirenja i ćutanja".
Bio je veliko svetilo među monasima u pustinji, i mlad se upokojio u Gospodu.
Kada je Zaharije bio na samrti, upita ga spomenuti ave Mojsije: "Šta vidiš"? Zaharija mu odgovori: "Nije li bolje, oče, da čovek ćuti"? Na to ave Mojsije odgovori: "Da, čedo, bolje je, zato i ćuti".
U trenutku njegove smrti, ava Isidor, koji je sedeo pored njega, pogledavši u nebo, reče: "Raduj se, čedo moje, Zaharija, jer ti se otvoriše vrata nebeskog carstva".
Patnje mogu biti prilika za duhovni rast i iskušenje koje vodi ka dubljem razumevanju života i postojanja.
Breber je teško ranjen prilikom rušenja novosadskog mosta, ali tom prilikom je doživeo i neverovatno iskustvo.
Jako dobar nam je pokazatelj šta su oni imali i kroz šta su oni prošli, a šta mi imamo danas, istakao je otac Predrag.
Nikon je bio oficir rimski u Neapolju. Nije bio kršten, iako ga je majka, tajno od oca, poučavala veri Hristovoj.
U pustinju ga je doveo njegov angel hranitelj.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
Priča o Marti i Mariji i momentu kada ih je posetio Isus Hrist je dobro poznata svima koji su čitali Bibliju i slušali bogosluženja.
Shvativši težinu svojih grehova, ovaj svetitelj je odlučio da promeni život, stupio je u manastir i predao se potpunoj poslušnosti svom duhovniku.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Pimena Velikog i Sabor srpskih svetitelja po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti i pravedni Joakim i Ana i drugi svetitelji. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Petra Klavera, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Pimen Veliki podvizavao se u 5. veku i svojim životom ostao upamćen kao primer monaha koji je sve podredio molitvi, poslušanju, radu i unutrašnjem miru.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Adrijana i Nataliju po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Rođenje Presvete Bogorodice. Katolička crkva obeležava Rođenje Blažene Djevice Marije, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Shvativši težinu svojih grehova, ovaj svetitelj je odlučio da promeni život, stupio je u manastir i predao se potpunoj poslušnosti svom duhovniku.
Često upravo insistiranje na sopstvenoj volji postaje izvor nemira.
Od drevne tradicije do savremenog umetničkog izraza, u Galeriji Kolarčeve zadužbine susreću se različite škole, tehnike i poetike.
Ikone su vidljivi, opipljivi prozor u duhovni svet i sredstvo komunikacije sa Bogom i svetiteljima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Pimena Velikog i Sabor srpskih svetitelja po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti i pravedni Joakim i Ana i drugi svetitelji. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Petra Klavera, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Pouka kiparskog arhijereja govori o takvim trenucima: rasejanost, umor i osećaj da ništa ne dobijamo dok stojimo u hramu lako postanu opravdanje za ostanak kod kuće.
Mitropolit budimljansko-nikšićki besedio je o nekadašnjem komandantu Vojske Republike Srpske tokom pomena u Pivskom manastiru, što je ponovo otvorilo pitanje granica crkvene besede i verskih sloboda u Crnoj Gori.