JERETIK MU SA KROVA CRKVE BACIO CREP NA GLAVU I TAKO GA UBIO: Danas slavimo Svetog sveštenomučenika Jevsevija!
Sveti Jevsevije ostao je upamćen kao nepokolebljiv episkop koji je čitav život posvetio očuvanju pravoslavlja.
Sveti Kir i Jovan u pravoslavlju se nazivaju besrebrenicima, jer su kao lekari pomagali ljudima bez ikakve nadoknade, služeći bolesnima iz ljubavi prema Bogu i bližnjima.
Srpska pravoslavna crkva 11. jula slavi Prenos moštiju Svetih besrebrenika Kira i Jovana, veliki praznik posvećen dvojici svetih lekara i mučenika koji su svojim životom i stradanjem posvedočili veru u Hrista, a po smrti njihove mošti izvor brojnih isceljenja i čudesa.
Sveti Kir i Sveti Jovan praznuju se i 13. februara po novom kalendaru (31. januara po starom), kada se Crkva seća njihovog života, podviga i mučeničke smrti.
Praznik 11. jula posvećen je prenosu njihovih moštiju iz Kanoposa u Manutin i mnogim čudesima koja su se dogodila od njihovih svetih moštiju.
Prema crkvenom predanju, u mestu Manutinu nalazio se veliki idolski hram i tamo je dugo vladalo nečestije i demonska sila. Sveti Kiril, patrijarh aleksandrijski, usrdno se molio Bogu da to mesto bude očišćeno od idolopoklonstva. Tada mu se, prema žitiju, javio anđeo Božji i rekao da će Manutin biti oslobođen nečistote ukoliko se tamo prenesu mošti Svetih Kira i Jovana.
Patrijarh Kiril odmah je poslušao ovu zapovest. Česne mošti svetih mučenika prenete su u Manutin, a na tom mestu podignuta je crkva posvećena Svetim Kiru i Jovanu. Od trenutka prenosa moštiju počela su brojna isceljenja, koja je narod primao kao svedočanstvo Božje milosti.
Crkveno predanje beleži da se od škrofula iscelio Amonije, sin aleksandrijskog gradonačelnika Julijana. Neki Teodor progledao je od slepila, dok je Isidor iz Majuma ozdravio od teške bolesti crne džigerice. Žena po imenu Teodora izbavljena je od otrovanosti, a Evgenije od vodene bolesti.
Osim njih, mnogi drugi ljudi zadobili su isceljenje od raznih bolesti i muka. Sva ova čudesa dogodila su se 412. godine i ostala su zabeležena u crkvenom predanju kao svedočanstvo sile Božje koja deluje kroz svete mošti.
Sveti Kir i Jovan u pravoslavlju se nazivaju besrebrenicima, jer su kao lekari pomagali ljudima bez ikakve nadoknade, služeći bolesnima iz ljubavi prema Bogu i bližnjima. Zbog toga ih vernici i danas prizivaju u molitvama za zdravlje, isceljenje i pomoć u nevoljama.
Na ovaj praznik u hramovima Srpske pravoslavne crkve čita se tropar Svetim besrebrenicima, u kojem se Crkva moli Hristu da njihovim molitvama učvrsti veru i zaštiti narod:
"Kao neoborivu stenu darovao si nam čudesa Tvojih svetih mučenika, Hriste Bože. Njihovim molitvama sabore bezbožnika razori, skiptre carstva osnaži, kao Jedini Blag i Čovekoljubiv."
Sveti Jevsevije ostao je upamćen kao nepokolebljiv episkop koji je čitav život posvetio očuvanju pravoslavlja. Prema Svetom pismu i crkvenom predanju, njegovo rođenje bilo je unapred najavljeno. Ne želeći da stupi u brak sa smrtnim čovekom, Fevronija je svoj život posvetila Hristu i zamonašila se u ženskom manastiru u Asiriji, kojim je upravljala njena tetka Vriena. Živeo je u strogom uzdržanju, neumorno se moleći i proučavajući Sveto pismo i žitija svetih, nastojeći da u svemu podražava njihove vrline, a naročito velike stolpnike.
TROPAR
JERETIK MU SA KROVA CRKVE BACIO CREP NA GLAVU I TAKO GA UBIO: Danas slavimo Svetog sveštenomučenika Jevsevija!
DANAS JE CRVENO SLOVO I SLAVA VELIKOG BROJA SRBA! Obeležavamo Rođenje Svetog Jovana Preteče i Krstitelja - IVANJDAN!
NJENOG MUČITELJA STIGLA JE NEZAMISLIVA BOŽJA KAZNA: Danas slavimo Svetu prepodobnomučenicu Fevroniju
TRI GODINE ŽIVEO NA DRVETU I ČINIO ČUDESA: Danas slavimo Prepodobnog Davida Solunskog, velikog podvižnika koji je isceljivao bolesne
Kada je svetitelj došao u carski dvor i položio ruku na mesto gde je car trpeo najveće bolove, bolest je nestala i Justinijan je potpuno ozdravio.
Vaspitavana u hrišćanskom duhu, čuvala je devičku čistotu, celomudrenost i veru, smatrajući da je najveće bogatstvo služiti Gospodu.
Kada je tokom progona hrišćana u vreme cara Dioklecijana izveden pred sud, imao je svega osamnaest godina.
Pored duhovnog rada, ostavio je dubok trag u hrišćanskoj književnosti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Sampsona Stranoprimca po starom i Svete 45 mučenika iz Nikopolja po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetih prvomučenika Kine, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Kada je svetitelj došao u carski dvor i položio ruku na mesto gde je car trpeo najveće bolove, bolest je nestala i Justinijan je potpuno ozdravio.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Davida Solunskog po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Pankratije Tavromenijski. Katolička crkva obeležava spomendan Blažene Marije Petković, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Živeo je u strogom uzdržanju, neumorno se moleći i proučavajući Sveto pismo i žitija svetih, nastojeći da u svemu podražava njihove vrline, a naročito velike stolpnike.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Iverska ikona na severu Rusije neprekidno mirotoči već četvrt veka, ali je to ostalo skriveno sve do upokojenja monahinje koja je čuvala ovu tajnu.
Jedanaestogodišnji dečak i njegova sestra pronašli su na staroj hartiji poruku koja otkriva da najveća vrednost svakog talenta nije u aplauzu, već u dobru koje njime činimo drugima.
Pripovetka o prazniku koji nas uči da se prava vera vidi kroz ljubav, dobrotu i dela učinjena za druge
Bez ulja, sa nekoliko jednostavnih namirnica i mnogo ljubavi, ovo posno jelo iz knjige "Ko posti dušu gosti" pokazuje kako se u skromnoj trpezi kriju bogat ukus, tradicija i duh pravoslavnih manastira.
Episkop bihaćko-petrovački upozorio je da istorija opominje sve narode u Bosni i Hercegovini i pozvao na dogovor, uvažavanje različitosti i rešavanje važnih pitanja kroz konsenzus.
U besedi za petak 6. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da najveća opasnost ne dolazi spolja, već iz čovekovog srca.