Oduševite svoje goste ovim specijalitetom bogate arome crnog vina, začina i sočne patke koji se savršeno slažu sa voćem i hrskavim orašastim plodovima.
Sastojci:
350 ml suvog crnog vina
2 kašike granuliranog šećera
1 lovorov list
1 grančica timijana, plus 2 kašike seckanih listova timijana
1/2 kašičice bibera u zrnu
1 kašičica aleve paprike
morska so, po ukusu
12 suvih smokava
1 patka
mleveni crni biber, po ukusu
450 g kobasice
2 šolje kuvanog integralnog pirinča
100 g tostiranih lešnika
1/2 šolje seckanog peršunovog lista
Freepik
Punjenu patku možete dekorisati grančicama ruzmarina i bobičastim većem
Priprema:
U maloj šerpi na srednje jakoj vatri pomešajte vino, šećer, lovorov list, grančicu timijana, biber u zrnu, alevu papriku i prstohvat soli. Pustite da provri i mešajte dok se šećer ne rastvori. Sklonite sa vatre, dodajte smokve i poklopite. Ostavite da se ohladi na sobnoj temperaturi, pa stavite u frižider preko noći. Nekoliko sati pre večere, zagrejte rernu na 190 stepeni. Osušite patku papirnim ubrusima, pa je stavite je na dasku za sečenje, začinite iznutra i spolja solju i biberom. Ocedite smokve, zatim iz isecite na četvrtine po dužini. U činiji pomešajte smokve, iseckanu kobasicu, kuvani integralni pirinač, grubo iseckane lešnike, seckani timijan i peršun. Stavite nadev u patku i zavežite na nekoliko mesta kuhinjskim kanapom. Vrhom oštrog noža lagano zarežite kožu patke da biste olakšali oslobađanje masti. Stavite patku na rešetku i pecite je oko 60 do 90 minuta, polivajući je sosom koji ispusti, 3 ili 4 puta. Izvadite patku iz rerne i ostavite da odstoji 10 minuta. Uklonite konopac i poslužite odmah.
Patrijarh Porfirije i episkop Irinej govorili su o nadi, vaskrsenju i pobedi vere na praznik Spaljivanja moštiju Svetog Save pred hiljadama vernika okupljenih u Hramu na Vračaru.
Nekada obavezan na trpezama posle nedeljne liturgije i prazničnih ručkova, ovaj jednostavan kolač vraća miris starinskih kuhinja – sočan, mekan i neodoljivo domaći desert koji osvaja na prvi zalogaj.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Zabeležen rukom u požutelim sveskama i pravljen merom koju je diktiralo srce, ovaj posni kolač i danas okuplja ukućane oko istog ukusa — jednostavnog, postojanog i dovoljno snažnog da poveže slavu, post i savremeni sto.
Nekada obavezan na trpezama posle nedeljne liturgije i prazničnih ručkova, ovaj jednostavan kolač vraća miris starinskih kuhinja – sočan, mekan i neodoljivo domaći desert koji osvaja na prvi zalogaj.
Stari recept sa Kosova i Metohije vremenom je dobio posebnu verziju u beogradskim kuhinjama, pa je nastalo zasitno i mirisno jelo koje mnoge podseća na nedeljne ručkove, pun sto i ukuse kakvi se danas retko sreću.
Nekada je ovo jelo bilo čest ručak u domovima širom Balkana, a danas ga mnogi ponovo otkrivaju zbog jednostavne pripreme, kremastog ukusa i topline koju donosi na porodičnu trpezu.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U besedi za Nedelju četvrtu po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o tome kako vera čoveka ne odvaja od iskušenja, već ga kroz njih vodi ka duhovnoj pobedi.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Simeona po starom i Svetog apostola Simona Zilota po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Gospu Trsatsku, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.