MOĆNA MOLITVA ZA ZAŠTITU OD NEČISTE SILE: Reči koje treba izgovoriti ako sumnjate da ste žrtva magijskih rituala
Postoje razne namenske molitve, a cilj je da se povežemo sa Bogom i na taj način olakšamo našu dušu suvišnih tereta.
Manastir Đunis sa crkvom Pokrova Presvete Bogorodice osvetio je patrijarh srpski Pavle.
Manastir sa crkvom Pokrova Presvete Bogorodice se nalazi u selu Đunis, nedaleko od Kruševca. Godine 1934. po blagoslovu Svetog vladike Nikolaja Velimirovića, podignut je hram posvećen Pokrovu Presvete Bogorodice. Godine 1964. odlukom Svetog arhijerejskog sabora, svetinja dobija status manastira, kao metoh manastira Svetog Romana u Đunisu.
Godine 1977. započeta je izgradnja velikog hrama, koji je zbog zabrane tadašnjih vlasti 1985. godine prekinuta, da bi bila nastavljena 1993. godine. Radovi su u potpunosti završeni 2001. godine. Crkva je u potpunosti živopisana i delo je Slobodana Janićijevića i Dragomira Jaše Jašovića dok je ikonostas rad ikonopisačke škole manastira Žiča.
Legenda o nastanku manastira Đunisa vezuje se za davno predanje o pojavljivanju Majke Božje i izvora svete vode na mestu na kome će kasnije seljani podići manastir.
Predanje o čudotvornoj vodi manastira Đunis potiče još iz 1898. godine. U njemu se kaže da se Bogorodica prikazala trinaestogodišnjoj devojčici, pred kojom se tada otvorio izvor. Majka Božija ga je blagoslovila i prorekla da će lečiti bolesne.
Bogorodica je tada kazala devojčici da prenese seljanima da na tom mestu podignu crkvu, a da bi označila tačno mesto gradnje, bacila je krčag vode na kamen.
Manastir Đunis sa Crkvom Pokrova Presvete Bogorodice osvetio je patrijarh srpski Pavle.
Svake godine, 14. oktobra kada se slavi praznik Pokrov Presvete Bogorodice, u manastir Đunis dođe i po nekoliko hiljada vernika, koji žele da prisustvuju bdenju i jutarnjoj liturgiji.
Čudesna isceljenja izvorske vode od manastira Đunis načinila su pravo mesto hodočašća. Meštani okolnih sela prepričavaju da su mnogi nepokretni, pošto su se napili vode sa izvora pored crkve, prohodali, slepi progledali, a nemi progovorili.
Postoje razne namenske molitve, a cilj je da se povežemo sa Bogom i na taj način olakšamo našu dušu suvišnih tereta. Starešina hrama hrama Svete Trojice je detaljno opisao dan kada je, po pozivu prijatelja, otišao u kuću čoveka koji je tvrdio da predmeti mirotoče onda kada počne da poje crkvene pesme. Ljubav, koja je spojila sa Srbinom, naterala je jednu Portorikanku da promeni veru i zavoli srpske običaje. Želja da se krsti u pravoslavnoj crkvi ostvarila joj se tokom novogodišnjih praznika. U trenucima najveće patnje, porodica Brasko pretvara tugu u svetlost – kapela posvećena njihovoj ćerci postaje simbol nepokolebljive vere i ljubavi koja neće biti zaboravljena. Budi deo Religija.rs zajednice.
Čudotvordna voda manastira Đunis

MOĆNA MOLITVA ZA ZAŠTITU OD NEČISTE SILE: Reči koje treba izgovoriti ako sumnjate da ste žrtva magijskih rituala
“NISAM MOGAO DA VERUJEM ŠTA VIDIM, SVAKA DLAKA NA TELU SE PODIGLA": Svedočenje oca Ivana o čudesnom mirotočenju Časnog krsta (VIDEO)
IZ PORTORIKA U PROKUPLJE - Tatjana prešla u pravoslavlje, pronašla sreću u Srbiji i otkrila: Ovo je presudilo
OSAMNAESTOGODIŠNJA LILI UMIRE, A RODITELJI JOJ PRAVE KAPELU U KOJOJ ĆE VEČNO ŽIVETI: "Želimo da i ona učestvuje u izgradnji dok je još među nama”
U pravoslavlju se pokajanje ne svodi na izgovorene reči niti na obećanje da se određeni greh više neće ponoviti.
Prepodobni Nikodim savetuje i da čovek češće razmišlja o smrti i zamišlja ono što bi ga tada moglo snaći.
U besedi za sredu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni oganj, ni grob, ni protok vremena ne mogu osujetiti vaskrsenje, ali i zbog čega dobra dela ostaju trajno svedočanstvo čovekovog života pred Bogom.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Lukijana Antiohijskog po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete mučenike Terencija, Neonilu i njihovu decu. Grčka pravoslavna crkva danas proslavlja i Pokrov Presvete Bogorodice. Katolička crkva slavi Svete apostole Simona i Judu Tadeja, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Nepravda i tuđa zloba mogu da probude bes i želju za osvetom, ali pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako da sačuvamo unutrašnji mir i ne dozvolimo da tuđi postupci upravljaju našim srcem.
Iako je zbog svoje učenosti i duhovnosti bio veoma poštovan, u vreme progona hrišćana pod carem Maksimijanom, suočio se sa teškim mučenjima, koja je podneo ne odričući se Hrista.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Jedan od najpoštovanijih svetitelja novijeg doba ostavio je duboku pouku o blagorodnosti kao najvišem obliku unutrašnje lepote duše.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
Kada neko više ne želi da bude deo našeg života, insistiranje i pokušaj da ga zadržimo može samo produbiti bol.
Na prvi pogled deluju gotovo isto, ali se iza ova dva pojma kriju različiti odgovori na jedno od najvećih pitanja čoveka: šta možemo da znamo o Bogu?
Hristovo učenje nije bilo i nije ni danas prilagođeno ljudskim željama, već je pozivalo i poziva na promenu iznutra, što savremenom čoveku nimalo ne odgovara.
Strah je prirodna ljudska reakcija, ali on postaje opasan kada nam zarobi dušu i udalji nas od Boga.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
U pravoslavlju se pokajanje ne svodi na izgovorene reči niti na obećanje da se određeni greh više neće ponoviti.
Prepodobni Nikodim savetuje i da čovek češće razmišlja o smrti i zamišlja ono što bi ga tada moglo snaći.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Od molbi za zdravlje i duševni mir do molitava za porodicu i pokoj upokojenih, donosimo tri molitve Prepodobnoj mati Paraskevi, kao i video-snimak molitve koju sveštenici čitaju nad njenim moštima.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.